DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 7     <-- 7 -->        PDF

gcd. oborina 1.250 mm i temp. 6,4° C); postoje jesenski i proljetni maksimumi oborina
ali mnogo manji nego na dinarskom području. Na sjevernom dijelu jak je
utjecaj subpanonske klime. — Pod dominantnim utjecajem klime na raznim starijim
petrografskim supstratima razvijaju se umjereno do jako podzolirana tla, a na
rahlim vapnenim sedimentima ilovastog do glinastog sastava izgrađuju se toplija
mineralno-karbonatna smeđa do žuto-siva tla, alkalična do slabo kisela.


Šumsk e zajednice . Područje jele fitocenološki nije istraženo (čak ni na
Zagrebačkoj gori!). Ne možemo ga svrstati u zajednicu Fagetum abietetosum, jer se
nalazim uglavnom na silikatnim tlima, pa je bliže acidofilnoj zajednici jele i rebrače
(Slechno-Abietietum), ali vjerojatno ni u ovu zajednicu jer nema smreke. Jela
mjesimice prodire u zajednice Fagetum montanum, Blechno-Fagetum, QuereetoCer-|
5inet´.im i Quercetc-Castanetum. — U zatvorenim uvalama s kraćom dnevnom
fotoperiodom, hladnijim, mirnijim i vlažnijim zrakom, dubljim i vlažnijim tlom
postoji inverzija klime, pa se razvila i inverzija vegetacije: ispod zone
hrasta kitnjaka razvila se zajednica bukve i zajednica jele i bukve (slično kao na
dinarskim planinama: ispod zone crnog graba bukva, ispod zone bukve i jele
smreka, ispod zone smreke ili subalpske bukve klekovina bora, ispod zone klekovine
vegetacija planinskih trava i grmlja); v. u pril. profilu zonaciju šumskog drveća.


— hrast kitnjak
— kitnjak s grabom ili bukvom
— bukva s nešto kitnjaka i graba
— bukva s jelom
— jela i bukva
— jela s bukvom
Shematski prikaz inverzije vegetacije negdje na Macelj gori kod Krapine
blizu Zagreba: od suhog i tcplog grebena do hladne i vlažne uvale


Pod utjecajem antropogenih faktora (krčenje, jake sječe, stalna
paša stoke, povećavanje brojnog stanja divljači, požari) čitav areal četinjača u
Hrvatskoj je smanjen. Jakom eksploatacijom jele neposredno je favorizirana
bukva. Bukva se razmnaža i generativno, pa se može odlično održati i kao panjača
(mnoge bukove šikare!). Eksploatacija prejakim i naglim otvaranjem
sklopa stvara sušu i topliju sastojinsku klimu, koja (i u vezi s toplijom i sušom
makroklimom našeg stoljeća) onemogućuje dobrO´ pomlađivanje i održavanje
skiofilnije, higrofilnije i termofobnije jele, a pogoduje širenju manje
skiofilne, termofilnije i donekle kserofilnije bukve. Stalna šumska paša i velik
broj srneće divljači štetnije su četinjačama nego listačama, napose jeli. Izvršena
pošumljavanja četinjačama neznatno su pokrila manjak stvoren jakim sječama
četinjača i nadiranjem i širenjem bukve.


STANIŠTA ZA UNOŠENJE ČETINJAČA


Kad se razmatra i rješava problem proširivanja i introdukcije određenih
vrsta drveća, osnovni je uvjet da se dobro poznaju njihovi ekološki zahtjevi,
prirodan i umjetno proširen areal, plastičnost prilagodbe na novu okolinu (stanište,
zajednica, konkurentska snaga) i, naročito, otpornost prema prosječnim i
ekstremno lošim utjecajima abiotskih i biotskih faktora. A upravo ove okolnosti
ili se nedovoljno uvažuju ih su premalo istražene. Razlog tomu, i ne samo tomu,
je uglavnom taj, što su se mnoga istraživanja u šumarstvu naše zemlje često
obavljala na liniji iz malog u veliko, umjesto obratno: iz velikog u malo, iz
grubog u finije i iz jednostavnijeg u kompliciranije. .., i što smo previše svaštarili
ili, bolje rečeno, morali svaštariti, odnosno što se pojedini kompleksni


5