DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 70     <-- 70 -->        PDF

vremena biljnosociološka istraživanja
postaju sve više nužna u vidu istraživanja
u ekipama, a tim putem doći ćemo
vrlo brzo i do obogaćivanja i provjeravanja
osnovnih postavki biljne sociologije.


Max Moor : BILJNE ZAJEDNICE
ŠVAJCARSKIH LUGOVA. (Pflanzengesellschaften
schweizerischer Flussauen).
Mitteilungen der schweizerischen Anstalt
für das forstliche Versuchswesen, Bd. 34,
Hft. 4, 1958. S. 223—360.


M. Moo r je autor dosada najbolje
studije o srednje-evropskim bukovim
šumama. Iako se ta studija odnosi na
švajcarsku Juru, dakle, na područje dosta
udaljeno od naših bukovih šuma, ona
sadrži vrlo vrijedne podatke i zaključke,
a još i posebno ukazuje na
metodiku istraživanja koja važi i za naše
prilike. Ta studija o bukovim šumama
kompleksno obuhvata komponente
vegetacije i tla, i na osnovu toga daje,
ne samo definicije biljno-socioloških zajednica,
nego ove približava tipovima
šumskih sastojina do te mjere, da ih savremeno
šumarstvo može uzeti kao takove
bez prigovora.
Nova studija ovog autora također je
rezultat detaljnih istraživanja biljnih zajednica
u kojima promjene u stadijnom
razvitku i sukcesije predstavljaju školski
primjer u savremenom shvatanju biocenotskog
razvoja.


U uvodnom dijelu autor nas upoznaje
sa osnovnim karakteristikama vegetacije
u riječnim dolinama i daje sistematski
pregled zajednica tih područja. On je
obradio i inicijalne zajednice zeljastog
bilja na obalama i riječnim sprudovima
koje ćemo mi ovdje izostaviti, jer su one
interesantne za nas jedino i samo kao
sastavni članovi sukcesija koje završavaju
šumskom vegetacijom.


Za zajednice vrba i ostalog šumskog
drveća nalazimo ovdje postavljen nov
razred, red i dvije sveze (SALICETEA
PURPUREAE Moor 1958, SALICETALIA
PURPUREAE Moor, SALICION
ELEAGNI Moor i SALICION ALBAE
Tüxen) sa četiri zajednice vrbaka od ko


jih je jedna novoopisana (Salici-Myricarietum
Moor), jedna proširena i tačnije
definisana (Salicetum, eleagno~daph.noidis
Br. - BI. et Volk) a dvije uključene
u novi red, odnosno razred (Salicetumtriandro-viminalis Lohmeyer, Salicetum
albo-fragilis Tüxen).


U nastavku teksta ove zajednice opisane
su u najšire mogućem smislu. Za
svaku napose date su osnovne florističke
karakteristike, njihovo stanište, kao
i dinamika razvoja. Vrlo detaljne tabele
priključene su na kraju studije kao
nevezani prilozi, a tekst je vrlo bogato
ilustriran šematskim crtežima. Isto tako
opsežno je raspravljena sva raspoloživa
literatura o ovim zajednicama. Takav
način obrade nalazimo i kod svih ostalih
zajednica koje slijede. Treba naglasiti
da se ovdje radi o sasvim novom shvatanju
sistema biljnih zajednica, gdje su
vrbaci izdvojeni iz ranijeg reda POPULETALIA
u razredu QUERCO-FAGETEA
i za njih je predložen poseban razred.


Autor je, nadalje, obradio niz zajednica
šibljaka koje on shvata kao rubne
zajednice (»Mantelgesellschaften«), i koje
(pretežno u pravcu vodotoka) čine
prelaz između zajednica zeljastog ´bilja
i određenih zajednica pravih lugova. Te
zajednice spadaju u razred QUERCOFAGETEA
Br. - BI. et Vlieg., ali ulaze
u poseban red PRUNETALIA SPINOSAE
Tx, odnosno u svezu BERBERIDION
VULGARIS Br.-Bl. Tu spadaju novoopisane
zajednice: Salicetum alpicolaeMoor, Salici-Viburnetum Moor i Pyrolo-
Coryletum Moor, te zajednica Hippophaeo-
Berberidetum Tüxen, koju je autor
proširio novim podacima, kao i od
ranije opisana zajednica Ligustro-Prunetum
Tüxen.


Od zajednica pravih lugova koje sistematski
pripadaju rodu FAGETALIA
SILVATICAE Pawlovski, a svezi FRAXINO-
CARPINION Tüxen et Diemont
opisane su dvije nove: Calamagrosti-
Alnetum incanae Moor i Equiseto-Alnetum
incanae Moor, zatim su proširene