DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 77 <-- 77 --> PDF |
sijeca u sve grane šumarske nauke. Suradnik je 1880—1915 i urednik 1880—1886 te 190&—1908 Šumarskog Lista. Uređuje bogate zbirke na Križevačkom zavodu iŠumarskoj akademiji. Razvija veliku aktivnost u Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu: dugi je niz godina odbornik, tajnik, potpredsjednik. Organizator je šumarskih izložaba, osnivač Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva i 1892— —1910 urednik njegova glasila. Radeći u šumsko-upravnoj službi pokrenuo je pitanje uređenja urbarskih općina i reorganizacije šumske uprave. Bio je -čovjek snažna intelekta, neobično radin i neslomljivog značaja, što je pokazao za vrijeme Khuenova i Rauchova režima. PETRAClC ANDRIJA rođen u Petrinji 22. X 1879. Šumarske nauke završio je 1901. u Zagrebu. U vezi s Malinovim planom za obrazovanje šumarskog nastavničkog podmlatka 1905—1907 je na univerzitetu u Munchenu, gdje specijalizira i doktorira iz šumsko-uzgojne i šumsko-botaničke skupine. God. 1911. je suplent Šumarske akademije, predaje 7 predmeta, god. 1912. je profesor, 1919. fundator i prvi dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta. Odgojio je preko 4-0 generacija šumarskih stručniaka. Na Akademiji i Fakultetu razvija opsežan i raznovrstan istraživački rad. Proučava izlučivanje stabala u sastojinama, probleme sušenja hrasta, izbojne snage drveća, biljke kod pošumljavanja, strukture mješovitih sastojina, pomlađivanje lužnjaka uslijed štetnog uoliva amorfe, listinac raznih vrsta drveća itd. a napose i naše mediteranske šume. Napisao je vrijedne udžbenike Uzgajanja šuma. Opetovano je bio odbornik i predsjednik Šumarskog društva i urednik Šumarskog Lista. Kao dabar rodoljub zalagao se za učvršćivanie bratstva i jedinstva naših naroda. Za nrošlog rata materijalno i moralno pomaže NOB. God. 1967. odlikovan je Ordenom rada I reda. Umro je god. 1958. Ime prof. dr Petračića usko je povezano s historijom razvitka našeg šumarstva i šumarske fakultetske nastave.´) Dr N. N. TJEDAN ŠUMARSTVA U MUNDENU (Zap. Njemačka) Na Šumarskom fakultetu u Hana. Miinden- u, Univerziteta Gottingen, održan je »Tjedan šumarstva« u vremenu od 7. no ´> Anić: Prof. dr A. Petračić, Sum. list 1958 broj 10. vembra do zaključno 11. novembra 1960. godine. Program zasjedanja obuhvaćao je referate iz raznih grana šumske privrede i nastave. U ovom izvještaju osvrnut ćemo se na najmarkantnija predavanja u toku zasjedanja, kojih bi se rezultati ili metode rada mogle primijeniti akomodirane na naše prilike. Napominjemo, da su ekološke razlike između njihovih šuma i naših često bitne, te rezultate njihovih istraživanja često moramo primati s rezervom. Uvodne govore održali su dekan Šumarskog fakulteta prof. dr VIETINGHOFF —RIESCH i rektor Univerziteta prof. dr PLESNER. Rektor je istakao, da se nekada smatrao naučnim radnikom onaj, koji je pretežno čitao i predavao, dok današnji naučni radnik pretežno eksperimentira, da bi mogao rezultate naučnih istraživanja primijeniti na praksu. Cijelu materiju tokom zasjedanja možemo uglavnom podijeliti na nekoliko grana šumarstva: 1. Osnivanje sastojina, 2. Sjemenarstvo i genetika, 3. Tehnika uzgajanja šuma, 4. Ekologija šuma i šum. fitocenologija, 5. Eksploatacija šuma, 6. Organizacija rada, 7. Ekskurzije i pokusne plohe. OSNIVANJE SASTOJINA (BONNEMAN). Vještačka pošumljavanja u Zap. Njemačkoj izvršena su poslije rata uglavnom primjenom totalne ili djelomične obrade tla (na pruge) i unošenjem četinjača na površine gdje su bile šume lišćara. To su danas kulture stare 7—11 godina. Dosadašnji rezultati uspijevania pokazuju, da je uspjeh po broju stabala na jedinici površine bolji kod totalne obrade tla, ali se visine vrsta drveća do spomenute dobi izjednačuju. Za obradu tla upotrebljavan je šumski plug i frezer. Po hektaru je sađeno 10.000—35.000 sadnica. Od upotrebljenih vrsta drveća za pošumljavanje ispitivan je odnos visinorasta kitnjaka, crvenog hrasta, bukve graba, srrirče, evropskog i japanskog ariša, zelene duglazije, borovca, te jele prema običnom boru ko´i je u tim predjelima (istočni dio Zap. Njemačke) bio najviše rasprostranjen. Primjesa lišćara je povoljno djelovala na uspijevanje četinjača i kvalitet deblovine. Na nekim pošumljenim površinama hrastom i bukvom, te su vrste propale, ali su se naletom sjemena trepetljike, breze i bora popunile. Uspijevanje spomenutih vrsta pokazuje, da su bolje rezultate od običnog bora pokazale zelena duglazija, borovac i ariš, dok je smrča dala približno iste rezultate kao i obični bor, a listače su ispod visine bora. Napominje se, da je na kulturama velike 155 |