DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— Od ukupne površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) otpada na šume 8J830 hilj.
ha ili 35*Vo površine.
— P o vlasništv u otpada na opšteđruštvene šume 6.104 hilj. ha ili 70*/o i
2.726 hilj. ili 3C/o na privatne i zadružne,
— Drvna masa svih šuma iznosi 886.188 hilj. m? od čega 705.096 hilj. m" ili 80*/o
je masa opštedruštvenih šuma i 181.090 hilj*. ms ili 2(P/t privatnih i zadružnih šuma.
— Po očuvanosti šuma ima ha:
opštedruštvenih privatnih zadružnih


Očuvanih 3,967.374 1,473.000 13.018
Degradiranih
Šikara i makija
905.858
1,231.598
834.000
379,000
6.929
2.213
Ukupno:
SVEUKUPNO
6,104.830 2,703.000 22.760
8,830.590


Treba naglasiti, da od ukupne drvne mase (šum. fonda) koja iznosi 886.188 hilj. mJ
otpada na očuvane opšteđruštvene šume 73°/o, pa ta kategorija šuma tj. očuvane
opšteđruštvene šume su najvažnije za privredno razmatranje.


— Šuma specijalne namene (zaštitne šume, rezervati, nac. parkovi, izletišta,
zeleni pojasevi i si.) ima 224.445´ ha, a na njima se nalazi drvna masa od 25.544´ hilj. m*.
— Prema vrsti drveća, a u odnosu na drvnu masu očuvanih opštedruštvenih i
privatnih šuma ima 71šuma, odnos je slabiji tj. imamo 79>Vo lišćara i 21l0/o četinara. Deficitarnost
četinara je osetna u celokupnom iznosu zemlje. Naročito je nepovoljno stanje u NR
Srbiji, gdje je učešće četinara 9,7!ll/o, Makedoniji 12.6"Vo, Hrvatskoj 18.410/!). Najpovoljnije
stanje je u NR Sloveniji 64,5P/o, dok je u BiH i Crnoj Gori 38%> četinara.
— Odnos dobnih, odnosno debljinskih razreda u visokim jednodobnim, niskim
i prebornim šumama nije najpovoljniji za visoku i savremenu proizvodnju drveta.
Uzrok tome je dosadašnji način gazdovanja i pretežno eksploatatorski odnos prema
šumama u prošlosti i ratna pustošenja. Naročito je karakteristično, da u,prebornim
šumama imamo znatne količine stabala jačih dimenzija, a loših bioloških i tehničkih
osobina (suhovrha, kriva, natrula), koja bi iz uzgojnih i ekonomskih razloga trebalo
u jednom bržem tempu i u razdoblju od 5—10 godina posjeći.
— Sume prema bonitetnim razredima katastra
Za ocjenu stanja šuma i potencijalne mogućnosti proizvodnje interesantno je
navesti i stanje šuma prema evidenciji zemljišnog katastra, koji Sume razvrstava
u 8 klasa — prema katastarskom prihodu. Ove klase su izračunate na osnovu prirasta
po jedinici površine, kvaliteta i vrijednosti drveta. Prema zemljišnom katastru
stanje šuma po klasama je slijedeće:


1 klasa 328.697
2 klasa 723.400
3 klasa 1458.855
4 klasa 1,907.898
5 klasa 1,835.295
6 klasa 1,535.096
7 klasa 711.952
8 klasa 217.818


Ukupno: 8,779,875


* Otstupanje u površini između evidencije katastra i Šumske statistike iznosi
50.125 ha, što se obzirom na ažurnost evidencije promjene u katastru i statistici
može tolerisati.