DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 18     <-- 18 -->        PDF

IV. POTREBE DRUŠTVA I PERSPEKTIVNI ZADACI ŠUMARSTVA
Potrošnja i proizvodnja drveta i proizvoda od drveta u svijetu i kod nas


Da bismo´ mogli što< pravilnije ocijeniti naredne zadatke i pravac razvoja šumarstva
i njegove proizvodnje u lancu šumarstvo (drvo kao sirovina — drvarska
industrija (mehanička i hemijska), potrebno je sagledati i ocijeniti potrebe i
potrošnju drveta u zemlji, te mogućnosti plasiranja našega drveta i proizvoda
od drveta u inostranstvu.


Jugoslavija je u odnosu na površinu šuma među prvim zemljama u Evropi
(5-ta po redu). Međutim po potrošnji proizvoda od drveta mi smo skoro poslednji
u svim proizvodima, a naročito u potrošnji papira i kartona sa 7,6 kg
po 1 stanovniku godišnje. Pogrešno bi bilo zaključiti, da smo po potrošnji
drveta, specijalno proizvoda industrijske prerade drveta tako slabo plasirani,
samo radi nerazvijenosti naše industrije, već treba konstatovati, da smo mi tako
svrstani dobrim dijelom i radi znanog obima izvoza drveta i proizvoda od drveta.


Perspektivni zadaci šumarstva


Pred šumarsvo — šumsku proizvodnju Jugoslavije postavljen je jasno zadatak,
da u narednom periodu od 15—20 godina, a po mogućnosti i prije, u
proizvodnji i potrošnji-drveta i proizvoda od drveta stigne najrazvijenije zemlje
Evrope tj. da građanima Jugoslavije osigura standard ekonomski razvijenih zemalja
u potrošnji proizvoda drveta, kao i da zadrži i poveća nivo izvoza drveta
i proizvoda od drveta. Prema jednom orijentacionom proračunu to zahtijeva godišnju
proizvodnju (prirast) i obim sječa od 40—50 mil. m3 bruto mase, a pomogućnosti i više (radi povećanja izvoza).


Naš naredni petogodišnji plan 1961—1965 treba da osigura povećani obim
sječa od sadašnjih 19,5 mil. ms na 22.5 mil. m3 godišnje (eventualno i nešto više),
a u periodu do 1980 godine (po mogućnosti i ranije) trebalo bi da osiguramo
povećanu proizvodnju i obim sječa od 45 mil. m3 i da postignemo slijedeću orijentacionu
strukturu šumske proizvodnje.


U 000 m3


1960 1965 1980
Sječa (bruto masa) 19.500 22.500 45.000
Proizvodnja (neto> masa) 16.190 18.5.10 38.000
Industrijskog drveta: 8.950 11.828 24.450


— za mehaničku preradu 5.488 6.163 11.750
— za hemijsku preradu 2.018 3.215 12.700
Tehničkog drveta (jamsko,
stubovi i seoska građa) 2.444 2.430 3.060
Ogrev 7.240 6.682 13.550
Često se postavlja pitanje, da li je tolika i takva proizvodnja potrebna
obzirom na stalan razvoj nauke i tehnike u kome se javljaju nove sirovine i
materijali, koji mogu da zamijene drvo.


Slično pitanje postavljeno je prije 50 i više godina u doba naglog razvoja
metalne industrije, naročito nakon pronalaska raznih legura i armiranog betona,
koji su mogli na mnogim mjestima da zamijene drvo. Međutim, drvo je baš u
tom periodu našlo još veću primjenu i povećanu potrošnju naročito u hemijskoj