DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 59     <-- 59 -->        PDF

menti dosta dinamični. Od prizemnog karakterističnog rašća dolazi: Globularia
bellidifolia, Carex humilis, Fumana procumbens,. Satureia subspicata, te neke
vrste iz rodova Edraectnthus, Centaurea i HeUanthemum. Od grmlja i drveća
dolaze: crni grab, crni jasen, cer, glog, rašeljka i divlja ruža, a u uvalama i po
koja´ lijeska, drijen i crni tm. Karakteristično je, da se na ovom terenu koji ima
izrazito- hladne zime nađu i po neki termofilni elementi kao Acer monspessulanum,
Inula candida, ponegdje Salvia, a spominje se da je tu bilo i medunca.
Pedološka analiza pokazuje, da su ova tla bogata dušikom i fiziološki aktivnim
kalcijem, a vrk> siromašna kalijem, a naročito- fosforom, što je još jedan negativan
prilog uzgojnim mjerama.


TEHNIKA I REZULTATI POSUMLJAVANJA


Već smo spomenuli, da su tla o kojima ovdje govorimo plitka i jako porozna,
što znači da se brzo isušuju. Kad ovome dodamo, da su u zimsko doba radi bure
i stalno otkrivena, onda pored pojačanog isušivanja dolazi i do promrzavanja
i erozije. Ova situacija je diktirala sadnju jačeg materijala, radi što bržeg i
dubljeg zakorjenjivanja. Zbog navedenih razloga upotrebljen je sistem gnijezda
1 X 1 X 0,5 sa trogodišnjim crnim borom kao osnovnom vrstom. U svako gnijezdo
je sađeno po nekoliko sadnica jedne vrste, a ponegdje i miješano. Ovaj
način se po-kozao uspješan, sa rezultatom primanja oko 80%. Istovremeno je
izvršena sadnja u međugnijezdima sa mlađim materijalom i klasičnim jamama
ali se nije prihvatilo više od 20% tog materijala. Pored crnog bora pošumljavano
je još i sa crnim jasenom, crnim grabom, rašeljkom, brijestom, lipom i bagremom.
Glavna sadnja osim dopuna i popuna, izvedena je u proljeće 1955. godine.
Nakon dvije vegetacijske periode osim zakorjenjivanja cjelokupni sadni materijal
nije pokazivao skoro nikakvih znakova kretanja. Za ovo vrijeme se na
dubljini od 30—40 cm jako gusto razvilo korijenje crnog jasena, poljskog brijesta
i rašeljke, dok su piramidalna topola i bagrem svoje korijenje pustili i
preko jednog metra u dubljinu.


U ovo isto vrijeme napravljen je i jedan eksperimenat sa četverogodišnjim
bijelim borom. Jedna manja partija ovog materijala razdijeljena je na dva dijela
tako, da je jednoj polovini krošnja reducirana na Vs, dok je druga polovina
posađena normalno-. Ovaj tip redukcije koja je izvedena kako je prikazano na


A


i


»<* \


SI. 2 — Bijeli borovi sa reduciranom i punom krošnjom


skici, uzet je samo zato-, jer je gornji dio krošnje bio zdraviji, U gnijezdo je
sađena samo- po jedna sadnica. Rezultat je bio- takav da se od materijala sa reduciranom
krošnjom primilo oko 20%, dok onog drugog samo 2%. Danas su ovi
primljeni primjerci jednako visoki oko 1,5 m.