DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 79 <-- 79 --> PDF |
monas«. Od divljači sitkanska smrča općenito manje strada od obične smrče. Osjetljiva je na mraz i često stvara rašlje. U Njemačkim uslovima 50—70 godišnje kulture imaju oko 32 m prosječnu visinu i 18—20 rcvVha prirasta. U usporedbi sa zelenom duglazijom ima veći prirast za 5´—lO´/u. a od obične smrče za 50—60°/o. Kod osnivanja kultura na podzoliranim tlima potrebna je totalna obrada tla, a za potpuni uspjeh i visoki nivo podzemne vode. Najpovoljniji je razmak sadnje 1,6 x 1.5 do 2 x 2 metra. EKSPLOATACIJA ŠUMA (KNIGGE) Upotrebljivost drva ovisi o njegovim fizikalnim svojstvima. Na ta svojstva najveći utjecaj ima stanište, socijalni položaj stabla u sastojini i uzgojni zahvati u sastojim. Na dobrim staništima drvo iste vrste je manje specifične težine, a time i slabijih fizikalnih svojstava. Starost stabala uvećava kvalitet drva. Na kvalitet drva vrlo veliki utjecaj imaju i genetska svojstva. Bolja kvaliteta drva je iz gustih sastojina i zato su, prema gledanju eksploatatora i korisnika drva, bolje umjerene prorede kod njege sastojina. S obzirom na socijalnost pojedinog stabla u sastojini, veće kolebanje kvaliteta drva imaju dominantna stabla. (STREHLKE) Veliki troškovi izrade celuloznog drva traže što veću upotrebu mehanizacije da bi se smanjili troškovi. Danas se već upotrebljavaju mašine za guljenje kore, posebno slaganje celuloznog drva u kolute promjera 1 m. Ti koturi složenog drva vežu se čeličnom vrpcom pa se lakše i brže utovarivaju i istovarivaju pomoću dizalica montiranih na motornim vozilima. Za preradu drva potrebne su nove mašine (na primjer za Ijuštenje, piljenje itd.), jer se sve više iskorišćuju stabla sitnijih dimenzija. ORGANIZACIJA RADA (SPEIDEL) Karakteristično je za njemačko šumarstvo, da je stepen povećanja produktivnosti rada u vremenu 1950.—1960´. god. gotovo jednak u šumarstvu kao i u industriji i poljoprivredi. Te tri grane su s najvećim povećanjem produktivnosti rada, dok su ostale grane ispod njihovog nivoa. Satnica šumskog radnika povećana je skoro 4 puta u razdoblju od 1952.—1958. god. Produktivnost rada u istom razdoblju povećana je svega za 5´0´Vo, tj. godišnje cea T°/o. U isto vrijeme, dok su plaće radnika i namještenika rasle, dobici šumovlasnika su opadali. Ako bi se snizile zarade radnika, to bi se negativno odrazilo u šumskoj privredi, jer bi šumski radnici odlazili na rad u druge privredne grane. EKSKURZIJA I POKUSNE PLOHE (KRAHL — URBAN) U toku ekskurzije, upoznali smo se s metodama na pokusnim plohama u »Lehrforstamtu« u Bramwaldu. Na plohama je ispitivano uspijevanje lužnjaka, kitnjaka i bukve s obzirom na razne provenijencije sjemena. Plohe su vrlo lijepo komparativno postavljene tako, da se za 10 god. otkad su osnovane vide već prvi rezultati. Pokusi s reznicama lužnjaka i kitnjaka pokazali su, da je zakorjenjivanje kitnjaka lakše nego lužnjaka. Tehnika rada već sada je tako usavršena, da se u budućnosti može na ovaj način naveliko razmnožavati hrastove. Najvažnije je kod toga, da se prethodno plus stabla ispitaju da li su genotip ili fenotip. Za nas je interesantno mišljenje Krahl — Urbana, da u dolini Save ima lužnjaka tri rase. Zapadno od Nove Gradiške, lužnjak tjera kasnije u tu rasu smatra povoljnu za introdukciju u njihove šume. Najčišćom rasom kitnjaka smatra se sredogorje u Slavoniji. Ispitivanje potomaka bukovih stabala, koja su ostala kao sjemenjaci, a imaju razne mane. kao što je usukanost, rašljatost i rano listanje. Pokazalo se na potomstvu (pokusne eplohe), da se te loše osobine nasljeđuju i to usukanost 46´°/o, rašljatost 52!|)/o, dok biljke uzgojeje iz sjemena od stabala koja rano listaju gotovo u potpunosti nasljeđuju to svojstvo. Slabog su uzrasta, jer često stradavaju od kasnog mraza. KarAio listajuća rasa je bolja, jer brže raste i stabalca su ljepšeg habitusa. Naš boravak u Hann. Miindenu iskoristili smo. da pogledamo neke pokusne plohe Zavoda za tehniku uzgajanja šuma. Docent dr Rohrig pokazao nam je u okolici GSttingena: 1. Pokusna ploha u sastojini bukve, gorskog javora i običnog jasena. Starost 99 godina. Drvna masa oko 360 rnVha. Tečajni prirast 5—6 m3/ha. Kod tretmana sastojina išlo se za tim, da se tokom ophodnje poveća učešće po drvnoj masi tzv. plemenitih lišćara, tj. gorskog javora i običnog jasena. S obzirom da su to heliofilne vrste, naročito obični jasen, njega sastojina provođena je jakim visokim proredama. Tim načinom njege sastojina postiglo se. da na toj pokusnoj plohi danas ima preko WVo plemenitih lišćara. To je jedan od načina obogaćivanja sastojina, koji se postiže intenzivnom njegom. 2. Pokusna ploha bukve, trešnje (Prunus avium x P. domestica) s nešto gorskog brijesta, običnog jasena i gorskog javora. Starost 40 godina. Broj stabala po hektaru oko 750. Tečajni prirast oko 7 m3/ha. Svrha 157 |