DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 65 <-- 65 --> PDF |
pošumljavanja krša, da se zemlja oko sadnica pokrije kamenim pločama. R i t i g (5) opisuje svoj pokusni voćnjak na primorskom kršu, u kojemu je tlo oko voćnih sadnica obloženo krupnim kamenjem. Jedlo-wsk i (3) je ispitivao utjecaj kamene ploče na temperaturu tla. Ustanovio je pozitivan utjecaj kamene ploče na sniženje temperature tla tokom ljeta, te zaključuje da je i vlaga u tlu pod kamenom veća sve do dubljine u kojoj nastaje izjednačenje temperature, što svakako nastupa u sloju ispod 20 cm dubljine. Da bi se mogla donijeti pravilna ocjena, potrebno je ispitati utjecaj kamenog pokrivača na primitak i rast sadnica u uslovima široke prakse. Stoga je za ova istraživanja izabran prosječan degradirani kraški teren, koji se nalazi u osrednjim klimatskim uvjetima, a dolazi u obzir za uzgoj vrednijih vrsta. Tim uslovima odgovara objekt »Rudine«, koji služi za oglede Stanici za maslinarstvo i voćarstvo u Kaštel Starom. ZEMLJIŠNE I KLIMATSKE PRILIKE POKUSNOG OBJEKTA Ova istraživanja su vršena na pokusnom objektu Stanice za maslinarstvo i voćarstvo u Kaštel Starom tzv. »Rudine«, koji se nalazi na udaljenosti od 4 km od Kaštel Starog. Prije postavljanja ogleda ovaj je teren služio- za ispašu. U dosta rijetkom sklopu pokriven je elementima makije, od kojih su najviše zastupljeni: Juniperus, Phylirea, Quercus, Oleaster i dr., što indicira i klimatski karakter staništa. Objekt se nalazi na blagoj padini nagiba od oko 30°, ekspozicija jugo-zapad. Klimatske prilike Klimatoloških podataka na samom objektu nema. Najbliža meteorološka stanica nalazi se u Kaštel Starom, ali kako- se ona nalazi dosta nisko, to smo se poslužili podacima meteorološke stanice u Splitu, koja se nalazi na višem položaju. Uzmu li se kao osnov dugogodišnji podaci meteorološke stanice Split, koja se u pogledu nadmorske visine približava objektu »Rudine«, onda su pojedini mjeseci klimato-loški karakterizirani kako je prikazano u tabeli I. S obzirom na klimatološke prilike u obalnom pojasu, područje Splita se približava sredini, isključujući ekstreme, pa je i sa tog gledišta lokacija pokusnog objekta dobro izabrana. Pedološke prilike Zbog intenzivnih erozio-nih procesa u prošlosti, danas je tlo reducirano samo na pukotine i depresije među kamenjem. Matični supstrat čine pločasti vapnenci, koji su vertikalno- ispucani. Ove vertikalne pukotine prolaze svim smjerovima tako, da krupno, a djelomično i srednje kamenje ima jednu glavnu produženu os, dok su dvije ostale osi kraće. Kamenje ovakvog oblika se lokalno zove »zubo-vi«. Po svojoj tvrdoći spada među srednje tvrde vapnence, te se na kontaktnim plohama sa tlom troše u tanak sloj brašnaste troševine. Analizom dvaju iskopanih profila vidi se da se sklop profila sastoji iz A i AB horizonta. A-ho-rizont je vrlo- plitak, ima svega 5 cm, dok AB-horizo-nt seže do dubljine iskopanog profila, 50—60 cm, što- je ujedno srednja dubljina biološki aktivnog tla. Struktura A-horizo-nta je praškasta do sitno mrvičasta, dok je struktura AB-horizonta grašasta do orašasta. |