DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ranje njegove pojave i pretpostavke o uslovima koji dovode do masovne pojave (Radčenko, Langhofer, Beltram, Kafol). Zahvaljujući našim istraživanjima (Androi ć 1950., 1954., 1956.) mnogi ekološki momenti ovoga štetnika ne predstavljaju više nepoznanicu. Trebalo je preći na njegovo suzbijanje koristeći se podacima biološ´ko-e´koloških istraživanja. U tim nastojanjima sredstva Savjeta za naučni rad NR Hrvatske, omogućila su da pođemo jedan korak dalje i da izvršimo pokuse sa najnovijim biološkim metodama. U ovome radu mnogo su mi pomogli prof. dr Z 1 a t k o Vajda, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma, Ing. Iva n Spaić , asistent u Zavodu za zaštitu šuma, te moji suradnici u laboratoriju za šumarsku entomologiju apsolventi šumarstva Stevo i Katica Opalički, koji su uza sve neugodnosti koje donosi rad sa ovim insektom savjesno izvršili svoj zadatak. Na terenu mi je u izvođenju pokusa mnogo pomogao ing. Sobol, upravitelj šumarije Labin. Savjetu za naučni rad NRH i suradnicima koji su mi pomogli u radu izražavam svoju zahvalnost. PROBLEM Organizirana akcija suzbijanja borova četnjaka nije se kod nas provodila. Uzrok je tome donekle bio u stalnoj diskusiji, koju su vodili išumarski stručnjaci, da li je ovoga štetnika potrebno suzbijati ili ne. Borova stabla poslije golobrsta ponovo, potjeraju izbojke i sušenje uslijed golobrsta nije stalna pojava. Kako se u ekonomskim šumama suzbijanje provodi na principu rentabiliteta, šumarski stručnjaci su odbijah da provode akciju koja nema i potpuno ekonomsko- opravdanje. Stalno, suzbijanje provodilo se jedino u Isitri i na nekim otocima (Cres, Lošinj). U Istri smo dužni suzbijanje provoditi prema sporazumu sa Talijanima, koji su ispravno uvidjeli da se potpuni uspjeh suzbijanja može postići samo ako se ono. vrši u svim napadnutim sastojinama. Razvojem turizma kod na počelo se na ovaj problem gledati drugim očima. Borove kulture na Kršu predstavljaju sada objekte koji su od neposredne važnosti za turiste i ljude koji ljeti traže odmora u ovim krajevima. Lišene asimilacijskog aparata, borove kulture daju već sa estetskog stanovišta neugledan utisak svakom koji prolazi pokraj takovih kultura iznakaženih prljavim zaprecima borova četnjaka. Nije potrebno govoriti da takove kulture ne predstavljaju u turističkom smislu objekt koji bi služio za odmor i rekreaciju građana i turista. S druge strane u takovim kulturama nalazi se golemi broj »otrovnih dlačica« koje izazivaju oboljenja kože. očiju i respiratornih organa naročito kod djece, koja se igraju na zemlji u koju su ušle gusjenice četnjaka radi krizalidacije. Stoga ako se i zapostave ekonomski" razlozi, koji također dolaze u obzir (u starijim borovim kulturama krošnja regenerira tek za 3 godine, pa je prirast za toliko smanjen, a mlađe kulture mogu i da pretrpe štete uslijed sušenja pojedinih stabala), turistički i higijenski momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik suzbija u blizini turističkih objekata, odmarališta i naselja uopće, te kraj javnih saobraćajni ca. Pokusi koje smo izvršili predstavljaju historijski treću etapu u metodi suzbijanja borova četnjaka. Mehanička metoda koju su upotrebljavali prije rata, a koja se ponegdje još i danas upotrebljava predstavlja zastarjeli način za čije odbacivanje postoje jaki argumenti, koje smo detaljno iznijeli u jednom od ranijih radova (1952). |