DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Poseban vid biološke borbe ili bolje rečeno preventive jest upotreba mrava iz grupe Formica ruja. Za sprečavanje prenamnažanja štetnika u šumama Njemačke i Italije učinili su u tom pravcu veliki napredak G6swal d i Pavan . Proučavanja u tome pravcu započela su i kod nas pa smo sa uspjehom izvršili prenos malog šumskog mrava iz Slovenije u Gorski Kotar (Fužine, Zalesina). Francuski stručnjaci postigli su dobre rezultate u borbi protiv borova četnjaka sa virusima tipa Smithia. Mi smo odlučili da pored laboratorijskih provedemo i pokuse u prirodi sa jednom od patogenih bakterija (Bacillus thuringiensis). Posredstvom dr F ra n za direktora Instituta za biološko suzbijanje šumskih štetnika u Darmstadtu (Njemačka) dobili smo´ bakterijske preparate od Farbioerke Hoechst AC, Frankfurt a/M-Hoechst i od Bioferm Corporation, Wasco, California. Oba preparata bila su u prahu i sadržavala spore Bacillus thuringiensis. Ni na jednom preparatu nije bilo pobližih oznaka o> kulturi bakterija i odakle su izolirane. Prema tome nismo mogli sigurno utvrditi da li se radi o bakterijama Bacillus thuringiensis Berliner za koje su Francuzi utvrdili naročito visoku virulentnost. Preparat iz Kalifornije će vjerojatno sadržavati spore ove vrste. On sadrži 100.IO9 spora u 1 gr. Za njemački preparat Hoechst 2802 Biospor naznačeno je da sadrži 50% spora Bacillus thuringiensis. Preporuča se za suzbijanje T. pitvocampe u potrebiti vodenu supenziju sa 0,2" u preparata. I tu se vjerojatno- radilo-o B. thuringiensis Berline r (Souche »Anduze«), jer ga je pod tim imenom Fran z primijenio u borbi protiv jelina savijača (Cacoecia murina* na). Iako su ovu bakteriju opisale B. Delaporte i S. Beguin i označile kao Bacillus thuringiensis Berliner, Toumanoff sjmatra insektima. Nije nam ovdje bila namjera da prikazujemo sve dosadašnje pokušaje suzbijanja štetnika u drugim zemljama bakterijama i virusima, no smatrali smo da je stalna pojava borova četnjaka kod nas, te neuspjeh postignut s kemijskim sredstvima dovoljan razlog da pokušamo sa ovom metodom, koja ima dobro poznate prednosti: sigurniji uspjeh, i niže troškove suzbijanja. METODA RADA Pokusi u laboratoriju Prije i poslije pokusa na terenu ponovili smo pokuse u laboratoriju. Pokusi su provedeni sa gusjenicama 3. i 5. stadija. U prvom slučaju upctrebljen je nje mački a u drugom i američki preparat. Kod upotrebe njemačkog preparata uzeta su 2 gr spora na 1 lit. vode što odgovara uputstvima dobivenim od proizvođača (0,2%). Po-red toga upotrebljena je i količina od 4 gr. Spore su razrijeđene u vodi a zatim su tom suspenzijom poprskane borove grančice. Nakon što su se gran čice osušile stavljene su na njih gusjenice. Rezultat ovoga pokusa vidi se iz tabele 1 i 2 i graf. br. 1. Gusjenice su nakon 2 dana počele ugibati, a 100%-tni mortalitet postignut je u oba Slučaja nakon 18 dana. Sa gusjenicama V. stadija izveli smo pokus mjeseca januara ove godine. Pri tome smo upotrebili njemački i američki preparat, svaki u količini cd 2 i 4 gr po 1 lit. Ovdje smo borove grančice uronjavali u suspenziju. 113 |