DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 22     <-- 22 -->        PDF

srednjeevropskih zemalja, bilo bi potrebno osigurati oko 30 stalnih šumskih
radnika godišnje na 1.000 ha šuma, te odgovarajuća sredstva za sjeme, sadnice,
opremu, komunikacije i si. Broj radnika za svako konkretno gazdinstvo zavisiće
još i od stepena otvorenosti šuma i mehanizacije proizvodnje.


VI.
METODE SAVREMENOG GAZDOVANJA U PRIRODNIM ŠUMAMA KOJE
GARANTUJU POVEĆANJE PROIZVODNJE (PRIRASTA) I OBIM SJEĆA
Neke načelne postavke. Novo — savremeno šumarstvo, odnosno šumska proizvodnja
može se najbolje uporediti sa savremenom poljoprivredom. U savremenom
šumarstvu i savremenoj poljoprivredi kao oblicima biljne proizvodnje
u otvorenoj prirodi (šumi ili polju), na veličinu proizvodnje utiču ne samo prirodni
faktori (zemljište, klima, voda) već i količina i kvalitet uloženog rada.


Višegodišnji proizvodni proces u šumskoj proizvodnji prirodnih šuma koji traje
u pravilu nekoliko decenija, može se suvremenim metodama gazdovanja znatno
skratiti. Prirast šuma, kao glavni proizvod, može se savremenim metodama
uzgoja i zaštite povećati. t


Savremena šumska proizvodnja se oslobađa krutih šablona »normalne šume
«, »normalnog obrasta«, „dužine ophodnje", „normalnog odnosa dobnih razreda"
i ide na svjesnu organizovanu proizvodnju potrebnih šumskih sortimenata
primjenom novih metoda.


U proizvodnju se polazi od jasnog cilja — zadatka, šta se želi proizvesti tj.
koje glavne šumske sortimente i od kojih vrsta drveta. Pri tome mora biti jasan
pravac razvoja industrije, koja će drvo kao sirovinu koristiti, kao i potrebe
društva, pa tome prilagoditi gazdovanje. Šumarstvo i njegova proizvodnja danas
se ocijenjuje po proizvodnji po jedinici površine i po čovjeku. Na taj način
svrstava se šumarstvo u ravnopravan položaj sa ostalim privrednim oblastima
i granama. Veća proizvodnja na istoj površini postaje rentabilnija; smanjuju se
troškovi proizvodnje po> jedinici, povećava se produktivnost rada i na tržište se
izbacuje jeftin i kvalitetan materijal. Visoka proizvodnja stvara uslove za uposlenje
stalne radne snage.


U šumarstvu moramo voditi računa za jedan duži period vremena o sadašnjim
zalihama drveta u prirodnim šumama (šumskom fondu) koji često putanije po vrsti drveta, strukturi, tehničkoj ili industrijskoj upotrebljivosti, zdravstvenom
stanju, prirastu, najpodesniji za postavljeni cilj gazdovanja. Zato treba
u prelaznorn periodu nastojati da se, ne ugrožavajući proizvodnu sposobnost staništa,
čim prije uklone i iskoriste iz starih sastojina one količine drveta, koje
novoj proizvodnji smetaju ili koje su niskoproduktivne ili bezvrijedne. Često
puta se sukobljavamo sa problemom kvantiteta i kvaliteta tj. u nekim slučajevima
povećana proizvodnja nije uvijek i najkvalitetnija proizvodnja. Pošto je
šumarstvo privredna oblast, to> u takvim slučajevima ekonomski momenat potreba,
potražnja ili cijena treba da odluči, da li će se ići više na kvantitativnu
ili na kvalitativnu proizvodnju ukoliko se ne mogu aadovoljiti oba momenta.


Stavljaju se prigovori, da sve što se sada kao novo (savremeno — moderno)
preporučuje, da ono ustvari nije novo već da je davno po. Tačno je, da su
mnoge stvari u svojim osnovama već od ranije poznate, ali su se u međuvremenu
dogodile u nauci i tehnici kvalitetne promjene, stvorena su nova sredstva i nove
mašine. Nauka je naročito u zadnjih par godina u oblasti biologije, fizike i hernije
toliko napredovala, da su mnoge postavke u bilnoj proizvodnji osvijetljenesa novih aspekata (radioizotopi, elektronski mikroskop, ultrazvuk).