DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 72     <-- 72 -->        PDF

QUERGO-FAGETEA (Br. - Bl. et Vlieg.
1937). nego i onih iz srodnih razreda
i redova. Iz cje do jednog niza redova i sveza koje
obuhvataju pretežno regionalne zajednice,
ali i takve, koje imaju i šire rasprostranjenje.
Iz pregledno prikazanih
viših sistematskih jedinica hronološki
sređenih »prema srodstvu«, vidimo, da
se gotovo kod svakog autora, nalazi rx>seban
sistem, a ovaj se od ostalih redovno
razlikuje u nekim manjim ili većim
detaljima. Postoje i takvi sistemi koji,
na prvi pogled, nemaju međusobno ništa
zajedničkog, ali se ipak u svojim osnovama
približuju ili poklapaju.. Iz ovoga
ne bi nikada došli do zajedničkog jezika
sporazumijevanja, ukoliko ne bi neke od
postavljenih jedinica podvrgli sinonimici,
ili bi pak, morali naći novi okvir za
postavljanje niza dobro ograničenih regionalnih
sistema, u kojima bi se sveze
i zajednice svele na varijante.


Prema tome. autor nam je pokazao
širinu problema koji postoji u jedno^
značnom rješavanju pitanja sistema biljnih
zajednica. Naše mišljenje je da bi
ovaj problem mogao riješiti samo jedan
dobro pripremljen i autoritativan sastanak
svih evropskih predstavnika regionalnih
»kurseva« — pošto tu ne bi odgovarao
naziv »škola«. Potreba za tim
sastankom je sazrela odavno, i on se ne
bi trebao mnogo odgađati!


Drugi dio referata rezimira rezultate
raznovrsnih pokušaja proširivanja sistema
i polazi od razmatranja reda
QUERCETALIA PUBESCENTIS. Samostalnost
ovoga reda nikada nije dolazila
u pitanje. Ranije su tu bile uključene


sveze zajednica i grmlja (PRUNION
SPINOSAE, BERBERIDION i dr.). Ovdje
su bile uključene i malobrojne istražene
zajednice šibljaka južne Evrope.
Sve ove zajednice i sveze izdvojene su u
nov red PRUNETALIA SPINOSAE koji
obuhvata srednjeevropske živice. Međutim,
u novije vrijeme postoji i. pokušaj
da se šibljaci jugoistočne Evrope
povezu u nove sveze i u jedan nov raz


red (COTINETALIA D. Kraft) u razredu
QUERCO-FAGETEA. Prema mišljenju


M. M o oi r-a, nije još dovoljno razjašnjeno
da li ovdje spadaju i mediteranske
šume borova, ali i ovo pitanje su u najnovije
vrijeme raščistili naši fitocenolozi
I. Horv.at i S. H o r v a t i ć.
Većina autora povezuju u redu
QUERCETALIA PUBESCENTIS samo 3
sveze: QUERCION PUBESCENTI-PETRAE
Br. BI., ORNO-OSTRYION To-
maž. i CARPINION ORIENTALIS Horvat.
Postoje i sveze DICTAMNO-SORBION
Knapp te FAGO-PINION CQRSICANAE
Br. BI. koje, međutim, iz naših
perspektiva nemaju presudno značenje.


Mnogo je jednostavniji red FAGETALIA
SILVATICAE Pawlowski. On obuhvata,
prema M. Moor-u, samo dvije
sveze: FAGION SILVATICAE Pawl, i
FRAXINO - CARPINION Tüxen.. Međutim,
i ovdje su bile postavljene brojne
sveze (ASPERULO-FAGION Tx., LUZULO-
FAGION Tx., CEPHALANTHERO-
FAGION Tx„ TILIO - ACERION
Klika i druge, kao i naše FAGION ILYRICUM
Horv. FAGION MOESTACAE
prov., i t. d.).


Svezu FAGION SILVATICAE, prema
mišljenju M. Moor-a, ne bi trebalo
dalje dijeliti na podsveze, dok to
sa svezom FRAXINO-CARPINION nije
slučaj. Sveza FRAXINO-CARPINION
treba da obuhvata zajednice mješovitih
šuma lišćara, a ove da odvaja od zajednica
bukovih i jelo´VO´-bukovih šuma. Za
ovo je dao podstreka I. H o r v a t, uvodeći
svezu ALNO-QUERCION, ali je on,
prema M. Moor-u, ovu svezu vezao
za red POPULETALIA ALBAE. Međutim,
ovim putem pošli su i Braun-
Blanquet i Tüxen, i »vlažno krilo
« sveze FRAXINO-CARPINION izdvojili
kao ALNO-ULMION i pripojili
ga redu POPULETALIA ALBAE, — pripojili
i kasnije to napustili! Konsekventno
ovu podjelu sprovodi jedino E.
Ober -dorfer u svojim radovima..