DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 72 <-- 72 --> PDF |
SAOPĆENJA STOGODIŠNJICA ŠUMARSKE NASTAVE Uvod 19. XI 1960. navršilo se 100 godina kontinuirane šumarske nastave kod nas. Gospodarsko- šumarsko učilište u Križevcima otvoreno je, naime, 19. XI 1860. Razvoj od 100 godina (1860—1960) dijeli se u nekoliko markantno razlučenih razdoblja. Prvo je razdoblje Križevaca 1860— —1898, drugo Šumarske Akademije 1898— —1919, treće Šumarskog odjela Gospodarsko- šumarskog odnosno Poljoprivrednošumarskog fakulteta 1919—1945. Četvrto je razdoblje Šumarskog odjela fakulteta poslije Oslobođenja te srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola 1945—1960. Novo, peto razdoblje, počelo je sada tj. 1. I 1960, kada je Šumarski odjel fakulteta postao samostalan Šumarski fakultet. Na dane 19. do,21. studenog 1960. proslavljena je stota godišnjica. Ova nesvakidašnja proslava okupila je velik broj šumarskih stručnjaka u Zagrebu i Križevcima. Pokrovitelj svečanostima bio je Predsjednik FNRJ maršal Josip Broz Tito , organizatori: Šumarski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Zagrebu i Poljoprivredna škola u Križevcima. Dne 19. XI u Križevcima su održana poljoprivredna savjetovanja i akademija tamošnje poljoprivredne škole. U Zagrebu su 19. XI na Šumarskom fakultetu održana SAVJETOVANJA ŠUMARSKIH I DRVNO INDUSTRIJSKIH STRUČNJAKA. Rad se je na tim Savjetovanjima odvijao u 9 sekcija. Šumarski problemi tretirani su u 6 sekcija, đrvnoindustrijski u 3 sekcije. U nedjelju 20. XI održana je proslava 100-te godišnjice poljoprivredne škole u Križevcima. Otkrivena je spomen-ploča na toj školi i položen kamen-temeljac nove školske zgrade. U ponedjeljak 21. XI proslava je održana u Zagrebu. Svečano je proslavljena: 100-ta godišnjica šumarske nastave, 100-ta godišnjica poljoprivredne nastave, 60-ta godišnjica šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu i 40-ta godišnjica poljoprivredne nastave na Sveučilištu. Savjetovanje šumarskih stručnjak« 1. Sekcija: Uzgajanje šuma (Sekcijom rukovodio: prof. A n i ć dr Milan) U toj sekciji održani su slijedeći referati: Fukare k dr Pavao (Sarajevo): Tipovi šuma dinarskih planina u okviru sistema Ciriško-monpelješke škole. A n i ć dr Milan (Zagreb): Tip šume kao osnovna ekonomska jedinica. Bunuševac dr Tomo (Beograd): Pojava sušenja bukve u severoistočnoj Srbiji u svetlosti klimatskih uslova. Lovri ć ing. Ante (Zagreb): Vrste drveća za očetinjavanje. Ani ć dr Milan (Zagreb): Očetinjavanje u svijetlu potrajnosti. Podhorsk i ing. Ivo (Zagreb): Uzgoj topola i drugih listača brzog rasta u NRH. Š a f a r ing. Josip (Zagreb): Problem kvalitete kasnog hrasta lužnjaka. Dekani ć dr Ivo (Zagreb): Problematika njegovanja šumskih sastojina nizinskih šuma. Dragi šić ing. Pero (Zagreb): Problematika njegovanja šumskih sastojina brdskih i brežuljkastih terena. H o r v a t ing. August (Zagreb): Problem melioracije degradiranih krških terena. Zian i ing. Petar (Zagreb): Problemi melioracije šuma na kršu Kev o ing. Ratko (Zagreb): Nacionalni parkovi i šumski rezervati u NRH. Tregubo v dr Vladimir (Ljubljana): Problem šumske tipologije na petom šumarskom internacionalnom kongresu u Seattlu 1960. 2. Sekcija: Šumarska genetika (Rukovodio doc. Vidaković dr Mirko) Brina r ing. Miran (Ljubljana): Prirodni i antropogeni faktori deselektivnog razvoja naših Suma. Ničot a ing. Božidar (Skopje): Razmatranje o dosadašnjem radu na oplemenjivanju i selekciji šumskog drveća i buduća istraživanja na ovom polju u NR Makedoniji. Jovanović dr Branislav i T u c ović ing. Aleksandar (Beograd): Neka naša iskustva sa hibridizacijom topola. Vasili ć ing. Vojin (Novi Sad): Oplemenjivanje i selekcija topola. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 73 <-- 73 --> PDF |
V i d a k o v i ć dr Mirko (Zagreb): Važ nost podizanja sjemenskih plantaža kod nas. Bevilacqua Branka (Zagreb): Zna čenje citoloških istraživanja u sadašnjoj fazi razvoja šumarske genetike kod nas. 3. Sekcija: Zaštita šuma (Rukovodio prof. Vajd a dr Zlatko) Zivojinović dr Svetislav (Beograd): Prilog poznavanju biologije surlaša (Cryptorhynchus lapathi L.) kao ozbiljne štetočinje kod nas. Kovačević dr Zeljko (Zagreb): Značenje biološke borbe protiv štetnika. Vajd a dr Zlatko (Zagreb): Zaštita šuma od introdukcije štetnika. Kišpatić dr Josip i Bohm ing. Aleksandar (Zagrebi): Pokusi suzbijanja korova u šumskim rasadnicima. Vasi ć dr Konstantin (Beograd): Problemi predohrane i suzbijanja kućne strizibube (Hvlotrupes bajulus L.). A n d r o i ć dr Milan (Zagreb): Biološki i ekonomski vid šteta u sastojinama napadnutim po moljcu jelinih iglica (A rgvresthia fundelia P. S.). Spai ć ing. Ivan (Zagreb): Masovna pojava ose listarice u hrastovim šumama. Miklo š ing. Ivan (Zagreb): Vremenske i prostorne promjene u gustoći populacije topolinog čupavog prelca (P y g a era anastomosis L.). T o m i ć ing, Dragić (Beograd) Mramorasti gundelj Polyphilla fullo F.) kao problem šumskih kultura na peskovitim terenima. Bbh m ing. Aleksandar (Zagreb): Uzročnici truleži drva poljskog jasena LF r axinus angustifolia Vahl.). 4. Sekcija: Uređivanje šuma (Rukovodio prof. Klepa c dr Dušan) Mileti ć dr Žarko (Beograd): Zrelost stabala za.sječu u prebornoj šumi. Šuri ć ing. Stjepan (Beograd): Kontinuirana revizija uređajnih elaborata. Mihajlo v dr Ilija (Skopje): Strukturni elementi i drvno-produktivne sposobnosti molikovih sastojina na planini Peristeru. Mati ć ing. Vasilije (Sarajevo): Zavisnost debljinskog prirasta od drugih taksacionih elemenata kod prebornih šuma jele, smreke i bukve na području Bosne. Sger m ing. Franjo (Ljubljana): Novi pogledi na računanje idealne drvne zalihe jednodobnih šuma. Krpa n ing. Rudolf (Zagreb): Etatne mogućnosti šuma u NR Hrvatskoj. Eić ing. Nikola (Sarajevo): Sastav bonitetnih krivulja (klasa) pri uređivanju prebornih šuma. Milojković dr Drago (Beograd): Prilog poznavanju produktivnosti bukve u šumama na krečnjacima Tare. Drndeli ć ing. Milan (Bjelovar): Kroz jubilarni period komparacija šumskog fonda i etata u nekim šumsko-gospodarskim jedinicama. Špirane c ing. Mirko (Zagreb): O drvnogromadnoj liniji običnog grabaTomašegović dr Zđenko (Zagreb): Stereofotogrametrijska linearna taksacija. E m r o v i ć dr Borivoj (Zagreb): Korektura rezultata Meyerove metode zbog pomaka tarifne linije Klepa c dr Dušan (Zagreb): Kako izgospodariti produktivnije sastojine. 5. Sekcija: Šumska ekonomika (Rukovodio doc. Potoči ć dr Zvoninvr) Simeunović dr Dušan (Beograd): Uloga države u organizaciji i određen;u cilja uprave u šumarstvu. (O nekim teorijskim osnovama organizacije u šumarstvu). Plavši ć dr Milenko (Zagreb): Problematika sječive zrelosti u šumskom gospodarstvu. Urbanovski dr Albe (Beograd): Prilog metodici izrade dugoročnih programa razvitka šumske i drvne privrede. Oreščanin dr Dušan (Beograd): Problemi izračunavanja komparativnih troškova kod eksporta drvno-industrijskih proizvoda. Vujiči ć dr Laza (Beograd): Problemi konvejerizacije i automatizacije tehnoloških procesa u mehaničkoj preradi drveta u Jugoslaviji. Kralji ć dr Branko (Skopje): Kvintesencija ekonomike lovstva FNRJ-e. Potoči ć dr Zvonimir (Zagreb): Zakonitosti u formiranju cijena drveta. 6. Sekcija: Nastava i kadrovi (Rukovodio prof. Š p o 1 j a r i ć dr Zvo nimir) Alikalfi ć ing. Fazlija (Sarajevo): Savremene potrebe društva postavljaju nove zadatke šumarskoj nastavi na visokim školama. Horva t dr Ivo (Zagreb): Postdiplomski studij u šumarstvu i drvnoj industriji. Dere ta ing. Bogdan (Split): Problematika školovanja srednjih šumarskih kadrova i njihov rad u praksi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Novsk o v i ć ing. Mladen (Zagreb): Potreba kadrova i tipova stručnjaka u šumarstvu. Goge r ing. Nikola (Zagreb): Problematika kadrova i tipovi stručnjaka u drvnoj industriji. Sger m ing. Franjo (Ljubljana): Potrebe i mogućnosti inverznog studija u šumarstvu i drvnoj industriji. Savjetovanje stručnjaka drvne industrije 1. Sekcija: Iskorišćivanje sitnijeg drvnog materijala (Rukovodio prof. Beni ć dr Roko) B e n ić dr Roko (Zagreb): Značenje sitnog prorednog materijala u industrijskoj preradi. Štajduha r ing. Franjo (Zagreb): Sitni proređni materijal kao sirovina u industriji celuloze i ploča. Kale r ing. Jeronim (Zagreb): Rudničke drvo. Č i k a r i ć ing. Živojin (Zagreb): Ogrevno drvo. 2. Sekcija: Šperovano drvo (Rukovodio prof. Krpa n dr Juraj) Kneževi ć dr Milutin (Beograd): Dosadašnji razvoj industrije šperovanog drva u Jugoslaviji. Potk o n ja k ing. Milan (Sarajevo): Zaštita trupaca za ljuštenje. Magli čić ing. Antun (Rijeka): Problem snabdijevanja sirovinama. Šimuni ć ing. Neda (Zagreb): Sintetska ljepila za drvnu industriju. Krpa n dr Juraj (Zagreb): Zagrijavanje trupaca prije Ijuštenja. »Javor« ,tovarne vezanih plošč in furnirjev (Pivka): Kvaliteta jugoslavenskog šperovanog drva. Ham m ing. Đuro (Zagreb): Energetika, regulacija i automatizacija u drvnoj industriji. Mačeši ć ing. Bozo (Zagreb): Budući razvoj industrije šperovanog drva obzirom na unutrašnju potrošnju i eksport. 3. Sekcija: Kemijska prerada drva (Rukovodio doc. O p a č i ć dr Ivan) Opači ć dr Ivo (Zagreb): Razvoj i perspektiva kemijske prerade drva. Kos ing. Juraj (Zagreb): Celuloza — poluceluloza, razvoj i perspektiva u našoj zemlji. Miroševi ć Roko (Majšperk): Mogućnost razvitka industrije tanina FNRJ na bazi sirovina iz kore, lišća i plodova — s obzirom na nestašicu drvnih sirovina. K i r a s i ć ing. Stefanija (Belišće): Perspektive suhe destilacije. Sa vi c ing. Stevan (Sevnice): Zaslađeni taninski ekstrakti. Ferbeža r ing. Josip (Belišće): Razvitak polucelulozne industrije u FNRJ. Biffl Mladen (Zagreb): Prerada smole u FNRJ. Mil i či ć ing. Olga (Sisak): Proizvodnja furfurola. Radi ć dr Ivan (Zagreb): Problem fagoceluloze. Riječ predsjednika dr V. Bakarića U ponedjeljak dne 21. XI prije podne u velikoj dvorani Studentskog centra u Zagrebu sakupilo se oko 2.000 uzvanika. Pokrovitelja svečanosti Maršala Josip a Broz a Tit a zastupao je predsjednik Sabora NRH Bakarić dr Vladimir. Prisustvovao je sekretar za poljoprivredu i šumarstvo Sav. izvršnog vijeća Komar dr Slavko, predsjednik republičkog vijeća Sabora Sremac dr Zlatan, sekretar za šumarstvo Knebl ing. Fran:o te brojni delegati iz zemlje i inozemstva. Svečanost je otvorena himnom. Zatim je predsjednik odbora za proslavu prof. Ogrizek dr Albert iznio značenje svečanosti, podvukao važnost poljoprivrede i šumarstva za napredak zemlje i predložio pozdravni brzoiav Pokrovitelju proslave, što je primljeno s velikim odobravanjem. Iza predsjednika dr Bakarića (vidi uvodni članak) govorio je rektor Sveučilišta Serdar dr Vladimir. Zatim su održali referate dekan Šumarskog fakulteta Horva t dr ing Ivo: STO GODINA ŠUMARSKE NASTAVE i dekan Poljoprivrednog fakulteta P a j alić dr ing Josip: STO GODINA POLJOPRIVREDNE NASTAVE. U ime Jugoslavenske akademije znanosti govorio je prof. Varićak dr Teodor, Beogradskog univerziteta prof. Obračevi ć dr Čedo, Sarajevskog univerziteta prof. A 1 i k a 1 f i ć ing. Fazlija, Ljubljanskog prof. L e v s t i k dr Joža itd. Redali su se zatim ostali govornici, delegati tuzemstva i inozemstva. Naročito su toplo primljeni govori inozemnih predstavnika (Holandije, Istočne i Zapadne Njemačke, Rumunjske). Promocija Nakon kratkog odmora, na cvijećem okićenom podiju, za veliki stol sjeda rektor i svi dekani i prodekani zagrebačkog |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Sveučilišta. Rektor otvara svečanu sjednicu Sveučilišnog senata. Izvršit će se promocija na čast doktora poljoprivrednih nauka honoris causa Demere c dr Milisava i na čast doktora šumarskih nauka honoris causa prof. K a u d e r s ing. Alfonsa. Promotor prof. O g r i z e k dr ing. Albert čita referat o radovima i životnom djelu Demere c dr Milisava, direktora u m. najvećeg američkog Instituta za genetiku, jednoj od najznačajnijih poljoprivrednih genetičara današnjice. Rođen u Kostajnici, poljoprivredne nauke učio u Križevcima. Studije nastavio u Americi. Učenjak svjetskog glasa, autor značajnih radova, član brojnih naučnih društava itd. itd. Prof. T a v č a r dr ing. Alojz, zamjenik u Americi odsutnog Dcmerca, čita njegovo pismo. Klasičnom jednostavnošću učenjak prikazuje svoi životni put. Djetinjstvo u Kostajnici, školovanje u Križevcima, put u USA. »Došao sam u Ameriku s 5 dolara u džepu«. Nakon tamošnjih studija htio se vratiti u domovinu. Glede eventualnog zaposlenja, iz domovine mu je bilo negativno odgovoreno. Ostao je u Americi. Saznavši životni put dr Demerca slušalac se i nehotice morao pitati, kakav bi životni put dr Demerca bio. da se je za vrijeme bivše Jugoslavije vratio u domovinu. Prof. P e v a 1 e k dr flvo čita zatim život i rad prof. Kaudersa ing. Alfonsa. Rođen 1878. u Zagrebu. Šumarske nauke završio na Šumarskoj akademiji, prirodoslovne na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Službovao u raznim mjestima, ponajviše na kršu, gdje je podigao trajne spomenike. Prvi se je kod nas počeo baviti fitocenologijom. Naučni, stručan i književni rad ocijenio je Šumarski fakultet u Zagrebu i predložio, da se prof. Kauders ing. A. podijeli počasni dokto- Promocija prof. ing. Alfonsa Kaudersa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 76 <-- 76 --> PDF |
rat. Sveučilišni je senat jednoglasno to prihvatio na sjednici 4. X 1960. Riječ uzima prof. K a u d e r s ing. Alfons. Toplo se zahvaljuje na počasti. Reminiscira uspomenu na svoje nekadašnje profesore i životni put rada i borbe za naprijed. Apelira na mlađe, da upornim radom, nastave. Obećaje, da će, kolikogod mu bude moguće, dalje raditi na dobro naše socijalističke zajednice. Riječi profesora dr A. Kaudersa snagom skromnosti, iskrenosti i ljubavi za rad osvojile su prisutne. Nakon posljednjih riječi prolomio se urnebesan pljesak. Otkrivanje spomen-poprsja U ponedjeljak 21. XI 1960. poslije podne sakupili su se uzvanici proslave u velikom foveru Šumarskog fakulteta u Maksimiru. U 17 sati u prisutnosti predsjednika dr Bakarića otkrivena su spomen-poprsja: Josipu K o z a r c u. šumaru književniku; Bohutinsk i dr Gustavu, uzgojitelju prolific pšenice; Kesterčanek Franu, profesoru Šumarske Akademije; Petra čić dr ing. Andriji, profesoru Šumarske Akademije i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta; Hercigonji dr ing. Marku, asistentu, poginulom u NOB-i. Spomen poprsja su rad akad. kipara E. Bohutinskog. KOZARAC JOSIP, šumarski stručnjak i istaknuti hrvatski realistički književnik, rođen je 1858. u Vinkovcima. Šumarstvo studira u Beču 1876—1879. Naročito ga privlače ekonomske i prirodne nauke. Studira u siromaštvu. Zadobiva tuberkulozu. Kao šumarski vježbenik potuca se zatim po raznim mjestima Slavonije: Vinkovcima, Vrbanji, Nemcima, Županji. Jasenovcu. Mašićima. Novoj Gradiški. God. 1885— 1895 upravitelj je šumarije Lipovljani. da na kraju službu završi u Vinkovcima, a život u Koprvnici 1906. PosUje Beča Kozarac se velikom energijom baca na stručni rad. U Šumarskom listu kao i u stranim časopisima objavljuje rasprave prvenstveno o slavonskoj šumi. Iz stalnog i dugogodišnjeg k.ontakta sa šumom i sel^m rađa se i književno stvaranje Kozarca. Crna je bila slika društva, kad ju je promatrao naoružan poznavanjem prirodnih nauka i političke ekonomije. Hrvatska je životarila u sieni različitih ausiro-uga-skih i ugarsko-hrvatskih nagodbi koje su sinkcionirale eksploatatorske težn:e i austriiskih vlada^ućih klasa-buržoazije, ve´eposjedničkog plemstva i mađarskih vladaju ćih klasa — veleposjedničkog plemstva i buržoazije. Hrvatska nije vodila samostalnu ekonomsku politiku, nego uglavnom prema intencijama ministarstva u Pešti. Problemi novčarstva, industrije, trgovine, prometa, željeznice, pošte, ceste, tarife, pa šumarska politika, vanjska politika, vojska, zatim svi važniji položaji, emigracije, imigracije, postavljeni su i rješeni tako, da se planski škodilo narodnim interesima, a velika se korist osigurala mađarskim i austrijskim eksploatatorima. U doba, kad je Kozarac počeo svoj književni rad, Slavonija se pomalo opraštala sa starim krajiškim uređenjem. Jačanjem kapitalističkog načina proizvodn;e požurio je i proces raspadanja zadruga, seljački su posjedi neprestanim diobama prelazili u patuljasta gospodarstva na rubu propasti. Seljaštvo se nastavilo diferencirati u kulake, srednjake i siromaške seljake. U tim prilikama mnogi su pokušali, da se dočepaju bilo kakve državne službe, lugarske, žanđarske, pisarske, ili su se iselili, ili lijenošću. rastrošnošću. nemoralom, ubrzali svoju propast, a u mnoga mjesta uletjeli su stranci Mađari, Niiemci. Česi. Neki su odlazili u grad da ponude radnu snagu obrtu i tvornici, neki su se zaposlili u slavonskim šumama,´) Kozarac je mnoge od tih pojava vidio neposredno varirane nizom primjera i detalja. Sve je to njega zaboljelo i on je kao i.imietnik reagirao i stvarao umjetnička djela. Premda ga je bolest rano oborila, svojim intenzivnim stručnim i u ono vrijeme naprednim kniiževnim radom zadužio nas je. Njegovo je djelo da su se pog´edi novih generacija usmjerili poljoprivredi, šumarstvu i problemima da mrtvi kapitali ožive. KESTERČANEK FRAN, rođen u Zagrebu 14. IX 1856. Studirao je šumarstvo u Mariabrunnu i Beču. Zauzima najviđenije mjesto u šumarskoj struci na Slavenskom Jugu.´) Odličan nastavnik. Radi na Gospođarsko-šumarskom učPištu u Križevcima 1878—1883 i 1893—1899 te na Šumarskoi Akademiji 1899—1915. On ie bio glavni i neumorni borac za unapređenje šumarske nastave. Njegovom zaslugom ta je nastava 1898. prenesena u Zagreb i podignuta na visokoškolski stupani. S Keste. rčanekom počinie novo doba za šumarsku kniiževnost. Napisao ie prve stručne udžbenike. Njegov plodni literarni rad za ) Kozarac: Djela, Zagreb 1950., predgovor E. Štampar. ´) Ugrenović i dr.: Slava F. Z. Kesterčaneku, Šumarski list 1915. (žalobni broj). |