DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 47 <-- 47 --> PDF |
POVEĆANJE PROIZVODNJE UZGOJEM BAGREMA Ing. Dragutin Hanzl I. UVOD Pojačane sječe nakon II. svjetskog rata imale su za posljedicu smanjenje drvnih zaliha u svim evropskim zemljama. Tako je bilo i u našoj zemlji. Jedan od najznačajnijih problema, koji se povlači od god. 1945. neprekidno i u šumarstvu naše zemlje, jest štednja drveta i povećanje proizvodnje u našim šumama. Taj problem nam je nametnut zbog smanjenog šumskog fonda, kao posljedice forsiranih sječa. Drvne zalihe u našim šumama znatno su ispod normalnih. Stvaranje racionalne drvne zalihe je osnovni uvjet, da se iz šuma može trajno koristiti maksimalan godišnji prirast. Štednjom drveta i povećanjem proizvodnje drvne mase moći ćemo stvoriti povoljnije stanje. Pošumljavanjem neobraslih šumskih površina, goleti, melioracijom degradiranih šuma i šikara, uzgojem brzorastućih vrsta listača (topole, johe, bagrema i platane) i četinjača (borovca i duglazije), te provođenjem pravilnih uzgojnih postupaka od njege mladika do progalno-naplodnih sjekova, podići ćemo kvantitativni i kvalitativni prirast u našim šumama. Površine goleti, šikara i niskih šuma u odnosu na površine visokih šuma u NRH su ogromne. Samo površina suviše iskorišćenih i opustošenih šuma, te šikara i makija iznose oko 600.000 ha, a to je oko lh obrasle šumske površine. Tome treba dodati oko 500.000 ha goleti, krša, živog pijeska, starih sječina, paljevina i si. Godinji prirast u FNRJ po 1 ha procijenjen je s oko 2 m3, što> znatno zaostaje za evropskim prosjekom (20). Na pr. u Danskoj prirast iznosi oko 7 m3, u Njemačkoj za državne šume 5,1 ms po 1 ha. Prirast po stanovniku kod nas iznosi godišnje 0,89 m3, a potrošnja je 1,14 m3. Među vrste, koje naročito u mladosti brzo rastu, imaju veliki prirast i već za kratko vrijeme počam od 5—25 godine starosti daju znatne prihode, spada između ostalih i bagrem ili bagrena (Robinia pseudaccacia L., njem. gemeine Robinie, franc. robinier, engl. black locust, talij. robinia). Ipak neki stručnjaci ne unose bagrem ni na površine, na kojima bi se mogao uzgajati. Mjestimice je bagrem sađen na vrlo plitka i kamenita tla, mjestimice pak na odviše zbita i vlažna, negdje i na prevelike nadmorske visine, dakle na ona staništa, za koja već unaprijed znamo, da nisu za ovu vrstu drveća. Na takvim staništima, dakako, bagrem ima malen prirast, raste kržljivo i osuđen je na propast. Zbog toga ga pojedini stručnjaci neće da unose ni na odgovarajuća staništa. Neki ga izbjegavaju i zato, jer smatraju, da ga iz šume ne mogu nikad više izbaciti, da će »zakoroviti« šumu. Stoga ga ne unose i ne pošumljavaju njime čistine, gdje bi inače dobro uspijevao i dao dobre prihode u prvim proredama. II. PREGLED LITERATURE V stručnoj literaturi o bagremu i njegovu uzgoju mnogo je pisano. Prema navodima W r a b e r a (11) postaje bagrem u Prekomurju jedan od najkrupnijih problema, jer prodire poput korova u raznovrsne šume i na vrlo različita staništa, te se ni dra \ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 48 <-- 48 --> PDF |
etičkim postupkom ne može sa njih istisnuti. Ruper t (9) preporuča na pjeskovitim tlima sadnju bagremovih biljaka sadnjom u redove razmaka 10 m. Oko 5 godina poslije između redova vršit će se plugom presijecanje i povreda taagremovih žila. To se vrši povlačenjem pluga, na kojemu je raonik zamijenjen crtalom; razmak brazda 2 m. Na svakom tako povrijeđenom korijenu pojavljuju se novi izbojci i izdanci i tako se zašumi cijela površina. Tako se znatno mogu smanjiti troškovi pošHimljavanja. Petr a č i ć (7) je provodio na brežuljkastom terenu (160 m nadmorske visine) u fakulteskoj šumi Maksimi r ispitivanja u bagremovim kolosjecima ,koji su sječeni u ophodnji od 5 godina za vinogradsko kolje, pritke i ogrijev. Takva bagremova sastojima na svježem pjeskovito-ilovastom tlu, osrednjeg boniteta imala je prosječni godišnji prirast 13 m3 po ha. Rumunj M. N. D r a c e a (cit. Petračić) zalaže se, da se bagremovo kolje izrađuje samo cijepanjem starijih i debljih stabala uzgojenih u ophodnji od oko 15 godina, jer takvo kolje ima mnogo veći postotak srži, koja je vrlo trajna. I Petrači ć se zalaže za gospodarenje bagremom u dužoj ophodnji, jer se postigne razmjerno mnogo veća drvna masa a i veća je mogućnost upotrebe debljih bagremovih stabala za TT stupove, rudničko drvo, cijepano kolje i ogrjev. On upozorava, da na boljim tlima s povišenom ophodnjom dolazi do pogoršanja pedogenetskih procesa. Pod rijetkim krošnjama starijih bagremovih stabala cesto se pojavljuje obilan korov. Ruži ć (10) preporuča, da se u Istri osnivaju bagremovi kolosjeci. Milošević Brevinac (6) u proširenju bagrema u Srbiji razlikuje 3 faze: 1. slučajno raširenje, 2. unošenja bagrema za žive ograde, uz seoske puteve, međaše i si. i 3. osnivanja bagremovih kultura na poljoprivrednim zemljištima. I on se zalaže za proširenje ove vrste, naročito u malim seoskim šumicama za potrebe seoskih domaćinstava. Najopsežniji prikaz o bagremu dao je kod nas Španovi ć (15). On navodi, da su šume, u kojima je bagrem stablimično pomiješan s vrstama drveća koje donekle podnose zasjenu (grab, klen, lipa bukva i brijest) mnogo bolje od čistih bagremovih šuma jer pridružene vrste daju vrednije tehničko drvo veću drvnu masu, a osim toga čuvaju proizvodnost tla. Lonča r preporuča proširenje uzgoja bagrema, naročito radi povećanja produkcije rudničkog drveta (4). On preporuča bagrem unositi kod popunjavanja u nizinsko područje, prigorje i sredogorje do nadmorske visine 300 m. Prema njegovim navodima Jea n Pourte t smatra, da bagrem treba uzgajati u čistim sastojinama, jer u smjesi s drugim šumskim vrstama svojim korijenjem ove ozbiljno ugrožava u međusobnoj borbi; naprotiv je austrijski šumar F. Polla k god. 1892. ustanovio da se bagrem ne smije saditi na čistine, nego uvijek među drugo drveće. Lonča r navodi dalje, da je neopravdana bojazan, da će bagrem ugroziti ostale autohtone vrste i možda ih istisnuti iz sastojine. Bagrem će u sastojinama, .gdje ga ne želimo duže zadržati, davati prihod u proredama, a nakon proredne sječe bagremovi izbojci iz panja neće se moći održati zbog pomanjkanja svijetla, pa se stoga bagrem može lako istisnuti iz sastojine tamo, gdje to traži gospodarski ili uzgojni interes. Prema tomu za borbu protiv bagrema postoji jako sredstvo u vrstama, koje podnose zasjenu. Bagrem bi mogao biti pogibeljan samo za vrste, koje zahtijevaju mnogo svijetla, ako bi rasle u zasjeni bagrema. Babogreda c preporuča (1), da se na mjestima, gdje je došlo do fiziološke degredacije sastojina u bosiitskom šumskom području, uz grab. klen i lipu unosi i bagrem, naročito u vrlo rijetkim sastojinama. Prema navodima Horvat a na mnogim površinama, na kojima se razvila zajednica Querceto-Carpinetum croaticum, proširio se bagrem, i to utjecajem čovjeka. Horvat ujedno navodi, da se bagrem udomaćio u mnogima našim šumama i da potiskuje domaće vrste (3). IIII. POVRŠINE ZA UZGOJ BAGREMA Mnoge šumske površine naročito između Save i Drave u nizinama, prigorju i sredogorju obrasle su panjačama s vrlo slabim prirastom i malom drvnom masom. Unošenjem bagrema na takve površine povećat ćemo prirast drvne mase od 2 m3 po ha na 7—8 m3 godišnje na srednjim tlima, dok će na boljim iznositi i više. Za unošenje bagrema dolaze u obzir: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 49 <-- 49 --> PDF |
A) Šumske površine: 1. potpuno i nepotpuno obrasle panjače graba i ostalih vrsta, koje služe za dobivanje ogrjeva, 2. sastojine iz kojih ga kanimo tokom proreda ukloniti, 3. manje ili veće površine unutar šuma obrasle lijeskom, žestikom, drenom, paviti ili drugim grmolikim vrstama. B) Površine izvan šuma, koje ne dolaze u obzir za sadnju drugih brzorastućih vrsta kao* topola ili joha: 4. opće narodne imovine, 5. privatnih vlasnika. 1. Unošenje bagrema u panjače graba i ostalih vrsta, koje služe za produkciju ogrjeva. Gotovo na području svake šumarije naći će se površina, na kojima ćemo sječom malovrijednih panjača i popunjavanjem nastalih plješina bagremovim jakim sadnicama između panjeva, povećati prirast drvne mase. I vlasnici privatnih šuma nakon sječe panjače trebaju izvršiti popunjavanje jakim bagremovim sadnicama. Na taj način dobit će vrednije sastojine s većim prirastom. 2. Unošenje bagrema u mladike zbog popunjavanja. Preporuča se. da se nakon sječa u hrastovim i bukovim sastojinama manje praznine na odgovarajućem staništu popune bagremom. U tom slučaju je razmještaj bagremovih biljaka uvjetovan stanjem prirodnog pomlatka: njegovom gustoćom i razvitkom u doba popunjavanja. Iz takvih sastojina vadit će se bagrem prigodom prvih proreda. Izbojna snaga njegovih panjeva će propasti uslijed zasjenjivanja. Na ovaj način moći će se bagrem uzgajati pretežno za dobivanje rudničkog drveta (4). 3. Unošenje bagrema na površine šuma obrasle raznim grmljem. Na ovim površinama treba sve grmlje sasjeći, a u proljeće unijeti bagremove biljke koje moraju biti jake, jer izbojci lijeske, žestike i sviba često već u prvoj godini dosegnu vsinu i preko 2 m pa je potrebno da bagrem u prvoj godini potjera dovoljno jake izbojke i ojača, a kasnije mu ovo grmlje neće smetati. Grmlje nećemo međutim kasnije sjeći, nego ostaviti da štiti tlo pod bagremovim krošnjama. Na ovakve površine treba unijeti 3—4.000 bagremovih sadnica. Bagrem treba saditi ovdje na razmak 1,5—2,0 m u kvadrat. Na takvim površinama redovno će se među grmljem naći po koje grabovo, bukovo ili hrastovo stablo, iil koja druga vrst drveća. Te ćemo vrste u svakom slučaju ostaviti, da u buduće dobijemo mješovitu sastojinu. 4. Unošenje bagrema na površine opće narodne imovine izvan šuma. U blizini mnogih sela nalaze se površine pašnjaka bivših zemljišnih zajednica. Mnoge od ovih obrasle su kupinom, crnim trnom, glcgom itd., te od njih ni^ poljoprivreda nema mnogo koristi, jer ni ovce niti druga stoka ne nalaze na njima dovoljno paše. Na nekim od tih površina je i erozija tla već znatno napredovala, te postoji i opasnost nastajanja bujica. Na mnogim takvim površinama nije izvršeno niti razgraničenje između poljoprivrede i šumarstva. Po izvršenom razgraničenju bit će i takvih površina, na koje će se moći unijeti bagrem kao najpogodnija vrsta. 5. Unošenje bagrema na zemljišta privatnih vlasnika. Ima površina, koje privatnici ne iskorišćuju ili ne dovoljno za poljoprivrednu proizvodnju. Takve površine, koje ne dolaze u obzir za sadnju topola, mogu se zasaditi bagremom Opća nestašica i pomanjkanje drveta sile nas da neke površine koje je poljoprivreda nedovoljno koristila opet vratimo šumskoj proizvodnji. »Šumar-« u broju 12/1955. govori o pomanjkanju drveta i navodi, da u pojedinim selima |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 50 <-- 50 --> PDF |
NR Srbije pojedinci sijeku voćke, da si osiguraju ogrjev (5). Stoga je bolje unaprijed se pobrinuti da do takvih slučajeva ne dođe, te na vrijeme odvojiti manje površine i na njima zasaditi šumu. Novi Zakon o šumama NRS u čl. 3 isključuje ispod kompetencije propisa toga zakona sve površine bagrema, topola i drugih brzorastućih vrsta podignutih na poljoprivrednim zemljištima privatnih vlasnika, osim ako ove šume ne budu proglašene zaštitnim. IV. EKONOMSKE OKOLNOSTI ZA PROSrRENJE BAGREMA 1. Bagrem vrši važnu ulogu obogaćivanja tla dušikom. Upravo mnoge takve površine, na koje se može zasaditi bagrem, siromašne su na dušiku. Budući bagrem linosimo uglavnom radi popunjavanja u sastojine ostalih vrsta, nakon sječe bagrema ostat će u tlu dosta dušikovih spojeva, koji će koristiti tim vrstama kao potrebno hranivo. 2. Bagremovo sjeme lako se može nabaviti za uzgoj dovoljnog broja potrebnih biljaka. Bagrem je malo osjetljiv kod sadnje, ali brzo raste, pa mu to pomaže u borbi protiv korova. Velike površine izvan šuma, a i unutar njih, koje su danas potpuno neproduktivne, unašanjem bagrema može se najbrže pretvoriti u produktive površine. Time ne mislimo reći, da bagrem treba forsirati na račun drugih vrednijih vrsta, već da njime treba pretežno popunjavati mladike, i kulture ostalih vrednijih vrsta. 3. U toku 10—15 godina, stare jednodobne sastojine bit će posječene. U prebornim šumama zbog manjka drvne mase morat će se provoditi stroga štednja. Niske šume bit će zastupane pretežno po najmlađem dobnom razredu. Potrebe na drvetu bit će i dalje velike. Potrošnja drveta u Evropi raste godišnje za oko´ 3%. Uza svu planiranu štednju doći će do preranog zahvata u srednjedobne sastojine hrasta i bukve koje u to doba imaju najveći kvalitativni i kvantitativni prirast. Sačuvati te hrastove i bukove sastojine kroz 10—15 godina od prejakih zahvata bit će bar djelomično omogućeno sječom bagremovih stabala i bagremovih sastojina, koje će takye zahvate lako podnijeti i dati potrebne drvne mase bez štete za šumski fond. Bagrem će dati nakon 10—20 godina rudno drvo, a prije toga pruće za grah i za ograde, kolje za voćke, vinograde, ogrjev i si. 4. U blizini sela imade površina, na kojima se možda iz općih ekonomskih prilika paša ne može isključiti za duže vremena. Sadnjom bagrema na takvim površinama omogućit će pašu već nakon 3—5 godina. Spirane c ispravno ističe da je za seljaka važno da korist od šume vidi u što bližoj budućnosti, a ne tek za 20 i više godina. Seljak neće da potpiše dugoročnu mjenicu. On ftoće umjesto oduzetog pašnjaka naknadu odmah ili što prije (16). I ovdje dolazi do izražaja dobra svojstva brzorastućeg bagrema. 5. U mnogim naćim sastojinama primijećena je izmjena vrsta drveća (11). Dolazi i do »-zamorenosti «tla, u koliko jedna vrsta u monokulturama raste na izvjesnom tlu dugi niz godina. U poljoprivredi je već odavna poznat pojam »plodoreda«. Izmjene vrsta drveća zbivaju se i u prirodnim šumama, ali se to događa kroz stotine godina, te se teže zamjećuje. To sve govori, da i mi moramo misliti na tu izmjenu vrsta. Bagrem unesen među domaće vrste, djelovat će korisno´ na tim tlima kao* vrsta, koja će zamijeniti na izvjesno vrijeme domaće vrste. 6. Bagrem je otporan protiv većih šteta od zareznika, a isto tako i protiv raznih bolesti. I pčelarstvo ima od uzgoja bagrema znatne koristi uslijed obilnog izlučivanja nektara u njegovu cvijetu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Sastojine u kojima se danas vrše redovne sječe kao i one u kojima će se vršiti sječe u budućnosti podmlađivat će se prirodno. Izuzetak su površine, gdje će se vršiti konverzija, odnosno popunjavanja, na pr. unošenje jele, hrasta i kestena u bukove sastojine, te borovca, ariša i duglazije na odgovarajuća staništa. Stoga kad se napred govori o unošenju bagrema na nove površine, misli se prvenstveno na njegovo unošenje u sastojine, koje danas imaju manji prirast nego bi mogao biti. U budućnosti bi prema tome, takvih površina za unošenje bagrema bilo manje, te bi se njegovo širenje ograničilo. V. UZGOJNA SVOJSTVA BAGREMA I PRIDRUŽENIH VRSTA DRVEĆA Razmotrit ćemo neka najbitnija šumsko uzgojna svojstva pojedinih vrsta, da uočimo mogućnost zajedničkog uzgajanja i rasta bagrema s istima. Bagrem je vrsta, koja traži mnogo svijetla, ima jaku izbojnu snagu iz pa njeva i žilja. Traži rahla, umjereno vlažna, topla i mineralno bogata tla, a uspi jeva i na pijescima. U mladosti raste vrlo brzo, no čiste bagremove sastojine iscrpljuju tlo. Grab je vrsta polusjene, ali podnosi manje zasjenu od bukve. Ima također jaku izbojnu snagu iz panja, a dolazi na brdskom području i na mrazištima. Traži dobra, svježa, mineralno snažna, srednje duboka tla. Iako održava proizvodnu snagu tla, ne popravlja ga tako kao bukva. Od svih naših listača najbolje podnosi zasjenu bukva. Njezina izbojna snaga u hladnijim predjelima u Fagetum subalpinumu je dobra, no na toplim staništima je bolja. Lipa također podnosi zasjenu i popravlja tlo. Izbojna snaga je jaka. Hrast je vrsta svjetla. Tlo pod njim nije dovoljno- zaštićeno zbog rijetke krošne. Izbojna snaga iz panja je vrlo jaka. Za uspijevanje treba dobro tlo. Kao najpovoljnije može se smatrati smjesa bagrema i graba, jer je bagrem izrazita vrsta svjetla, a grab polusjene. Upravo* odnos tih vrsta prema svjetlosti koristit će i jednoj i drugoj vrsti. Potpuno će se iskoristiti svijetlo, a ujedno i tlo biti zaštićeno. Izbijanje bagremovih izdanaka nakon sječe ili vađenja bagremovh panjeva (keslovanja) već u prvoj godini u visinu od 3—5 m, bagrem će izbiti u gornju etažu. Nalazit će se u vladajućem i suvladajućem biološkom razredu, dok će grab zaostati u suvladajućem, nadvladanom i potitšenom položaju. U sličnom odnosu bit će i bukva, a i lipa u zajednici s bagremom. Najpovoljnija je zajednica hrasta i bagrema, jer obje vrste zahtijevaju mnogo svjetla, a tlo se pod njima zakorovljuje i pogoršava. Sve grmolike vrste i pavit imaju jaku izbojnu snagu. Ako želimo unijeti bagrem na površine obrasle ovim vrstama, moraju se ove još u kolovozu i rujnu sasijecati. U veljači i ožujku slijedeće godine podsadit ćemo te površine jakim bagremovim sadnicama. Debljina bagremovih sadnica treba da je na korijenovom vratu bar debljine olovke. Sadnice trebaju imati dobro razvijeno korijenje, sa što bolje sačuvanim žilicama i kvržicama. Sadnju je većinom bolje izvršiti u proljeće, jer bagrem zasađen u jesen često strada od zečeva. VI. ORIJENTACIONI PODACI I VLASTITA ZAPA2ANJA Navest ću rezultate nekih ispitivanja, koja je vršila šumsko pokusna stanica SI. Požega na području Požeške gore, šumarije Požega. Područje, na kojem su vršena mjerenja i opažanja, spada po Horvatu u Querceto-Carpmetum croaticum. 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 52 <-- 52 --> PDF |
U tabeli broj 1 prikazani su rezultati mjerenja na 3 plohe veličine 10 X 10 m tj. 100 m2, u sastojini graba i bagrema. Dobiveni podaci su preračunati na 1 ha. Te plohe nalaze se na oko 280 m n. v., ekspozicije SZ. Tlo je srednje duboko, blago nagnuto, pH određen po Morganovoj metodi kolorimetrijski 5,5. U 1944. godini posječena je 40-godišnja sastojina hrasta kitnjaka s nešto graba. Panjevi su iza sječe bili i do 80 cm visoki. Odmah je prevladala kupina, lijeska i mjestimice grab. Hrastov pomladak iz sjemena koliko ga se nalazilo neposredno iza sječe nakon 2—3 godine, propao je uslijed prejakog zasjenjivanja po korovu. U godini 1947/1948. izvršena je sječa hrastovih i grabovih panjeva do zemlje kao i sasjecanje kupine i lijeske, a sastojina popunjena bagremovim sadnicama. Bagremove biljke su rijetko zasađene, te su se počele razvijati u širinu i stvarati vrlo granata stabalca. Zbog granatosti stabalaca i radi dobivanja vinogradskog kolja i pruća, sasječena su u veljači i ožujku 1953. god. sva bagremova stabalca. Ujedno se željelo, da se ponovnim izbijanjem izbojaka iz panja i izdanaka iz žilja dobije gušća i kvalitetnija stabalca. Grabova stabalca su ostala netaknuta. Bagrem je već u prvoj godini izbio 3—4 m visoka i mjestimice stigao grab. U drugoj, i trećoj godini on je nadvisio grab, te se danas nalazi u vladajućem i suvladajućem biološkom razredu visine do 8 m, dok je grab zaostao u suvladajućem, nadvladanom i potištenom razredu niži od bagrema (tabela 1). Tabela broj 1 Broj stabala i veličina temeljnice u sastojini bagijema (3 god.) i graba (8 rod.) po 1 ha r-, "3 g ´o u a % Bagremm O wl u 2L?! broj V» mJ % 1 2 3 4 5 6 7 8 11 bagrem I. 6500 35 7.82 51 3 god. 5 grab II. 1400 38 2.98 54 8 god. III. 9100 35 4.84 48 11 bagrem I. 3600 96 4.07 75 3 god. 6 grab II 400 100 1.25 100 8 god. III. 3200 52 2.82 69 11 bagrem I.11400 80 8.03 82 3 god. 7 grab II, 600 100 1.23 100 8 god. III. 10800 78 6.80 80 I. 7167 54 6.64 65 Prosjek II. 800 51 1.82 69 ni. 6367 69 4.82 64 Grab i ostale vrste broj °/o m2 "Vo 9 10 11 12 Ukupno broj °/» m* /» 13 14 15 16 11900 65 7.60 49 18400 100 15.42 100 2300 62 2.49 46 3700 100 5.47 100 9600 65 5.11 52 1470O 100 9J95 100 2900 45 1.31 25 6500 100 5.38 108 __. __— 400 100 1.25 100 2:900 48 1.31 31 6100 100 4.13 100 3000 20 1.75 18 14400 100 9.78 100 600 100 123 100 3000 22 1.75 20 13800 100 8.55 100 5933 766 5167 49 49 45 3.56 0.83 2.72 35 31 36 131O0 1565 11534 100 100 100 10.19 2.65 7.54 100 100 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
I tabele se vidi, da je na plohi 6 po 1 ha premalen broj bagremovih stabala. On ne iskorišćuje dovoljno tlo i svijetlo za proizvodnju drvne mase. Na plohi 8 nalazi se samo oko 35% broja stabala bagrema i graba zajedno, u odnosu na broj stabala plohe 5. Približno isto toliko tj. 35% iznosi i temeljnica na plohi 6 prema temeljnici na plohi 5. Iz podataka s plohe 5 vidi se, da su tlo i svijetlo do sada bili potpuno iskorišteni, te da se već i u toj dobi može vršiti sječa lošijih stabala, dajući prednost boljima. Na toj plohi nalazi se po 1 ha: 400 bagremovih stabalaca prsnog promjera 6 cm, 300 bagremovih stabalaca prsnog promjera 7 cm, 200 grabovih stabala prsnog promjera 6 cm. Da se pomogne boljim stabalcima, posjeći će se sva bagremova stabalca od 7 cm (300 komada), sva grabova od 6 cm (200 komada), te 300 bagremovih stabalaca od 6 cm i ona tanja bagremova i grabova. Dakle u trećoj godini bagrem je prestigao grab i visinom i debljinom, te osim toga daje i masu za korištenje. Iz podataka s plohe 7 vidimo, da je uprkos znatno većeg broja stabalaca nego na plohi 5, temeljnica bagrema tek neznatno veća, a razlog je taj, što su na toj plohi bagremova stabalca uslijed veće gustoće tanja. Na plohi 6 i 7 grab se uopće ne siječe. Promatrajući podatke svih triju ploha vidimo slijedeće: prirast temeljnica bagrema starog 3 godine veći je od prirasta temeljnice graba starog 8 godina. Tim je veći i prirast drvne mase. Bagrem je korišten s promatrane površine već u 1953. god. i za 3 god. je daleko prestigao grab. Od bagrema imamo prihode u kolju i ogrjevu, dok bi od graba imali samo ogrjev. Ispoređujući prosjek temeljnice bagrema, koja je izračunata sa 6,64 m2 za bagrem star 3 god., i 3,55 m2 za grab star 8 god., vidimo koliki manjak nastaje na takvim i sličnim površinama, ako se one zanemare, odnosno prepuste same sebi. Unošenjem bagrema na takve površine možemo znatno povisiti proizvodnju drvne mase. Pa i prema podacima s plohe 6 vidi se, da je na njoj premalen broj stabala, a radi toga i premalena temeljnica. Da je međutim kod sadnje bio unesen veći, odnosno dovoljan broj bagremovih biljaka, ove bi potpuno iskoristile tlo i svijetlo i proizvele veću drvnu masu. Ako želimo da s te površine uklonimo bagrem, to bi višekratnim sasjeca njem bagremovih izbojaka koje bi koristili za kolje, a štedeći grab, uspjeli ba grem potisnuti u zasjenu grabovih stabala, u kojoj bi bagremovi izbojci poste peno propali. To je primijećeno na više mjesta u praksi, no za sigurnije utvrđi vanje toga osnovane su i posebne pokusne plohe, s kojih će rezultati biti objelodanjeni. Navest ću i neka opažanja iz Požeške gore, iz kojih je vidljivo, da se ne treba bojati, da će bagrem »zakoroviti« izvjesne površine. U šumskom predjelu Gavranov dol gosp. jedinice Požeške šume nalaze se bagremovi pa njevi debljine 20—50 cm. koji su se prije 6—8 god. sasušili uslijed pomanjkanja svijetla, koga su im oduzeli hrast i grab. Nakon sječe bagremovh stabala jače su se razvijali hrast i grab. Na bagremovim panjevima, ni u okolini ovih nema danas nikakovih bagremovih izbojaka, od kojih bi prijetilo daljnje njegovo širenje. Pomanjkanje svijetla spriječilo je daljnji razvoj bagremovih izbojaka i uvjetovalo njihovo propadanje. U tabeli broj 2 prikazani su podaci o broju stabala, odnosno izbojaka i ve ličine temeljnice na plohama, gdje se nalaze jedno i dvogodišnji bagremovi izbojci. Podaci su uzimani na plohama veličine 10 X 10 m (100 m2) i preračunati |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Tabela broj 2 Broj izbojaka i veličina temeljnice u 1- i 2-godišnjoj sastojtni bagrema iz panja Po 1 ha si o a Starost god. Bagrem Grab i ostale vrste Ukupno ° ^ ostale W o bagrem vrste broj ´% m! / broj. % m! c/o broj B/o m´ °/o 1 2 3 4 S 6 7 8 9 10 U 12 13 14 15 16 2 19 1 11100 100 1.43 100 11100 100 1.43 100 4 9 1 18 8800 93 1.74 45 700 7 2.11 55 9500 100 3.85 100 Prosjek 1 — 9950 35 1.59 60 350 4 1.05 40 10300 100 2.91 100 1 19 2 22 9300 92 4.39 86 800 8 0.67 14 10100 100 5.06 100 3 S 2 18 12000 ©4 6.03 83 700 6 1.21 17 12700 100 7.24 100 Prosjek 2 — 10650 93 5.21 84 750 7 0.94 16 11400 100 6.15 100 na 1 ha. Na plohama je vršeno mjerenje prsnog promjera svih izbojaka od 1 cm na više, a prebrojavanje i svih tanjih. Površina je na 260—300 m n. v., ekspozicije zapadne i južne ;tlo je srednje duboko, blago nagnuto a mjestimice i vrlo strmo te sklono puzanju. Ranijim lošim gospodarenjem prije 25—30 god. vršene su na tom području u bukovim sastojinama čiste sječe na strmim terenima. Na tim površinama tlo se zakorovilo i zašikarilo. Da bi se te površine privele produkciji drvne mase, kupina, lijeska, pavit i ostali korov su sasječeni i prije 15—18 god. zasađene bagremove biljke. Bagremova sastojina je dobro napredovala, m> tokom ratnih i prvih poratnih godina, bilo. je u njoj dosta šumske štete (gulenje kore za liko), te je prorijeđena. Radi dobivanja jednoličnih izbojaka i izdanaka posječene su te sastojine čistom sječom zimi 1953/1954. i 1954/1955. god. Posječena stabla bila su prsnog promjera 15—25 cm, te su iz njih izrađeni TT stupovi, rudničko drw, vinogradsko kolje i ogrjev. Na plohi 1 vršeno je u godini 1954/1955. vađenje stabala zajedno s panjevima (keslovanje). Na tim površinama je izvršeno i ispitivanje tla po> Morganovoj metodi. Ustanovljen je pH 5,0—5,5 u sloju do 30 cm, a 4,5—5,0 u dubini od 50—60 cm. Konstatirano je da se kalij nalazi u tragovima, fosfora i kalcija nije se moglo naći. Utvrđeno je nešto željeza, a mnogo aluminija. Sastojina na plohi 1 i 3 je sječena 1953/1954. god., a na plohi 2 i 4 1954/1955. god. Prema tome se podaci u tabeli 2 s plohe 2 i 4 odnose na jednogodišnju, a podaci s plohe 1 i 3 na dvogodišnju sastojinu, odnosno izbojke stare 1 i 2 godine. Visina jednogodišnjih izbojaka iznosi 2—4 m (prosječno 3 m), pojedinih i do 5 m; debljina u prsnoj visini 2,0-^2,5 cm. Visina dvogodišnjih izbojaka iznosi 4—6 m (prosječno 5 m), pojedinih i do 7 m, a debljine u prsnoj visini i do 5 cm. U tabeli broj 3 prikazani su podaci o ukupnom broju bagremovih izbojaka, koji su se razvili iz panjeva i žilja, o broju sasušenih i onih, koji su preostali nakon prve i druge godine na plohama 1, 2, 3 i 4. 132 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Tabela broj 3 Broj ukupno istjeraliu i uginulih izbo jaka u 1- i 2-gođišnjoj sastojini bagrem« ix panja po 1 ha 0> s o M 2ivi od Živi ispod -*J DH 1 cm i više 1 cm Ukupno Sveukupno r~^ OJ o O 13 ca u 1.3 m u 1.3 m sasušeni istjerali broj Vo broj %> broj °/o broj "/ H W o 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 2 19 1 11100 35 16100 53 3900 12 31100 100 4 9 1 8800 28 10700 33 12400 3931900 100 Prosjek 1 9950 31 13400 43 8150 26 31500 100 1 19 2 9300 30 8600 27 14000 43 31900 100 3 9 2 12000 37 6900 23 12600 40 31500 100 Prosjek 2 10650 35 7750 24 13400 41 31700 100 VII. ZAKLJUČAK Prema stručnoj literaturi mišljenja o bagremu se razlikuju, a neka su čak i oprečna. Dosadanja ispitivanja autora potvrđuju mišljenja Lončara i Španovića o koristima uzgajanja bagrema u mješovitim sastojinama. Prema dosadanjem iskustvu i ispitivanjima, a u vezi s današnjim stanjem šumskog i drvnog fonda, te znatnom potrošnjom drveta kod nas i u svijetu uopće, možemo zaključiti, da bi u svrhu povećanja prirasta i proizvodnje drvne mase trebali bagrem unijeti na mnoge površine na području NRH, na kojima se danas ne uzgaja. Bagrem nećemo saditi na: 1. Površine na kojima možemo uzgajati topole i gdje možemo izvršiti pošumljavanje odnosno popunjavanje vrednijom vrsti, ako ima dovoljno financiskih sredstava, a ekonomski je opravdano. 2. Odviše vlažna staništa i takva, gdje uspijeva joha, jer su za bagrem odviše mokra i hladna, te isti na njima propada. 3. Zbita, teška tla, plitka, kao i odviše skeletna tla, jer na takvim tlima, bagrem slabo ili nikako ne uspijeva. 4. Mrazišta, kao i uske doline, gdje strada od snijega. 5. Sastojine u kojima je sklop potpun ili gust, jer se u njima neće moći ni razvijati. 6. Staništa iznad 350—400 m nadmorske visine. Sadnja bagrema se preporuča na rahla, pjeskovita, prozračna, topla i mineralno bogata tla, do 350 m nadmorske visine. Najpovoljnije je da se na tim tlima bagrem uzgaja u mješovitim sastojinama s vrstama koje podnose zasjenu ili polusjenu. Te vrste će korisno djelovati na čuvanje proizvodne snage tla, dok će kasnije izbojci bagrema, ukoliko ga budemo željeli iz tih sastojina ukloniti, u njihovoj zasjeni propadati. Naročito će korisno biti, da se bagrem sadi na površine, sklone puzanju, jer veže tlo i sprečava bujice. Iz sastojina, u koje smo unijeli bagrem radi popunjavanja, moči ćemo ga kod prvih proreda ukla |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
njati. Uzgajamo li bagrem sa vrstama zasjene, naročito grabom, u ophodnji od 20—30 godina, davat će znatne prihode i povećati prirast i proizvodnju drvne mase. LITERATURA: 1. Babogreda c (Đ.): Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. S. L. 5—6, 1952. 2. Horva t (I.): Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb 1950. 3. Horva t (I.): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb 1949. 4. Lonča r (I.): Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvndoje rudnog drveta. S. L. 7, 1951. 5. Majstorov i 6 (M.): Sto rade ljudi kad ostanu bez svoje šume. Šumar 12. 1955. 6. Miloševi ć Brevina c (M.): Bagrem i pajasen u seljačkom pošumljavanju. S. L. 9, 1050. 7. Pe t rači ć (A.): Bagremovi kolosjeci, S. L. 1945. 8. Potoči ć (Z.): Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas. S. L. 6—6, 1952. 9. Rup e r t (Z.): Racionalna metoda pošumljavanja lakih tala, S. L. 12, 1962. 10. Ruži ć (R.): Nekoliko smjernica za šumarstvo Istre, S. L. 9, 1957. 11. Saf ar (J.): Problem izmjene vrsta šumskog drveća, Š. L. 4, 1952. ´12. Šafa r (J.): Melioracija šikara, Obavijesti broj 4, 1956. 13. Saf ar (J.): Problemi proizvodnje i potrošnje drveta u okviru svjetske privrede, S. L. 9, 1947. 14. Šafa r (J.): O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma, S. L, 5—6, 1952. 15. Španovi ć (T.): Bagrem, Zagreb 1947. 10. Špirane c (M.): Izdvajanje zemljišta za pošumljavanje na tlima izvan Krša, S. L. 12, 1950. 17. Wrabe r (M.): O biološko-sociološki problematiki uvajanja gozdnih egzot, S. L. 1—2, 1051. 18. Šumarski priručnik I. Zagreb 1946. 19. Statistički godišnjak za 1954. godinu. 20. Materijali s I. kongresa šumarskih društava Jugoslavije održanog 9.—12. XI. 1953. u Sarajevu, Sarajevo 1953. INCREASING FOREST PROĐUCTION BY GROVVING LOCUST TREES SUMMARY On the basis of previous experiences and examinations the author concludes that the Locust tree should be introduced in many areas on the territory of Croatia with the aim to increase the yield and production of timber. The Locust tree should be planted on loose, sandy, aerated, and warm soils rich in minerals and lying to 350 m. above see level, and cultivated in mixed stands with shade and semishade tolerant trees. It is a soil-binding and torrent-fixing species. |