DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Naučno gledanje na korišćenje prirodnih šuma i njihov uzgoj nosi još karakter idealističkog gledanja na šumu kao isključivo prirodno bogatstvo, koje sačinjava složena biocenoza, koju ne bi trebalo narušavati, ili ukoliko je narušena, treba se istoj čim prije vratiti, jer se poremećaj »sveti«, a. šume treba tako koristiti i s njima gazdovati kroz umjerene i oprezne sječe oponašajući u svemu prirodu. Glavni regulativ šumskog gazdovanja bile su dosada sječe. One su zakonskim propisima regulisane — određivanjem godišnjeg ili periodičnog etata (obima sječa). Ovakav način gazdovanja imao je svoje opravadnje i mogao se održati u onom periodu, dok je šuma bilo dosta, ljudi i potreba za drvom malo i dok je drvo imalo mnogo manju primjenu i upotrebnu vrijednost. Karakteristično za dosadašnje gazdovanje je to, da su naši preci kroz stoljeća, a i mi skoro do danas, vršili takav način sječa da smo stalno »probirali« ono što je najbolje. U šumi je na taj način ostajalo ono što je slabije — kržljavije, natrulo ili sa drugim negativnim osobinama. Najljepša stabla otišla su u šindru, dužicu, grede, furnirske trupce i si. Ti su sortimenti iznošeni i iz udaljenih predjela, jer su svojom vrijednosti mogli da pokriju troškove proizvodnje. Postepeno je na taj način u šumi ostajao za prirodno podmlađivanje (nasemenjavanje) genetski lošiji materijal i sve se to odrazilo (negativno) na sadašnje stanje prirodnih šuma. Mali je broj sastojina i stabala (sjemenskih), koje danas možemo izlučiti i reći da su odličnih bioloških i tehničkih osobina i dobrih naslednih svojstava. Međutim, da se gospodarenje vršilo onako kako treba, situacija bi morala biti obrnuta tj. većina stabala bi trebalo da je ostala sa najboljim tehničkim i biološkim svojstvima. Ovo je potrebno, naglasiti i uvidjeti koliko je važno čim prije poduzeti gospodar sko-uzgoj ne mjere u pogledu unošenja u prirodne šume odgovarajućih, u prvom redu autohtonih vrsta drveća, sa odličnim biološkim, tehničkim i naslednim svojstvima, koja će garantovati visok i kvalitetan prirast i dobar podmladak. To zahtijeva, da se načini i ozbiljna prekretnica i u pojmu »prirodnog podmlađivanja«. Naime nameće se imperativno pitanje, da li u našim prirodnim šumama, ako su one danas po strukturi sastavljene od lošeg i genetski nesigurnog materijala (jedinki), treba pustiti, da se i dalje same regeneriraju i stvaraju opet nove, ali loše sastojine (šume). Gospodarske osnove Od ukupne površine opšte društvenih šuma (6,1 mil. ha) uređenih šuma tj. šuma sa uređajnim elaboratima ima 2,5 mil. ha ili 42%, a to je veliki nedostatak za uredno gospodarenje. Dosadašnji uređajni elaborati — gospodarske osnove i instrukcije na temelju kojih se izrađuju, nisu se u osnovi promijenile unazad 50 i više godina. Elaborati su u prvom redu rađeni za područja, u kojima je trebalo vršiti sječu šume. Glavni dio istih daje detaljne podatke o stanju sječivih drvnih masarasporedu sječa (po prostoru i vremenu), dok je uzgojni dio obično skroman i najčešće sa formulacijom, da će se sastojina »prirodno podmladiti« ili »prirodni podmladak osigurati«, ili je data samo kratka uzgojna osnova sa najkraćim podacima o broju i vrsti sadnica, koje treba posaditi ili sjemena zasijati. Detaljnih analiza i mjera za povećanje prirasta obično nema ili se samo u skromnom obimu, predlaže izvršenje čišćenja ili proreda uzgojnog karaktera. |