DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 30 <-- 30 --> PDF |
POKUSNO SUZBIJANJE BOROVA ČETNJAKA (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) BAKTERIJAMA (Bacillus thuringiensis) Prof. đr MJlan Androie UVOD U NASTOJANJU da na obešumljenim i degradiranim terenima našeg obalnog područja Jadrana podignu šumske kulture, šumarski stručnjaci ulažu ogromne napore da pronađu pogodne vrsti drveća, koje će moći uspijevati na ekstremno nepovoljnim uslovima zemljišta i klime. Utrošeno je mnogo radne snage i materijalnih sredstava za skromno postignute uspjehe. U tim nastojanjima crni bor (Pinus nigra Arn) davao je mnogo nade da je konačno pronađena vrsta, koja će svojim zahtjevima na tlo i vlagu omogućiti željeni uspjeh. I zaista, rijetko koja druga vrsta može toliko podnijeti sušu i buru na siromašnom kamenom tlu mediteranskog i submediterans´kog područja naše zemlje. SI. 1 — Rijetko koja vrsta drveća može podnijeti ekstremno teške uslove tla i klime na kršu kao crni bor (Pinus nigra Arn). Foto: Opalički |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 31 <-- 31 --> PDF |
No i pored mjestimično dobrih rezultata opaženo je da su uvađanjem ili bolje forsiranjem crnog bora raznih provenijencija (kod nas na kršu također ima autO´htonih kultura crnog bora) na tim terenima tek djelomično ostvarene nade, koje su se u ovu vrstu drveća pomagale. Prije svega osnivanje cmoborovih kultura u užem obalnom području do 200 m n. v. nije se moglo stručno oprav- Sl. 2 — Bez zelene krošnje borova stabla ostavljaju neugodan utisak svakom koji prolazi pokraj borovih kultura iznakaženih prljavim zaprecima borova četnjaka. Foto: Opalički dati, već zbog toga što> na takvim terenima prednost ima alepski bor P. halepensis Mili.), kojemu tu bolje odgovaraju ekološki uslovi. S tim je u vezi i pojava jednog opasnog štetnika, koga možemo smatrati mediteranskom vrstom i koja prvenstveno napada crni bor i njegove varijetete i forme. Poznat pod imenom borov četnjak ili borov prelac (Cn ethocampa pitvocampa Schiff), ovaj štetnik spominje se kod nas malo poslije osnivanja prvih borovih kultura (1899) i otada usprkos svih mjera suzbijanja, predstavlja jednog od. najčešćih štetnika, koji u doba velike gustoće populacije potpuno obrsti iglice borovih stabala i daje veoma neugodan utisak svakome tko vidi takove sastojine. Zbog njegovih, prvenstvene, bioloških svojstava (noćni leptiri, noćno brštenje gusjenica, kukuljenje u zemlji), a pored toga i »otrovnih dlačica-«, koje su neugodne za zdravlje i svaki rad. i dodir sa njim, u našoj zemlji malo se nažlo istraživača koji bi se podrobnije njime bavio. Do najnovijeg vremena kada sam preuzeo zadatak ispitati biologiju i ekologiju ovoga štetnika, postojalo je kod nas samo nekoliko manjih radova, koji su se u prvom redu odnosili na registri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ranje njegove pojave i pretpostavke o uslovima koji dovode do masovne pojave (Radčenko, Langhofer, Beltram, Kafol). Zahvaljujući našim istraživanjima (Androi ć 1950., 1954., 1956.) mnogi ekološki momenti ovoga štetnika ne predstavljaju više nepoznanicu. Trebalo je preći na njegovo suzbijanje koristeći se podacima biološ´ko-e´koloških istraživanja. U tim nastojanjima sredstva Savjeta za naučni rad NR Hrvatske, omogućila su da pođemo jedan korak dalje i da izvršimo pokuse sa najnovijim biološkim metodama. U ovome radu mnogo su mi pomogli prof. dr Z 1 a t k o Vajda, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma, Ing. Iva n Spaić , asistent u Zavodu za zaštitu šuma, te moji suradnici u laboratoriju za šumarsku entomologiju apsolventi šumarstva Stevo i Katica Opalički, koji su uza sve neugodnosti koje donosi rad sa ovim insektom savjesno izvršili svoj zadatak. Na terenu mi je u izvođenju pokusa mnogo pomogao ing. Sobol, upravitelj šumarije Labin. Savjetu za naučni rad NRH i suradnicima koji su mi pomogli u radu izražavam svoju zahvalnost. PROBLEM Organizirana akcija suzbijanja borova četnjaka nije se kod nas provodila. Uzrok je tome donekle bio u stalnoj diskusiji, koju su vodili išumarski stručnjaci, da li je ovoga štetnika potrebno suzbijati ili ne. Borova stabla poslije golobrsta ponovo, potjeraju izbojke i sušenje uslijed golobrsta nije stalna pojava. Kako se u ekonomskim šumama suzbijanje provodi na principu rentabiliteta, šumarski stručnjaci su odbijah da provode akciju koja nema i potpuno ekonomsko- opravdanje. Stalno, suzbijanje provodilo se jedino u Isitri i na nekim otocima (Cres, Lošinj). U Istri smo dužni suzbijanje provoditi prema sporazumu sa Talijanima, koji su ispravno uvidjeli da se potpuni uspjeh suzbijanja može postići samo ako se ono. vrši u svim napadnutim sastojinama. Razvojem turizma kod na počelo se na ovaj problem gledati drugim očima. Borove kulture na Kršu predstavljaju sada objekte koji su od neposredne važnosti za turiste i ljude koji ljeti traže odmora u ovim krajevima. Lišene asimilacijskog aparata, borove kulture daju već sa estetskog stanovišta neugledan utisak svakom koji prolazi pokraj takovih kultura iznakaženih prljavim zaprecima borova četnjaka. Nije potrebno govoriti da takove kulture ne predstavljaju u turističkom smislu objekt koji bi služio za odmor i rekreaciju građana i turista. S druge strane u takovim kulturama nalazi se golemi broj »otrovnih dlačica« koje izazivaju oboljenja kože. očiju i respiratornih organa naročito kod djece, koja se igraju na zemlji u koju su ušle gusjenice četnjaka radi krizalidacije. Stoga ako se i zapostave ekonomski" razlozi, koji također dolaze u obzir (u starijim borovim kulturama krošnja regenerira tek za 3 godine, pa je prirast za toliko smanjen, a mlađe kulture mogu i da pretrpe štete uslijed sušenja pojedinih stabala), turistički i higijenski momenti zahtijevaju da se ovaj štetnik suzbija u blizini turističkih objekata, odmarališta i naselja uopće, te kraj javnih saobraćajni ca. Pokusi koje smo izvršili predstavljaju historijski treću etapu u metodi suzbijanja borova četnjaka. Mehanička metoda koju su upotrebljavali prije rata, a koja se ponegdje još i danas upotrebljava predstavlja zastarjeli način za čije odbacivanje postoje jaki argumenti, koje smo detaljno iznijeli u jednom od ranijih radova (1952). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Mehaničko suzbijanje sastojalo se u rezanju zapredaka škarama postavljenim na dugim motkama. Takovim načinom nisu se mogli dohvatiti zapreci na najvišim stablima. Rezanjem velikog broja zapredaka na jednom stablu (i do 20) i nekoliko godina uzastopce, ono fiziološki slabi i napadaju ga drugi paraziti. Najteži je pak slučaj ako se zapredak nalazi ispod vršnog izbojka. Takovim rezanjem stablo se deformira i njegov normalan rast u visinu nije moguć. A upravo na tim mjestima gusjenice vrlo često stvaraju zapretke. SI. 3 — Borov četnjak pravi u velikom procentu zapretke upravo ispod terminalnog izbojka. Foto: Opalički Skidanjem zapredaka nije još sve gotovo. Sakupljeni zapreci sa gusjenicama uništavali su se paljenjem ili gaženjem. Taj se posao uvijek savjesno ne izvršava, pa se mnoge gusjenice uspiju ponovo domoći stabala, gdje nastave sa pravljenjem štete. Kemijska metoda dosada dala je samo djelomične uspjehe prije svega zato, što prije toga nisu dovoljno ispitani najefikasniji insekticidi, njihove doze i koncentracije, a i zbog toga što su se dosadanje akcije provodile kasno tj. kada su već odrasle gusjenice bile dovoljno rezistentne na insekticide. No i da nije bilo ovih propusta kemijsko suzbijanje još uvijek predstavlja nužno zlo i dvosjekli mač, jer takovo suzbijanje ima svakom šumarskom stručnjaku i biologu dobro poznate negativne strane. To je u slučaju borova četnjaka najbolje pokazao francuski entomolog Biliotti , koji je na temelju svojih istraživanja dokazao da je teško odrediti vrijeme suzbijanja borova četnjaka a da se pri tome ne uništava i korisna entomcfauna čija je uloga u preventivnoj zaštiti šuma od tolikog značenja da u ekološkim i sdnekološkim radovima to predstavlja kamen temeljac u životu šume i njenoj biocenozi (Tischler). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Kemijsko suzbijanje u svakom slučaju daje bolje rezultate od mehaničkog suzbijanja, ako se provede stručno i na vrijeme. Najbolji uspjeh postiže se, ako se insekticid unaša direktno u zapredak. No. zato je potrebna posebna aparatura, pa i ovdje visina stabla predstavlja teškoću. Najbolji uspjeh postiže se tretiranjem gusjenica koje još nisu dospjele izgraditi zapredak (I i II stadij). Pokusi su pokazali da su odrasle gusjenice četnjaka veoma rezistentne na insekticide (Androić). Rano suzbijanje ima kod borova četnjaka velike prednosti ne samo. zbog manje rezistentnosti već i očuvanja korisne entomofaune. U Istri je 1960. g. vršeno- suzbijanje aparatima Schvvingfo g i Fonta n te avionima. Insekticid je bio domaće proizvodnje Pantakan M-15 (na bazi DDT-a). Dosada ovim načinom nije postignut željeni uspjeh. Razlog treba tražiti u nedovoljnoj koncentraciji ili količini deponiranog insekticida, teškoći terena i nepovoljnim vremenskim uslovima u doba tretiranja (stalne kiše). SI. 4 — Suzbijanje četnjaka kemijskom metodom aparatom Schwingfog. Labin 1960. Foto: Sobol Svako je kemijsko suzbijanje nužno zlo, gledano sa biološkog odnosno sinekološkog stanovišta. To je ponukalo stručnjake entomologe u čijim zemljama također borov četnjak predstavlja težak problem, da pređu na još savremenije, po šumu manje štetne, a efikasnije metode. Te metode poznate su pod imenom biološke metode a zasnivaju se na upotrebi živih organizama počam od gljiva, bakterija i virusa do viših životinja u borbi protiv štetnika. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Poseban vid biološke borbe ili bolje rečeno preventive jest upotreba mrava iz grupe Formica ruja. Za sprečavanje prenamnažanja štetnika u šumama Njemačke i Italije učinili su u tom pravcu veliki napredak G6swal d i Pavan . Proučavanja u tome pravcu započela su i kod nas pa smo sa uspjehom izvršili prenos malog šumskog mrava iz Slovenije u Gorski Kotar (Fužine, Zalesina). Francuski stručnjaci postigli su dobre rezultate u borbi protiv borova četnjaka sa virusima tipa Smithia. Mi smo odlučili da pored laboratorijskih provedemo i pokuse u prirodi sa jednom od patogenih bakterija (Bacillus thuringiensis). Posredstvom dr F ra n za direktora Instituta za biološko suzbijanje šumskih štetnika u Darmstadtu (Njemačka) dobili smo´ bakterijske preparate od Farbioerke Hoechst AC, Frankfurt a/M-Hoechst i od Bioferm Corporation, Wasco, California. Oba preparata bila su u prahu i sadržavala spore Bacillus thuringiensis. Ni na jednom preparatu nije bilo pobližih oznaka o> kulturi bakterija i odakle su izolirane. Prema tome nismo mogli sigurno utvrditi da li se radi o bakterijama Bacillus thuringiensis Berliner za koje su Francuzi utvrdili naročito visoku virulentnost. Preparat iz Kalifornije će vjerojatno sadržavati spore ove vrste. On sadrži 100.IO9 spora u 1 gr. Za njemački preparat Hoechst 2802 Biospor naznačeno je da sadrži 50% spora Bacillus thuringiensis. Preporuča se za suzbijanje T. pitvocampe u potrebiti vodenu supenziju sa 0,2" u preparata. I tu se vjerojatno- radilo-o B. thuringiensis Berline r (Souche »Anduze«), jer ga je pod tim imenom Fran z primijenio u borbi protiv jelina savijača (Cacoecia murina* na). Iako su ovu bakteriju opisale B. Delaporte i S. Beguin i označile kao Bacillus thuringiensis Berliner, Toumanoff sjmatra insektima. Nije nam ovdje bila namjera da prikazujemo sve dosadašnje pokušaje suzbijanja štetnika u drugim zemljama bakterijama i virusima, no smatrali smo da je stalna pojava borova četnjaka kod nas, te neuspjeh postignut s kemijskim sredstvima dovoljan razlog da pokušamo sa ovom metodom, koja ima dobro poznate prednosti: sigurniji uspjeh, i niže troškove suzbijanja. METODA RADA Pokusi u laboratoriju Prije i poslije pokusa na terenu ponovili smo pokuse u laboratoriju. Pokusi su provedeni sa gusjenicama 3. i 5. stadija. U prvom slučaju upctrebljen je nje mački a u drugom i američki preparat. Kod upotrebe njemačkog preparata uzeta su 2 gr spora na 1 lit. vode što odgovara uputstvima dobivenim od proizvođača (0,2%). Po-red toga upotrebljena je i količina od 4 gr. Spore su razrijeđene u vodi a zatim su tom suspenzijom poprskane borove grančice. Nakon što su se gran čice osušile stavljene su na njih gusjenice. Rezultat ovoga pokusa vidi se iz tabele 1 i 2 i graf. br. 1. Gusjenice su nakon 2 dana počele ugibati, a 100%-tni mortalitet postignut je u oba Slučaja nakon 18 dana. Sa gusjenicama V. stadija izveli smo pokus mjeseca januara ove godine. Pri tome smo upotrebili njemački i američki preparat, svaki u količini cd 2 i 4 gr po 1 lit. Ovdje smo borove grančice uronjavali u suspenziju. 113 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Rezultat ovih pokusa prikazan je u tabeli 3—6 i graf. br. 2 i 3. U oba slučaja preparat je djelovao vrlo dobro. Općenito se može reći da je preparat u količini cd 4 gr na 1 litru djelovao brže no u količini od 2 gr. Preparatom Hoechst-AG-2802 4 gr postignut je 100% mortalitet u 18 dana. Maksimum ugibanja utvrđen je nakon 3 dana. Sa 2 gr istog preparata u 18 dana postignut je 96% mortalitet, a maksimum ugibanja također 3 dana. Sa preratom Thuricide-WP-173 rezultat je slijedeći: 4 gr/l lit. 96% morta-litet u 18 dana. Maksim. mortalitet od 36% postignut je nakon 3 dana. Sa 2 gr/l lit. toga preparata postignut je nakon 18 dana 96% mortalitet a maksimum ugibanja postignut je 4 i 6 dana nakon tretiranja. Tretirane gusjenice uzimale su hranu samo prvog dana a poslije su prestale da se hrane. Borove grančice ostale su pošteđene od brštenja (si. 5). U kontrolnim insektarijima gusjenice su dalje intenzivno žderale i borove grančice bile su potpuno obrštene (si. 6). Pregledom hemolimfe gusjenica 24 sata nakon uginuća konstatirali smo u raamazu bakterije. Relativno mali broj bakterija u vegetativnoj formi u krvi nakon uginuća dokazuje činjenicu da su gusjenice ugibale od razaranja crijevnog epitela a da nije dolazilo do septikemiie. Kod mladih gusjenica, naprotiv nismo našli u krvi bakterije pa je vjerojatno., da je kod njih nastupila smrt uslijed intoksikacije. U svakom slučaju oba preparata bila su veoma efikasna i kako se moglo očekivati uspjeh je bio bolji sa većom količinom odnosno brojem bakterija a djelovanje sigurnije na gusjenice mlađih stadija. SI. 5 — Tretirane gusjenice već nakon prvog dana odbijale su da uzimlju hranu. Borove grančice ostale su pošteđene. Foto: Opalički |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Pokusi u prirodi God. 1959/60. predstavlja jednu od godina kada grada dona krivulja pokazuje ascendentni tok. U cijelom Hrv. Primorju i Istri na borovima se moglo primijetiti veliki broj zapredaka. Mnoge kulture bile su potpuno obrštene a SI. 6 — U kontrolnom insektariju gusjenice su i dalje intenzivno žderale borove grančice. Foto: Opalički naročito one, koje se nalaze uz veoma frekventirani asfaltni put Pula—Rijeka. Tu smo očekivali i ove godine (1960/61.) jaku zarazu što se pokazalo ispravnim. Stoga smo odlučili da na ovom području izaberemo pokusne objekte, tim više što se tu provodilo i suzbijanje kemijskim putem (insekticidima). Kao najprikladniji objekt odabrana je kultura crnog bora zvana Sv. Marina, 8 km daleko od mjesta Labina. Kultura je stara oko 25 godina. Stabla dosižu visinu od 8—15 m. Sklop je potpun. Napad borova četnjaka veoma ja"k. U doba odabiranja i tretiranja gusjenice su bile u 2. i 3. stadiju tj. nalazile su se pred stvaranjem stalnih zapredaka. Za tretiranje odabrano je i označeno< 6 površina od 1 ara, na kojima su upotrebljene široke skale u količini bakterija po 1 litri. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pokusna ploha br. Površina Količina Suma Tretirano 1 2 3 i. 5 6 111111 ar „ ., >, ., ., 2 gr2 gr4 gr8 gr8 gr1 gr 1 lit „ „ „ ., „ Sv. ,, ,, „ ,, » Mi rrina 9. X 60. 12. X 60. 13. X 60. pon. više13. X 60. 17. X 60. puta Tretiranje je izvršeno aparatom »Fontan«. Svaka ploha je predena 3 puta. Na plohi br. 1 i 2 utrošeno je 8 litara suspenzije, plohi br. 3 14, 16 litara, plohi br. 5, 10 litara i plohi br. 6, 8 litara. Godina 1960/61. bila je iznimno- bogata oborinama. Tretiranje je stoga bilo ometano-, i gotovo- nakon svakog tretiranja padala je obilna kiša. Tretirane plohe br. 1 izvršeno- je u 10 sati a istog dana u 17 sati počela je padati kiša koja nije prestala do 12 X. Nije bolje bilo- ni sa ostalim plohama. Jedino je ploha 6 tretirana po lijepom vremenu i poslije toga nekoliko dana nije bilo kiše. Pregledom plohe br. 1 već nakon 2 dana tj. 12. X ustanovljeno- je ugibanje gusjenica, ko-je su oboljele. Na kontrolnim površinama ova pojava nije primjećena. 15. X tj. 48 sati nakon tretiranja primijećene su ove pojave i na drugim plohama. SI. 7 — Inficirane gusjenice skupljaju se na zapretcima i tu ugibaju. Slična je pojava i kod ugibanja virotičnih gusjenica-. Foto: Opalički |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 39 <-- 39 --> PDF |
SI. 8 — Borove tretirane površine ostale su zelene. Pokusna ploha br. 4. Foto: Androić Gusjenice koje su uginule ili pokazivale znakove oboljenja uzimali smo svaki dan u posebne označene epruvete radi naknadnog pregleda, odnosno ustanovljivanja uzroka ugibanja. To je provođeno kroz daljnjih 15 dana a onda smo dana 27. XII poncvo> pregledali sve tretirane površine. Rezultat ovog pregleda nalazi se u tabeli 8. Ploha 1 Površina 1 ar Broj štab; 10´ da Broj zapred; 14 jka Primjedba zapreci mali 2 1 ar 24 23 3 1 ar 30 2 4 1 ar 37 12 5 1 ar 16 4 .. Sumirajući rezultate iz tabele 8 broj zapredaka po stablu na tretiranim površinama iznosi 0.06—0.90 dok se broj zapredaka na netretiranim površinama kretao od 6—20. Nedostatak je pokusa bio u tome što tretirane površine nisu bile izolirane tako da je bilo moguće da gusjenice migriraju sa jednog stabla na drugo, pa je sasvim vjerojatno da su neki od zapredaka na tretiranim površinama nastali na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ovaj način. Na to nas upućuje i činjenica da su na plohi br. 1 svi zapreci bili abnormalno mali u odnosu na zapretke netretiranih površina. Ipak je bila očita razlika između tretiranih i netretiranih površina. Dok su netretirane površine svagdje bile obrštene i bez iglica, na tretiranim plohama borovi su u većini slučajeva a naročito na plohi br. 3, 4 i 5 bili potpuno pošteđeni. SI. 9 — Detalj netretirane kulture kraj pokus, plohe br. 4. Foto: Androić Ploha br. 3 naročito se isticala, jer su na njoj ustanovljena samo 2 zapretka od kojih jedan veoma mali. Uspjeh je dakle unatoč kiša i nepovoljnog vremena bio veoma dobar. DISKUSIJA Iako je ovaj prvi pokus sa patogenim bakterijama protiv borova četnjaka kod nas proveden na relativno malim površinama i uz veoma nepovoljno vrijeme, on je pokazao da je patogenim bakterijama moguće postići uspjeh čak i onda kada uslijed nepovoljnog vremena tretiranje insekticidima zamagljivanjem ostaje bez efekta. Ipak prije šire primjene moraju se riješiti još neka tehnička .pitanja, no koja nisu još riješena niti za suzbijanje kemijskim putem (aparati), te neki problemi biocenotskog karaktera, tj. djelovanje bakterija na ostale korisne insekte. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Naše je mišljenje da je eventualna šteta po korisnu faunu ipak manja nego u slučaju primjene insekticida, budući je djelovanje bakterija uvjetovano više uzimanjem hrane no kontaktom (kod insekticida oba ova puta omogućuju trovanje). Bakterije djeluju odmah, pa iako ugibanje nastupa od 2 do 18 dana, štete je moguće spriječiti jer inficirane gusjenice slabo uzimlju hranu ili je potpuno odbijaju. Mlađe gusjenice ugibaju i nakon nekoliko sati poslije infekcije pa je to velika prednost pred virusnim preparatima. Uporedimo li rezultate naših laboratorijskih istraživanja sa onima koje je dobio L e m o i g n e i dr. primijetit će se da je 100% mortalitet u pokusima francuskih stručnjaka postignut za 16 dana, dok je kod nas to vrijeme iznosilo 18 dana. No dok su za naše pokuse poslužile gusjenice 3. i 5. stadija, nije nam poznat stadij gusjenica u pokusima Lemoigne-a i dr. Pokusi koje su spomenuti francuski autori proveli sa Pieri s brassi c a e, u veoma nepovoljnim vremenskim prilikama kao što je bio slučaj i kod nas, pokazali su rezultati, koji vrijede potpuno i za naše pokuse. Nepovolino vrijeme nije utjecalo´ na povoljan ishod pokusa, bakterije su bile efikasne na sve stadije gusjenica pa i one najstarije i naj rezistentni je i konačno inficirane gusjenice kratko vrijeme poslije infekcije prestale su da se hrane a time i da čine štete. ZAKLJUČAK Mehaničke i kemijske metode borbe protiv borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff) nisu dosada dale zadovoljavajuće rezultate, a pored toga imaju te metode ozbiljne nedostatke. U laboratoriju su ispitane bakterije (Bacillus thuringiensis) protiv gusjenica 3. i 5. stadija. Rezultati postignuti sa bakterijskim preparatima njemačke i američke provenijencije su u radu prikazani .tabelarno i grafički. Njemački preparat Hoechst AO-2802 upotrebljen je u količini od 0,4% tj. 4 gr na 1 lit. na gusjenicama 3. stadija. Potpuni mortalitet postignut je za 18 dana. Nakon 7 dana postignut; je mortalitet od 55% a već nakon 12 dana mortalitet od 88%. Sa 2 gr (0,2%) na lit. postignut je 100% mortalitet također u 18 dana. no djelovanje je bilo nešto usporeno (graf. 1). Isti preparat u količinama 2 i 4 gr na 1 lit. djelovao je vrlo dobro i na gusjenice 5. stadija. Sa količinom od 2 gr na 1 litru u 18 dana postignut je 88% mortalitet, a sa količinom od 4 gr 100% mortalitet nakon 15 dana (graf. 2). Američkim preparatom Thuricide WP-173 postignut je 96% mortalitet sa količinom od 2 i 4 gr na 1 lit. u 18 dana (graf. 3). U oba slučaja sa količinom od 4 gr postignuto je brže djelovanje preparata. U pokusima provedenim u Istri na borovoj kulturi Sv. Marina kraj Labina na 5 pokusnih ploha od 1 ar, preparat je djelovao^ dobro, usprkos veoma nepovoljnih vremenskih prilika koje su ove godine vladale u tom kraju (neprestane kiše). Gusjenice su u doba tretiranja bile u 3. stadiju. Tretirane plohe su pošteđene od brštenja a kontrolne potpuno obrštene (si. 9 i 10). Bakterijskim preparatom dakle moguće je bolje i efikasnije izvršiti suzbijanje borova četnjaka no sa bilo kojom dosada primijenjenom metodom. Za širu upotrebu ostaje riješiti pitanje aparature za introdukciju bakterija u napadnute sastojine. Smatramo da je s obzirom na konfiguraciju terena i rasparčanost borovih sastojina najbolje upotrebiti u tu svrhu helikopter. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 42 <-- 42 --> PDF |
SI. 10 — Netretirani obršteni borovi. Desno pokusna ploha br. 5 na kojoj se vide pune zelene krošnje tretirane bakterijama (Bacillus thuringiensis) i pošteđene od borova četnjaka. Foto: Opalički LITERATURA: 1. Androi ć M.: Borov prelac gnjezdar (Cnethocampa pitvocampa Schiff) i njegovo suzbijanje. Godišnjak Biološkog Instituta u Sarajevu, god. III (1950) Sv. 1-2. 2. Androi ć M.: Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pitvocampa Schiff). Biološko ekološka studija. Glasnik za šumske pokuse. Vol. XIII. 1957. 3: Beltra m V.: Borov prelac. Šum. list 4—5, Zagreb, 1957. 4. B i 1 i o 11 i E.: Difficultes rencontrees dans la determinations des periodes drintervention contre les processionaires du Chene et du Pin. Rev. de Path. veget. Tome XXXI Fasc. 2, 1952. 5. Fran z J.: Mikroben gegen Insekten. Neue Wege der biologischen Schadlinsbakampfung. Umshau, 55 (7), 1955. 6. Gosswal d K.: Die Rote Waldameise im Dienst der Waldhygiene. Metta Kinan Verlag, Wolf u. Tauber Luneburg 1951. 7. K a f o 1 A.: Iz zgodovine pinjevega sprevednega prelca pri nas. Gozd. Vestnik 10, 1951. 8. Langhoffe r A.: Prilog poznavanju kukaca štetočinja Hrv. Primorja. Glasnik za šum. pokuse. Vol. 2. Zagreb, 1927. 9. Lemoing M., Bonnefoi A., Beguin S., Grison P., Martouret D., Schen k A., Vag o C: Essais d´utilisation de Bacillus thuringiensis Berliner contre Pieris brassicae L. Entomophaga Tom. I. juillet 1950. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 43 <-- 43 --> PDF |
121 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
CNETHOCAMPA P/TYOCAMPA Schiff Tretiran sa Baci//us th t/r/n g/e ns/s dne 29. IX. i960. PreporoT: Hoechst A6 -2802 Agr/i/´T Ta 6 eA 0 <1 Ugibonje dne 30.´x\*.x. 7 8 42 45 47 48.X. E 3ro/ uginu/ih gusjenica . 2 \ 15 246 40 120 8 11 36 480 U procentima 0,41 | 3,13 51,67 8,34 \25oo 1,S7 2,29 Zse 400,oo 2gr///r Tobe/o 2 Ugibanje dne 30./x.f.X. 6 7 42 45 47 48.X. T. Broj uginu/ih gusjenica -a 21 -91 12 40 19 464 U procentima -4,97 13,o*. | 56,si 7, ±5 6,21 H,so 40Q.oo 100 50 tgr/tt 2 ar//!t yt 4 2 3 i J 6 7 8 9 ´0 -H 12 SS H -<5 <6 17 -<8 Grafikon 4 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 45 <-- 45 --> PDF |
HOBCHST A6-2802 50 A gr I lit 2 gr Ilit <3 ^ -li 16 17 1B 19 20 21 29 Ti U 25 26 27 23 29 30 H Grafikon 2 THUR/CIDE WP-i73 100 . 50 4 gr/1,7 2 gr I 1,1 fi U 15 16 17 -te 19 20 2-f 22 23 2-* 25 36 27 Ja 2? io 34 Grafikon 3 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
10. Grison P., Maury R., Vago C: La lutte contre la Processionaire du Pin Thaumatopoea pityocampa Schiff dans les Masif du Ventoux. Essai d´utilisation pratique d´un virus specifique, Revue forestiere francaise. No 5, Mai 1959. 11. Pava n M.: Ativita italiana per la lotta biologiea con formiche del gruppo Formica rufa contro gli inseti dannosi alle foreste, Collana verde 4, 1959. 12. Radčenko : Cnethocampa pitjocampa na borovim sastojinama. Šum. list 1927. THE EXPERIMENTAL COMBATING THE PINE PROCESSION - MOTH (THAUMATOPEA PITYOCAMPA SCHIFF) WITH THE APPLICATION OF BACTERIAL PREPARATIONS (BACILLUS THURINGIENSIS) SUMARY The mechanical and chemical methods of combating the Pine Procession — Moth (Thaumatopoea pityocampa Schiff) have thus far not yielded satisfactory results, and besides, these methods have serious drawbacks. In the laboratory were tested Bacteria (Bacillus thuringiensis) against the caterpillars of the 3rd and 5th stages. The results achieved with the application of bacterial preparations of German origin Hoechst-AG-2802 and American origin Thuricide WP-173 are represented in tables and graphs. The German preparation Hoechst-AG-2802 was applied in the amount of 0,4,0/o viz. 4 g. per 1 1. of diluent on caterpillars of the 3rd stage. Total, mortality was achieved within 18 days. After 7 days a mortality of 55B/n was achieved, and already after 12 da;ys a mortality of 88%. With the amount of 2 g. (0,2a/o) per 1 1. a 1000/o mortality was also achieved within 18 days but the effect was rather retarded (Graph. 1). The same preparation in amounts of 2 and 4 g. per 1 1. acted very well also on caterpillars of the 5th stage. With 2. g. per 1 1. in 18 days a 88´Vo mortality was achieved, while with 4 g. a 100´Vo mortality accurred after 15 days (Graph 2). With the American preparation Thuricide WP-173 a 9610/o mortality there was achieved with 2 and 4 g. per 1 1. within 18 days (Graph 3). In both cases with the amount of 4 g. there was achieved a faster action of the preparation. In experiments carried out in Istria in a Pine štand of St. Marina near Labin on 5 trial plots of 1 are the preparation acted wll in spite of adverse weather con-*ditions prevailing in this region in that year (incessant rain). Spraying of the bacterial suspension was carried out with the Fontan apparatus. During the time of treatment the caterpillars were in their 3rd developmental stage. The treated plots were spaređ defoliation, whereas the controls were complete!y defoliated (Figs. 16 and 17). Consequently with the bacterial preparation a better and more efficient control cf the Pine Procession-Moth is possible than with any thus far applied method. For a broader application it remains to solve the question of adequate equipment for the introduction of Bacteria into the attacked stands. In our opinion it will be best to use a helicopter for this purpose in view of the configuration of the terrain and the scattered distribution of the Pine stands. |