DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Gornje stanje, odnosno razvrstanje šuma na katastarske klase isto tako nam ukazuje, da prve klase sigurno pretstavljaju odlična staništa na kojima se može ići na visoku proizvodnju (prirast), a to iznosi preko 2,5 mil. ha visokpproduktivnih šuma. Isto tako treba pomenuti, da je radi degradiranosti pojedinih šuma znatan dio površina, iako na dobrim tlima, svrstan u niže katastarske klase, pa prema tome se može sa sigurnošću računati, da je učešće boljih staništa na kojima se sada nalazi, jedan dio slabih šuma isto tako znatno i da -i na takvim površinama imamo uslova za veću proizvodnju drveta od one, koju imamo danas. Sadašnja proizvodnja šuma — drvna masa po 1 ha i prirast Proizvodne mogućnosti šuma u sadašnjem njihovom stanju najbolje se mogu ocijeniti prema drvnoj masi i prirastu po jedinici površine (u konkretnoj gospodarskoj jedinici). Drvna masa po 1 ha Uzevši u obzir očuvane opštedruštvene šume u FNRJ, drvna masa po 1 ha za glavne kategorije šuma je slijedeća: — U očuvanim šumama svih kategorija — prosjek 161 m8/ha — U visokim jednodobnim šumama 141 m´/ha — U prebornim šumama 236 m3/ha — U niskim šumama 33 m3/ha — U degradiranim šumama 49 mVha — U šikarama i makijama 12 nvVha. Prosječni podaci u pojedinim republikama znatno otstupaju kako u odnosu na prosjek FNRJ, a tako i unutar republike za pojedina područja (priv. oblasti i gospodarskih jedinica), pa ih treba uzimati samo kao pomoćne pokazatelje opšteg stanja. Prirast šuma Prirast je. najbolje mjerilo proizvodnje — produktivnosti u šumama. On je funkcija boniteta zemljišta, klimatskih prilika, vrste drveća koja na dotičnom zemljištu raste, te uzgojnih, zaštitnih i gospodarskih mjera, koje se u dotičnoj šumi provode. Ukupni prosječni godišnji prirast svih ekonomskih šuma (opštedruštvenih, zadružnih i privatnih) cijeni se na oko 20 mil. m3 bruto mase, što iznosi nešto ispod 3 m3 po 1 ha godišnje. Ovo je svakako veoma nizak ukupni i prosječni gođišnj prirast naših šuma, obzirom na bonitete staništa šuma i klimatske prilike naše zemlje. Postoje primjedbe na ove podatke tj. ocjenu visine prirasta. Ispitivanja na mnogim mjestima ukazuju, da su "prirasti veći. Međutim, to su određeni lokaliteti i bolja staništa i oni mogu donekle da utiču na povećanje prosjeka, ali se ipak ne mogu zanemariti uređajni elaborati gotovo svih najvrednijih ekonomskih šuma, čiji podaci u prosjeku ipak daju gore navedene iznose. Ako bi se usvojila primedba, da je prirast nešto veći, onda se postavlja pitanje da li se pravilno i objektivno ocjenjuje, premjerava i eviedntira sječa šuma odnosno prerada i potrošnja drveta. U tom slučaju smo onda u drugom nezavidnom položaju sa jako niskim procentom iskorišćenja drveta i velikim procentom otpatka u šumi i na mjestima prerade. III. DOSADAŠNJI NACliN GAZDOVANJA U PRIRODNIM SUMAMA Principi gazdovanja Na šume se još gleda pretežno kroz posječene kubike zrelog ili za određenu svrhu podesnog drveta, koje se kroz decenije akumulisalo u šumama. Ovome je donekle doprinelo´ i dosta rašireno (konzervativno) gledaje na šumarstvo i šumsku proizvodnju, a koje polazi od shvatanja »-da šuma raste sama-«, da je treba samo razumno sjeći, da još imamo dosta šuma (i prašuma), naše šume u cjelini dovoljno prirašćuju za pokriće potreba i si. |