DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 31 <-- 31 --> PDF |
No i pored mjestimično dobrih rezultata opaženo je da su uvađanjem ili bolje forsiranjem crnog bora raznih provenijencija (kod nas na kršu također ima autO´htonih kultura crnog bora) na tim terenima tek djelomično ostvarene nade, koje su se u ovu vrstu drveća pomagale. Prije svega osnivanje cmoborovih kultura u užem obalnom području do 200 m n. v. nije se moglo stručno oprav- Sl. 2 — Bez zelene krošnje borova stabla ostavljaju neugodan utisak svakom koji prolazi pokraj borovih kultura iznakaženih prljavim zaprecima borova četnjaka. Foto: Opalički dati, već zbog toga što> na takvim terenima prednost ima alepski bor P. halepensis Mili.), kojemu tu bolje odgovaraju ekološki uslovi. S tim je u vezi i pojava jednog opasnog štetnika, koga možemo smatrati mediteranskom vrstom i koja prvenstveno napada crni bor i njegove varijetete i forme. Poznat pod imenom borov četnjak ili borov prelac (Cn ethocampa pitvocampa Schiff), ovaj štetnik spominje se kod nas malo poslije osnivanja prvih borovih kultura (1899) i otada usprkos svih mjera suzbijanja, predstavlja jednog od. najčešćih štetnika, koji u doba velike gustoće populacije potpuno obrsti iglice borovih stabala i daje veoma neugodan utisak svakome tko vidi takove sastojine. Zbog njegovih, prvenstvene, bioloških svojstava (noćni leptiri, noćno brštenje gusjenica, kukuljenje u zemlji), a pored toga i »otrovnih dlačica-«, koje su neugodne za zdravlje i svaki rad. i dodir sa njim, u našoj zemlji malo se nažlo istraživača koji bi se podrobnije njime bavio. Do najnovijeg vremena kada sam preuzeo zadatak ispitati biologiju i ekologiju ovoga štetnika, postojalo je kod nas samo nekoliko manjih radova, koji su se u prvom redu odnosili na registri |