DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 7     <-- 7 -->        PDF

O NEKIM NORMALAMA U JELOVIM PREBORNIM SUMAMA


Dr Dušan Klepac


NORMALNO STANJE u prebornoj šumi ne počiva na nizu jednodobrtih sastojina
— kao> u visokoj regularnoj šumi — nego na jednom nizu stabala različitih
starosti, odnosno različitih debljina, i na više takvih upotpunjavajučihnizova.. Ovi posljednji nizovi nadomještavaju posječena stabla različitih debljina.
Skup svih nizova osigurava godišnju produkciju jednog stabla izabrane dimenzije
(prsnog promjera), koju neki autori zovu »dimenzijom zrelosti«. Iskustvo
pokazuje, da taj skup stabala čini geometrijsku progresiju.


Liocour t je prvi konstatirao-, da je odnos između broja stabala u jednom
debljinskom stepenu i slijedećem nižem stepenu konstantan za određeni
bonitet. Taj se odnos (kvocijent geometrijske progresije) kreće od 1,3 do 1,5. Na
najboljim staništima taj je kvocijent (k) 1,3, a na najlošijim 1,5. U sastojinama
s većom primjesom smreke ili bukve, taj će kvocijent biti nešto veći. Broj stabala
opada s povećavanjem debljinskog stepena i zaustavlja se kod određenog
prsnog promjera, koga u tom slučaju često nazivaju »dimenzijom zrelosti*«.


Određivanje »dimenzije zrelosti« zavisi od mnogo momenata. Neki autori


— uzimajući kao bazu biološku ravnotežu sastojine — smatraju »dimenzijom
zrelosti« onaj prsni promjer iznad kojeg obično "čovjek ne može naći po hektaru
ni jedno stablo dobrog rasta. Ta granica, uvjetovana intenzivnošću vegetacije,
joo




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 8     <-- 8 -->        PDF

čini završnu tačku frekvencijske krivulje broja stabala u prebornoj šumi. Četiri
normalne kompozicije u tabeli 1 rezimiraju te različite pojmove. To su normale
iz djela »Sapinieres«.


Završna tačka normalnih frekvencijskih krivulja broja stabala završava
kod različitih prsnih promjera: na I. bonitetu kod 95 cm, na II. bonitetu kod
90 cm, na III. bonitetu kod 85 cm i IV. kod 75 cm. To su »fiziološke zrelosti«.
Normalne frekvencijske krivulje broja stabala, koje odgovaraju tim zrelostima
prikazane su na slici 1.


Tabela 1


Tipovi II III IV


Debljinski stepen cm k = 1,30 k = 1,35 k = 1,40 k = 1,50


15 90 105 120 150
20 69 78 89 100
25 53 58 61 67
30 41 43 44 44
35 32 32 31 30
40 24 24 22 20
45 19 18 16 13
50 14 13 11 9
55 11 10 8 6
60 9 7 6 4
65 7 5 4 3
70 5 4 3 2
75 4 3 2 1
80 3 2 2 —
85 2 2 1 —
90 2 1 — —
95 1 — — —


Ukupni broj stabala po ha 386 405 417 449
Drvna masa (M) po ha 421 sv * 372 sv. 326 sv. 274 sv.
Srednje stablo 1,09 sv. 0,92 sv. 0,78 sv. "0,61 sv.
Temeljnica po ha 36 0 m2 . 33,6 m ! 30,0 m ! 26,0 m*


* sv. znači silva, tj. jedinična mjera za drvnu masu na panju ia generalne uređajne
tablice, koja se nalazi u Šumarskom listu od 1953. na strani 192.
No umjetno izabalansirana frekvencijska krivulja broja stabala može se
zaustaviti ranije, bilo zbog eksploatacijskih razloga, bilo zbog povoljnijeg postotka
ukamaćenja koji se želi postići: Imajući pred očima te razloge, zbog kojih
se gdjekad odustaje od »fiziološke zrelosti«, izračunao sam na temelju podataka
u tabeli 1 nove normale za »dimenziju zrelosti od 60 cm«. Normalni broj stabala
za tu dimenziju zrelosti donesen je u tabeli 2, a prikazan je na slici 1. Normalna
temeljnica po hektaru ostala je, dakako ista; promijenio se broj stabala i njegova
distribucija kao i drvna masa, što se vidi iz tabele 2 i iz slike 1.


Iz normalnih frekvencijskih krivulja može se lako izračunati normalni
etat. Na slici 2 prikazano je koliko se stabala može posjeći u pojedinom debljinskom
stepenu, da bi nakon određenog vremena opet našli početno stanje. Broj
stabala, koji se može posjeći u pojedinom debljinskom stepenu, jednak je diferenciji
broja stabala između dva susjedna debljinska stepena. Iz diferencija




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 9     <-- 9 -->        PDF

HOPMALNI BROJ STABALA (N) U PRC30R/V0J JCLOVOJ SUMI
UZ flZIOLOSKU ZRELOST


TIP *


-*


VORMAJ.M BROJ STABALA {Al) U PRCBORNOJ JCLOVOJ St/m
UZ ZRCLOST 00 60c-PRSMOG PROMjeRA


TIP 1


... 2
... 3


*


*j» i


SI. 2.


87




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Tabela 2


Normale za »dimenziju zrelosti« od 90 cm prsnog promjera


Debljinski stepen cm


15
20
26
30
35
40
45
60
85
60


Ukupan broj (N) stabala po ha


Drvna masa (M) po ha


Srednje stablo


Temeljnica (G) po ha


Tipovi normala
II III IV
broj stabala
126 134 144 163
97 100 103 109
74 74 73 73
58 55 53 48
45 41 37 33 .
34 31 26 22
27 23 19 14
20
15
13
17
13
9
13
10
7
10
7
4
509 497 485 483
402 sv. 358 sv. 314 sv. 268 sv.
0,79 sv. 0,72 sv. 0,65 sv. 0,56 sv.
36,9 m2 33,4 m« 29,9 m" 26,2 m*


SALOffM STAROST, VR/JEKE PRIJELAZA I .MONSTRUOZNO STABLO" U
PREBORNOJ SUMI


«
3o o ´ « *


f^jeri/o XO broj sfobofo




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 11     <-- 11 -->        PDF

broja stabala lako se može izračunati drvna masa za sječu. Ona u prosjeku
iznosi oko trećinu drvne mase prije sječe. S obzirom na to, da se trećina drvne
mase može posjeći u toku vremena prijelaza (Ts), godišnji etat je jednak kvocijentu
drvne mase prije sječe i trostrukog vremena prijelaza (3Ts).


Prosječno vrijeme prijelaza (Ts) za cijelu sastojinu računa se na temelju
individualnih vremena prijelaza kako smo to´ objasnili u nekoliko prethodnih
članaka (4).


Preostaje, da utvrdimo´ broj godina, koji je potreban za produkciju stabala
izabranog promjera u prebornoj šumi. Najsigurnije rezultate dat će — naravno
— izbrajanje godova na panjevima takvih stabala.


No mjesto tog postupka može se prosječna dob sječe utvrditi pomoću vremena
prijelaza. Stariji su autori (Drassal, 1924, str. 593., De Coincv,
1926, str. 11) određivali prosječnu dob sječe na taj način, da su zbrajali prosječna
vremena prijelaza u svim debljinskim stepenima, odnosno razredima, do
dimenzije zrelosti. Tako dobivenoj sumi dodavali su još vrijeme, koje je potrebno,
da stablo ispod taksacijske granice dođe u prvi debljinski stepen, odnosno
razred. Tim računom dobivamo previsoke i nerealne dobi sječe, koje bi
odgovarale D´Alvernvjevi m (1927) monstruoznim stablima (»1* arbre
monstre«). Do dimenzije zrelosti dosegnu samo elitna stabla, dok su druga
stabla u toku svog života uklonjena prirodnom ili umjetnom selekcijom.


To se vidi iz slike 3. Na toj slici prikazana je krivulja starosti »monstruoznog
stabla« i krivulja stvarne srednje starosti pojedinh debljinskih stepenova
u prebornoj šumi. Tačka A označava srednju starost stabala poslije sječe u jednom
debljinskom stepenu. Tačka B označava srednju starost stabala prije sječe
u slijedećem višem debljinskom stepenu, dok tačka C označava srednju starost
stabala u tom istom debljinskom stepenu poslije sječe. Vrijeme prijelaza je BD.
Iz slike se vidi, da je BD veće od diferencije srednjih starosti CD. Crtkane linije
označavaju stabla, koja se sječom vade, a crnom su bojom označena stabla, koja
ostaju u sastojini poslije sječe. Iz slike se vidi, da prosječna dob sječe za stabla
debljinskog stepena od 60 cm iznosi oko> 150 godina, dok bj se zbrajanjem prosječnih
vremena prijelaza dobila starost »monstruoznog stabla«, koje u šumi ne
postoji. Ako se prosječna dob sječe (A) želi odrediti pomoću vremena prijelaza,
onda je:


A = a + n Td


U toj formuli (a) označava vrijeme, koje je prosječno potrebno, da stablo
dođe u prvi debljinski stepen; (n) je broj debljinskih stepenova do »dimenzije
zrelosti«; (Td) je prosječno vrijeme prijelaza stabala od (d) cm prsnog promjera.
Ako na primjer prosječno vrijeme prijelaza stabala u debljinskom stepenu (60)
iznosi 11 godina, onda se može uzeti, da treba 132 godine (12 X 11 godina), da
stabla pređu 12 debljinskih stepenova, tj. da postignu prsni promjer od 60 cm.
Uzevši u obzir oko´ 20 godina, potrebnih da jelove biljke dosegnu visinu od 1,3
metra, dobivamo dob sječe od oko 150 godina.


LITERATURA:


1. D´Alvern y A.: Contre la Note 1883, Reuve des Eaux et Forets, Pariš 1927.
2. De Coincy.: Aide-Memoire de l´amenagiste, Pariš 1926.
3. Drassa l V.: Prebiralni gozd, Šumarski list, Zagreb 1924.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 12     <-- 12 -->        PDF

4.
Klepa c D.: Jedna stara praktična metoda računanja prirasta u prebornim šumama,
Šumarski list 1960.
5. Schaeffer — Gazin D´Alverny: Sapinieres, Pariš 1930.
6. Schaeffe r
L,.: La notion d´age en futaie jardinee, Bulletin de la Societe Forestiere
de Belgique, 1936.
QUELQUES COURBES D´EQUILIBRE ARTIFICIEL DANS LES SAPINIERES


RESUME


En se basant sur les courbes d´equilibre dans les »Sapinieres« l´auteur a determine
les courbes d´equilibre artificiel avec l´exploitabilite de 60 cm. On peut voir
les resultats sur la figure No 1 et dans le tableau No 2.


En meme temps l´auteur discute la question d´age d´exploitation. Parmi les
differentes manieres pour calculer l´age d´exploitation en futaie jardinee il accepte
»la notion d´age« de L. Schaeffer.


MOGUĆNOSTI POVEĆANJA PROIZVODNJE (PRIRASTA) I OBIMA
SJEČA U PRIRODNIM EKONOMSKIM SUMAMA


Ing. Dimitrrje Bura


I. UVOD
PRIRODNE SUME JUGOSLAVIJE čine 35% ukupne površine zemlje ili
8,8 mil. ha pa obzirom na naše prirodne uslove, pretežno brdoviti reljef, predstavljaju
ne samo prirodno bogatstvo, već i jaku potencijalnu osnovu, za ostvarenje
nove — povećane proizvodnje i treba da odigraju krupnu ulogu u daljoj
izgradnji i unapređenju nacionalne privrede.


Imajući u vidu osnove naše privredne politike u narednom periodu, koju
karakterišu tri glavna činioca i to:


— investiranje u one objekte, koji će ne samo dati bržu akumulaciju, već
za koje imamo i sirovine u zemlji;
— ulaganje u objekte, čiji proizvodi imaju siguran plasman na domaćem i
strafiom tržištu;
— usklađivanje investicija i proizvodnje sa međunarodnim tržištem;
šumarstvo sa industrijom za preradu drveta čini jedinstven lanac, koji ispunjava
sva tri postavljena uslova, pa šumarstvo, uz već razvijenu industriju i
poljoprivredu, ima uslove da postane jedna od prioritetnijih privrednih oblasti.
Pokušaćemo ukazati na neke osno>vne postavke i osnovne potrebe i nove —
intenzivnije metode gazdovanja u prirodnim — ekonomskim šumama, koje će
omogućiti povećanje proizvodnje i one biološke, tehničke i ekonomske aspekte,
koji ukazuju na stanje i mogućnosti povećanja prirasta.


II. STANJE PRIRODNIH — EKONOMSKIH SUMA
Da bi bila jasnija slika o stanju prirodnih šuma u obimu zadataka na unapređenju
proizvodnje u prirodnim ekonomskim šumama, potrebno je da se iznesu i
osnovni najnoviji sređeni statistički podaci sa kojima raspolažemo.


90