DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Tab. I. KLIMATSKI KARAKTER POJEDINIH MJESECI ZA STANICU SPLIT Toplinski Temperature Oborine Mjesec karakter Humiditct Kišni faktor °C mm siječanj uhl h 11 7.0 80 veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz uhl ut t t V V V h h sh sa a a a 8.2 7,8 5.4 3.5 2.4 1.2 1.65 7.8 10.5 14.2 18.5 2:2.5 25.6 24.8 64 82 77 65 54 31 41 rujan listopad studeni t t ut sa h h 3.5 6.7 8.9 20.9 16.8 11.8 78 113 106 prosinac Godina ut t h sa 13 57.3 8.1 15.7 112 900 Napomena: uhl = umjereno hladan, ut = umjereno topao, t = topao, v = vruć, h = humidan, sh = semihumidan, sa = semiaridan, a = aridan. (Prema M. Gračaninu). Tekstura je karakterizirana visokim sadržajem skeleta. A-horizont je skeletoidan. a AB-hcrizont je skeletan. U znatnoj mjeri prevladavaju u frakciji skeleta čestice kamena nad česticama šljunka. Sav kamen je karbonatan, dok u šljunku ima silikatnih čestica. Sitno tlo A-horizonta je ilovastog do ilovastoglinastog sastava, dok je sitno tlo AB-horizonta glinastog sastava. Opskrbljenost sa humusom, kako u površinskom tako i u dubljem hori zontu, može se smatrati srednjom. U A-horizontu ima 4,76% humusa, a u AB horizontu ima 4,06—4,25% humusa. Prisustvu humusa se može uglavnom pri pisati relativno povoljna struktura tla. Sadržina karbonata je vrlo niska, ali ipak dovoljna da drži reakciju tla blizu neutralnosti. Veći se dio karbonata sitnog tla nalazi u frakciji pijeska. Sadržina je mobilnog kalija i fosfora niska. Na 100 g sitnog tla dolazi 0,84—0,92 mg P2O5 i 4,42—4,84 mg K2O. Ukupni kapacitet tla za vodu je malen, radi velike količine skeleta. Zbog vapnenčeve podloge i plitkoće profila velika je unutrašnja drenaža tla. Prema tome, ovdje se radi o jednom veoma sušnom staništu, kod kojeg je oskudica vode limitirajući faktor proizvodnje. U ovako nepovoljnim općim uslovima vodnog režima, ipak postoje dvije okolnosti, koje makar i u ograničenom opsegu ublažuju ovu nepovoljnu situaciju. Prva povoljna okolnost je relativno´ dobra struktura tla, koja uvjetuje da je kapacitet za vodu po> jedinici volumena sitnog tla zadovoljavajuća. Druga je povoljna okolnost, vertikalna uslojenost skeleta, koja omogućuje prodiranje korijenja vegetacije u dubljinu. Iz naprijed izloženog vidi se da je predmetno stanište, po svojim svojstvima, tipično za umjereno degradirane površine krša, koje dolaze u obzir za sadnju s vrijednijim vrstama. Stoga ovo je stanište vrlo podesno za eksperimentalan rad na istraživanju utjecaja kamenog pokrivača na primitak i rast sadnica na kršu. |