DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 76 <-- 76 --> PDF |
rat. Sveučilišni je senat jednoglasno to prihvatio na sjednici 4. X 1960. Riječ uzima prof. K a u d e r s ing. Alfons. Toplo se zahvaljuje na počasti. Reminiscira uspomenu na svoje nekadašnje profesore i životni put rada i borbe za naprijed. Apelira na mlađe, da upornim radom, nastave. Obećaje, da će, kolikogod mu bude moguće, dalje raditi na dobro naše socijalističke zajednice. Riječi profesora dr A. Kaudersa snagom skromnosti, iskrenosti i ljubavi za rad osvojile su prisutne. Nakon posljednjih riječi prolomio se urnebesan pljesak. Otkrivanje spomen-poprsja U ponedjeljak 21. XI 1960. poslije podne sakupili su se uzvanici proslave u velikom foveru Šumarskog fakulteta u Maksimiru. U 17 sati u prisutnosti predsjednika dr Bakarića otkrivena su spomen-poprsja: Josipu K o z a r c u. šumaru književniku; Bohutinsk i dr Gustavu, uzgojitelju prolific pšenice; Kesterčanek Franu, profesoru Šumarske Akademije; Petra čić dr ing. Andriji, profesoru Šumarske Akademije i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta; Hercigonji dr ing. Marku, asistentu, poginulom u NOB-i. Spomen poprsja su rad akad. kipara E. Bohutinskog. KOZARAC JOSIP, šumarski stručnjak i istaknuti hrvatski realistički književnik, rođen je 1858. u Vinkovcima. Šumarstvo studira u Beču 1876—1879. Naročito ga privlače ekonomske i prirodne nauke. Studira u siromaštvu. Zadobiva tuberkulozu. Kao šumarski vježbenik potuca se zatim po raznim mjestima Slavonije: Vinkovcima, Vrbanji, Nemcima, Županji. Jasenovcu. Mašićima. Novoj Gradiški. God. 1885— 1895 upravitelj je šumarije Lipovljani. da na kraju službu završi u Vinkovcima, a život u Koprvnici 1906. PosUje Beča Kozarac se velikom energijom baca na stručni rad. U Šumarskom listu kao i u stranim časopisima objavljuje rasprave prvenstveno o slavonskoj šumi. Iz stalnog i dugogodišnjeg k.ontakta sa šumom i sel^m rađa se i književno stvaranje Kozarca. Crna je bila slika društva, kad ju je promatrao naoružan poznavanjem prirodnih nauka i političke ekonomije. Hrvatska je životarila u sieni različitih ausiro-uga-skih i ugarsko-hrvatskih nagodbi koje su sinkcionirale eksploatatorske težn:e i austriiskih vlada^ućih klasa-buržoazije, ve´eposjedničkog plemstva i mađarskih vladaju ćih klasa — veleposjedničkog plemstva i buržoazije. Hrvatska nije vodila samostalnu ekonomsku politiku, nego uglavnom prema intencijama ministarstva u Pešti. Problemi novčarstva, industrije, trgovine, prometa, željeznice, pošte, ceste, tarife, pa šumarska politika, vanjska politika, vojska, zatim svi važniji položaji, emigracije, imigracije, postavljeni su i rješeni tako, da se planski škodilo narodnim interesima, a velika se korist osigurala mađarskim i austrijskim eksploatatorima. U doba, kad je Kozarac počeo svoj književni rad, Slavonija se pomalo opraštala sa starim krajiškim uređenjem. Jačanjem kapitalističkog načina proizvodn;e požurio je i proces raspadanja zadruga, seljački su posjedi neprestanim diobama prelazili u patuljasta gospodarstva na rubu propasti. Seljaštvo se nastavilo diferencirati u kulake, srednjake i siromaške seljake. U tim prilikama mnogi su pokušali, da se dočepaju bilo kakve državne službe, lugarske, žanđarske, pisarske, ili su se iselili, ili lijenošću. rastrošnošću. nemoralom, ubrzali svoju propast, a u mnoga mjesta uletjeli su stranci Mađari, Niiemci. Česi. Neki su odlazili u grad da ponude radnu snagu obrtu i tvornici, neki su se zaposlili u slavonskim šumama,´) Kozarac je mnoge od tih pojava vidio neposredno varirane nizom primjera i detalja. Sve je to njega zaboljelo i on je kao i.imietnik reagirao i stvarao umjetnička djela. Premda ga je bolest rano oborila, svojim intenzivnim stručnim i u ono vrijeme naprednim kniiževnim radom zadužio nas je. Njegovo je djelo da su se pog´edi novih generacija usmjerili poljoprivredi, šumarstvu i problemima da mrtvi kapitali ožive. KESTERČANEK FRAN, rođen u Zagrebu 14. IX 1856. Studirao je šumarstvo u Mariabrunnu i Beču. Zauzima najviđenije mjesto u šumarskoj struci na Slavenskom Jugu.´) Odličan nastavnik. Radi na Gospođarsko-šumarskom učPištu u Križevcima 1878—1883 i 1893—1899 te na Šumarskoi Akademiji 1899—1915. On ie bio glavni i neumorni borac za unapređenje šumarske nastave. Njegovom zaslugom ta je nastava 1898. prenesena u Zagreb i podignuta na visokoškolski stupani. S Keste. rčanekom počinie novo doba za šumarsku kniiževnost. Napisao ie prve stručne udžbenike. Njegov plodni literarni rad za ) Kozarac: Djela, Zagreb 1950., predgovor E. Štampar. ´) Ugrenović i dr.: Slava F. Z. Kesterčaneku, Šumarski list 1915. (žalobni broj). |