DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 85 MART—APRIL GODINA 1961 STOGODIŠNJICA ŠUMARSKE NASTAVE GOVOR IZASLANIKA MARŠALA TITA — PREDSJEDNIKA SABORA NRH BAKARIĆ DR VLADIMIRA NA PROSLAVI STOGODIŠNJICE ŠUMARSKE NASTAVE DANA 21. XI 1960. »Danas slavimo stotinu godina kontinuirane poljoprivredne i šumarske nastane u našoj zemlji. Dopustite mi da u prvom redu prenesem današnjim slavljenicima, onima koji danas nastavljaju rad »kr. Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima-", tj. nastavnicima i učenicima Poljoprivredne škole u Križevcima i Šumarskog i Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, tople čestitke povodom ovog jubileja i najbolje želje pokrovitelja same proslave predsjednikaRepublike druga Tita za vaš daljnji uspješan rad. Stotinu godina kontinuiranog rada nije kratko vrijeme. Takav rad mora duboko prožeti generacije stručnjaka i duboko se odraziti na proizvodnim snagama društva. Dovoljno je pruženo dokaza da je i u ovom slučaju bilo tako. Suma rezultata proteklih stotinu godina je visoko pozitivna. S druge strane, treba priznati, da je stvaranje našeg prvog »učilišta« palou vrijeme kad su poljoprivredne i šumarske nauke bile još vrlo mldde. Zato tajperiod od stotinu godina i nije relativno vrlo dug. U njemu se zbivao ne samo rast našeg znanja, rast naših kadrova, nego rast tih nauka uopće. Morat ćemo stoga kod nekih ocjena nedostataka biti nešto blaži, a kod ocjena uspjehavoditi računa da su mnogi od njih bili velikim dijelom rezultati samo vlastitih napora i vlastitog originalnog rada. To te uspjehe čini vrednijima i značajnijima. Držim, da se u historiji nastave kojoj stotu godišnjicu života Slavimo vjernoogleda i naša vlastita historija. Križevačko je učilište osnovano u vrijeme kad je kod nas stvaranje građanskog društva, odnosno prodiranje kapitalizma počelo snažnije uzimati maha. Taj je prodor našao svog odraza i u ideologiji prosvijećenih ljudi onog doba. Oko tog se doba niz javnih radnika počinje baviti i političkom ekonomijom i uopće studijem unapređenja ekonomskog života. U vašim je materijalima za ovu proslavu spominjan utjecaj francuskog fiziokratizma (doduše, ne na stvaranje križevačke škole), a ja bih — možda ne s pravom — spom!enuo utjecaj takvih shvaćanja, koja su na Zapadu dala, recimo, jednog J. B. Saya. Ne spominjem to samo zato što su takva shvaćanja na Zapadu imala svog neposrednogutjecaja na neke, ljude tog doba (na primjer, na E. Kvaternika, pa kasnije na Blaža Lorkovića itd.) nego i zato što su se slična shvaćanja počela javljati kod nas i relativno nezavisno od tih shvaćanja na Zapadu. Bile su to uglavnom vlastite intefrpretacije nauke koja je iz domovine (Engleske) preko Francuske i 81 |