DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 56     <-- 56 -->        PDF

njati. Uzgajamo li bagrem sa vrstama zasjene, naročito grabom, u ophodnji od
20—30 godina, davat će znatne prihode i povećati prirast i proizvodnju drvne
mase.


LITERATURA:


1. Babogreda c (Đ.): Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području.
S.
L. 5—6, 1952.
2. Horva t (I.): Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb 1950.
3. Horva t (I.): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb 1949.
4. Lonča r (I.): Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvndoje rudnog drveta.
S.
L. 7, 1951.
5. Majstorov i 6 (M.): Sto rade ljudi kad ostanu bez svoje šume. Šumar 12. 1955.
6. Miloševi ć Brevina c (M.): Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljavanju.
S. L. 9, 1050.
7. Pe t rači ć (A.): Bagremovi kolosjeci, S. L. 1945.
8. Potoči ć (Z.): Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas. S. L. 6—6, 1952.
9. Rup e r t (Z.): Racionalna metoda pošumljavanja lakih tala, S. L. 12, 1962.
10. Ruži ć (R.): Nekoliko smjernica za šumarstvo Istre, S. L. 9, 1957.
11. Saf ar (J.): Problem izmjene vrsta šumskog drveća, Š. L. 4, 1952.
´12. Šafa r (J.): Melioracija šikara, Obavijesti broj 4, 1956.
13. Saf ar (J.): Problemi proizvodnje i potrošnje drveta u okviru svjetske privrede,
S. L. 9, 1947.
14.
Šafa r (J.): O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja
u uzgajanju šuma, S. L, 5—6, 1952.
15. Španovi ć (T.): Bagrem, Zagreb 1947.
10. Špirane c (M.): Izdvajanje zemljišta za pošumljavanje na tlima izvan Krša,
S.
L. 12, 1950.
17. Wrabe r (M.): O biološko-sociološki problematiki uvajanja gozdnih egzot,
S.
L. 1—2, 1051.
18. Šumarski priručnik I. Zagreb 1946.
19. Statistički godišnjak za 1954. godinu.
20. Materijali s I. kongresa šumarskih društava Jugoslavije održanog 9.—12. XI. 1953.
u Sarajevu, Sarajevo 1953.
INCREASING FOREST PROĐUCTION BY GROVVING LOCUST TREES


SUMMARY


On the basis of previous experiences and examinations the author concludes
that the Locust tree should be introduced in many areas on the territory of Croatia
with the aim to increase the yield and production of timber. The Locust tree should
be planted on loose, sandy, aerated, and warm soils rich in minerals and lying to
350 m. above see level, and cultivated in mixed stands with shade and semishade
tolerant trees. It is a soil-binding and torrent-fixing species.