DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Svi ovi radovi vršeni su sa velikom njegom i kontrolom, što smatramo osnovnim u uspjehu ovog pošumljavanja Kao prvo, nadzor nad sadnjom nije prepušten ni polukvalifikovanom osoblju, a pogotovu ne nekvalifikovanom. Pored brige o sadnicama cd njihova vađenja pa do sadnje, obavilo se je školovanje ljudi koji su vršili samu sadnju. Nakon izvršenog pošumljavanja uvelo se je dvogodišnje održavanje sadnog materijala uz popune i jednim oprašivanjem na godinu. Kako i u daljnjim vegetacijskim periodama sadni materijal, izuzev crnog bora, nije pokazivao nekog znatnijeg, odnosno normalnijeg prirašćivanja, poduzet je na jednoj manjoj površini unutar ovog pošumljavanja jedan meliorativni zahvat, koji je dao vrlo zanimljive rezultate. U proljeće 1958. godine prekopana je ova pokusna površina tako., da su trava i korov među gnijezdima potpuno eliminirani. U jesen iste godine cijeli sadni materijal ove površine osjetno se SI. 3a — Topola na melioriranoj plohi razlikovao od ostalih sadnica izvan nje. Iako se nisu pokazivale neke znatnije razlike u prirastu, krošnje su bile potpunije, površina lišća veća, a boja mnogo življa. U proljeće iduće godine dodano je ovoj površini oko 3 kg umjetnog gnojiva po aru (superfosfat i KAS), nakon čega se je u jesen iste godine potpuno izmijenila, slika u prilog ovog malog melioriranog otočića prema njegovoj okolini. Piramidalne i kanadske topole su se razbuktale toliko kao da nisu na teškom terenu, a crni jasen je krenuo kao da nije vrsta sporog rasta. Ovdje treba napomenuti da se kanadska topola izvan meliorirane plohe nije mogla održati i ako je brižljivo- u gnijezdima sađena. Crni bor je i ovc.m prilikom dokazao da ima najminimalnije zahtjeve na fosforna i kalijeva gnojiva, te nije pokazivao nekog naročitog napretka prema borovima koji su sađeni u gnijezda izvan meliorirane plohe. Što se tiče uspjeha uzgoja na površinama koje nisu meliorirane, možemo reći da se jedino, crni bor vrlo dobro udomio. Njegov prirast u zadnje tri vegetacijske periode iznosio je u prosjeku 20—25 cm godišnje, sa pravilnim postranim rastom i vrlo zdravom bojom iglica. I dok su skromni zahtjevi na hranji |