DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Gornje stanje, odnosno razvrstanje šuma na katastarske klase isto tako nam
ukazuje, da prve klase sigurno pretstavljaju odlična staništa na kojima se može ići
na visoku proizvodnju (prirast), a to iznosi preko 2,5 mil. ha visokpproduktivnih
šuma. Isto tako treba pomenuti, da je radi degradiranosti pojedinih šuma znatan dio
površina, iako na dobrim tlima, svrstan u niže katastarske klase, pa prema tome se
može sa sigurnošću računati, da je učešće boljih staništa na kojima se sada nalazi,
jedan dio slabih šuma isto tako znatno i da -i na takvim površinama imamo uslova
za veću proizvodnju drveta od one, koju imamo danas.


Sadašnja proizvodnja šuma — drvna masa po 1 ha i prirast


Proizvodne mogućnosti šuma u sadašnjem njihovom stanju najbolje se mogu
ocijeniti prema drvnoj masi i prirastu po jedinici površine (u konkretnoj gospodarskoj
jedinici).


Drvna masa po 1 ha


Uzevši u obzir očuvane opštedruštvene šume u FNRJ, drvna masa po 1 ha za
glavne kategorije šuma je slijedeća:


— U očuvanim šumama svih kategorija — prosjek 161 m8/ha
— U visokim jednodobnim šumama 141 m´/ha
— U prebornim šumama 236 m3/ha
— U niskim šumama 33 m3/ha
— U degradiranim šumama 49 mVha
— U šikarama i makijama 12 nvVha.
Prosječni podaci u pojedinim republikama znatno otstupaju kako u odnosu na
prosjek FNRJ, a tako i unutar republike za pojedina područja (priv. oblasti i gospodarskih
jedinica), pa ih treba uzimati samo kao pomoćne pokazatelje opšteg stanja.


Prirast šuma


Prirast je. najbolje mjerilo proizvodnje — produktivnosti u šumama. On je
funkcija boniteta zemljišta, klimatskih prilika, vrste drveća koja na dotičnom zemljištu
raste, te uzgojnih, zaštitnih i gospodarskih mjera, koje se u dotičnoj šumi
provode.


Ukupni prosječni godišnji prirast svih ekonomskih šuma (opštedruštvenih, zadružnih
i privatnih) cijeni se na oko 20 mil. m3 bruto mase, što iznosi nešto ispod
3 m3 po 1 ha godišnje. Ovo je svakako veoma nizak ukupni i prosječni gođišnj prirast
naših šuma, obzirom na bonitete staništa šuma i klimatske prilike naše zemlje.


Postoje primjedbe na ove podatke tj. ocjenu visine prirasta. Ispitivanja na
mnogim mjestima ukazuju, da su "prirasti veći. Međutim, to su određeni lokaliteti
i bolja staništa i oni mogu donekle da utiču na povećanje prosjeka, ali se ipak ne
mogu zanemariti uređajni elaborati gotovo svih najvrednijih ekonomskih šuma, čiji
podaci u prosjeku ipak daju gore navedene iznose. Ako bi se usvojila primedba, da
je prirast nešto veći, onda se postavlja pitanje da li se pravilno i objektivno ocjenjuje,
premjerava i eviedntira sječa šuma odnosno prerada i potrošnja drveta. U tom
slučaju smo onda u drugom nezavidnom položaju sa jako niskim procentom iskorišćenja
drveta i velikim procentom otpatka u šumi i na mjestima prerade.


III. DOSADAŠNJI NACliN GAZDOVANJA U PRIRODNIM SUMAMA
Principi gazdovanja


Na šume se još gleda pretežno kroz posječene kubike zrelog ili za određenu
svrhu podesnog drveta, koje se kroz decenije akumulisalo u šumama. Ovome je
donekle doprinelo´ i dosta rašireno (konzervativno) gledaje na šumarstvo i šumsku
proizvodnju, a koje polazi od shvatanja »-da šuma raste sama-«, da je treba
samo razumno sjeći, da još imamo dosta šuma (i prašuma), naše šume u cjelini
dovoljno prirašćuju za pokriće potreba i si.