DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Novi uređajni elaborati imaju nešto više elemenata o uzgojnim merama.
Oni su pod uticajem učenja o biljnim zajednicama — fitocenologije. Opisi sastojina
su dopunjeni nabrajanjem svih vrsta biljaka dotične biljne zajednice sa
nastojanjem, da se iz tih elemenata izvuče zaključak o budućoj šumi — sastojim,,
ali sa malo ekonomskih elemenata, odlučujućih za gazdovanje odnosno
proizvodnju željenih sortimenata određenog kvaliteta u što kraćem razdoblju.
Fitocenologiji, odnosno gazdovanju sa šumama na bazi iste, je cilj približiti
šumu biološki stabilnoj biljnoj zajednici sličnoj ili približno sličnoj prašumi,
u kojoj čovjek ne bi trebao< mnogo da izmjenjuje vrste drveća, niti da djeluje
na strukturu tla u cilju postizavanja određene (nasilne) brže i veće proizvodnje.
Prema tome dosadašnje gospodarske osnove u prirodnim — ekonomskim šumama
davale su rješenja u pogledu isko´rišćavanja šuma tj. sječa, ali nisu ujedno
bili kompleksni ekonomski projekti — biološko tehničkih rješenja, koja treba
da garantuju najveću, najkvalitetniju, najbržu i najekonomičniju proizvodnju
određenih sortimenata i u tom pravcu novi uređajni elaborati treba da se
dopune.


Iskorišćavanje drveta kao industrijske sirovine


Šumarstvo* sa nedovoljno razvijenom industrijom za preradu drveta je po
veličini treća sirovinska privredna oblast. Mora se naglasiti, da zbog slabo razvijene
hemijske i zastarele mehaničke industrijske prerade drveta, od ukupnobruto posječene drvne mase upotrebljava se za industrijsku preradu samo 31%
drveta (prema stanju 1959), što je veoma nizak postotak.


Od ukupnog procenta industrijske prerade (31%) otpada na mehaničku industrijsku
preradu 21% a na hemijsku 10%.


Izvoz proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta


Učešće proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta u posleratnom
izvozu iznosilo je u ukupnom izvozu zemlje jedan period vremena oko 30%
ukupnog izvoza, dok je danas radi zaostajanja šumarstva i industrije za preradu
drveta u odnosu na druge privredne oblasti i grane svedeno na 15%. Obzirom
na geografski položaj naše zemlje, prema zemljama deficitarnim sa drvetom
(Mediteran i Srednji Istok), mi imamo veoma povoljne uslove za povećanje
izvoza. Međutim i za ovu mogućnost nemamo potrebne kapacitete u industriji
za preradu drveta.


Opšta i zaštitna uloga šuma


Opšta i zaštitna uloga šuma važna je za privredu i život cijele zemlje.
Sume, osim proizvodnje drveta i drugih šumskih proizvoda, imaju veoma važnii
ulogu u životu ljudi i drugih bića. One su regulator vodnog režima, blagotvorno
djeluju na klimatske prilike, umiruju bujice i sprečavaju eroziju na svome i susednom
zemljištu itd. Zaštita zemljišta od erozije u cjelosti je u većini republika
prebačena na šumarstvo´, a to je problem podjednako važan za poljoprivredu,
vodoprivredu, saobraćaj i druge privredne oblasti i grane, pa bi ovaj posao morao
biti zajednička stvar svih zainteresovanih.


Pri ocjeni uloge i značaja šumarstva treba voditi računa i o ovim opštimmomentima, samo se želi naglasiti, da savremeno šumarstvo, odnosno šumska
proizvodnja, mora u prvom redu imati u vidu svoj osnnovni zadatak, a to je