DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 19 <-- 19 --> PDF |
preradi (celuloza, papir, vještačka vlakna, razne vrste ploča i si.), i ta primjena iz dana u dan nalazi sve nove i nove oblike korišćenja drveta. Danas se od drveta izgrađuje toliko veliki broj proizvoda, kojih nije bilo prije, počevši od raznih oblika mehaničke prerade, vještačkih ploča na bazi drveta svih mogućih dimenziia i oblika, cijelog niza hemiiskih proizvoda — od plastičnih masa, vlakana (viskoze), prehranbenih artikala za li ude i stoku do organskih đubriva, a nauka i tehnika na ovom polju stalno dalie radi. pa nema opasnosti da drvo neće naći svoiu uootrebu. Priie se oostavlja pitanje da li proizvodi na bazi drveta mogu da budu konkurenti u cijeni sa novim sirovinama, i materijalima, koji ga mogu zamijeniti. Savremeno organizovana bilina proizvodnja, ti. proizvodnja drveta. koristeći do maksimuma fotosintezu, biti će sigurno jedan od najekonomičniiih i najjeftinijih načina proizvodnja organske sirovine i sigurno će moći izdržati konkurenciju sa drugim vještačkim sirovinama, u koje će trebati ulagati više energije i rada, pa ovo ne bi trebalo da bude uzrok bojazni zla plasman povećane proizvodnje. Aktuelnije je pitanje organizacije proizvodnje određenih šumskih sortimenata za najkraći rok, što kvalitetnije i što jeftinije, jer samo u tom slučaju šumska proizvodnja može biti jeftinija i konkurentna u odnosu na nove sirovine i materijale, koji mogu da zamijene drvo. U narednom periodu od 20 godina, prema zacrtanoj potrebi i proizvodnji, orijentaciono se predviđa novećanje u sledećim osnovnim proizvodima i to: — rezane građe sa 2 do 2,5 puta, — furnira i šperploča za 10 do 12 puta, — raznih ploča od drveta za 20 puta, i za ovu povećanu proizvodnju treba trajno´ osigurati potrebnu sirovinu, V. MOGUĆNOSTI POVEĆANJA PROIZVODNJE SUMA I INDUSTRIJSKE PRERADE DRVETA Ostvariti postavljeni zadatak tj. povisiti proizvodnju drveta i obim sječa na 45 mil. m3 godišnje za period od 20 godina, po mogućnosti i prije a u vezi sa tim izvršiti odgovarajuću industrijsku preradu toga drveta, potrebno je djelovati u dva pravca i to: — na osposobljavanju industrije za preradu drveta i — uvođenju intenzivnijeg načina gazdovanja u šumama. Osposobljenje i povećanje kapaciteta industrije za preradu drveta je svakako najprioritetniji zadatak. Već sada sječive drvne mase treba da u prvom redu đo< maksimuma industrijski iskoristimo. Treba naglasiti da između šumarstva — proizvođača sirovine i industrije, koja to> drvo prerađuje mora biti mnogo više koordinacije i poslovnog — ekonomskog razumijevanja. Zavođejnem intenzivnijih metoda gazdovanja u prirodnim šumama veoma brzo će se povisiti proizvodnja u kojoj će oko 50% biti tanjih, zdravijih i kvalitetnijih šumskih sortimenata, sposobnih prvenstveno za hemijsku i poluhemijsku industrijsku preradu. Ova činjenica zahtijeva i promjenu shvatanja o vrijednosti nove šumske proizvodnje. Ne bi se smjelo dogoditi (što je još danas slučaj), da za zdrav i svjež kvalitetan proredni materijal na primer četinara, koji pretstavlja odličnu sirovinu za celulozu ili drugu hemijsku ili poluhemijsku preradu drveta, industrija danas plaća manje nego za cjepanice od starih sušika, koje pretstavljaju industrijsku sirovinu najmanje vrijednosti. Organizovana i povećana proizvodnja drveta u šumi mora naći odgovarajući rentabilan pla |