DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 7 <-- 7 --> PDF |
gcd. oborina 1.250 mm i temp. 6,4° C); postoje jesenski i proljetni maksimumi oborina ali mnogo manji nego na dinarskom području. Na sjevernom dijelu jak je utjecaj subpanonske klime. — Pod dominantnim utjecajem klime na raznim starijim petrografskim supstratima razvijaju se umjereno do jako podzolirana tla, a na rahlim vapnenim sedimentima ilovastog do glinastog sastava izgrađuju se toplija mineralno-karbonatna smeđa do žuto-siva tla, alkalična do slabo kisela. Šumsk e zajednice . Područje jele fitocenološki nije istraženo (čak ni na Zagrebačkoj gori!). Ne možemo ga svrstati u zajednicu Fagetum abietetosum, jer se nalazim uglavnom na silikatnim tlima, pa je bliže acidofilnoj zajednici jele i rebrače (Slechno-Abietietum), ali vjerojatno ni u ovu zajednicu jer nema smreke. Jela mjesimice prodire u zajednice Fagetum montanum, Blechno-Fagetum, QuereetoCer-| 5inet´.im i Quercetc-Castanetum. — U zatvorenim uvalama s kraćom dnevnom fotoperiodom, hladnijim, mirnijim i vlažnijim zrakom, dubljim i vlažnijim tlom postoji inverzija klime, pa se razvila i inverzija vegetacije: ispod zone hrasta kitnjaka razvila se zajednica bukve i zajednica jele i bukve (slično kao na dinarskim planinama: ispod zone crnog graba bukva, ispod zone bukve i jele smreka, ispod zone smreke ili subalpske bukve klekovina bora, ispod zone klekovine vegetacija planinskih trava i grmlja); v. u pril. profilu zonaciju šumskog drveća. — hrast kitnjak — kitnjak s grabom ili bukvom — bukva s nešto kitnjaka i graba — bukva s jelom — jela i bukva — jela s bukvom Shematski prikaz inverzije vegetacije negdje na Macelj gori kod Krapine blizu Zagreba: od suhog i tcplog grebena do hladne i vlažne uvale Pod utjecajem antropogenih faktora (krčenje, jake sječe, stalna paša stoke, povećavanje brojnog stanja divljači, požari) čitav areal četinjača u Hrvatskoj je smanjen. Jakom eksploatacijom jele neposredno je favorizirana bukva. Bukva se razmnaža i generativno, pa se može odlično održati i kao panjača (mnoge bukove šikare!). Eksploatacija prejakim i naglim otvaranjem sklopa stvara sušu i topliju sastojinsku klimu, koja (i u vezi s toplijom i sušom makroklimom našeg stoljeća) onemogućuje dobrO´ pomlađivanje i održavanje skiofilnije, higrofilnije i termofobnije jele, a pogoduje širenju manje skiofilne, termofilnije i donekle kserofilnije bukve. Stalna šumska paša i velik broj srneće divljači štetnije su četinjačama nego listačama, napose jeli. Izvršena pošumljavanja četinjačama neznatno su pokrila manjak stvoren jakim sječama četinjača i nadiranjem i širenjem bukve. STANIŠTA ZA UNOŠENJE ČETINJAČA Kad se razmatra i rješava problem proširivanja i introdukcije određenih vrsta drveća, osnovni je uvjet da se dobro poznaju njihovi ekološki zahtjevi, prirodan i umjetno proširen areal, plastičnost prilagodbe na novu okolinu (stanište, zajednica, konkurentska snaga) i, naročito, otpornost prema prosječnim i ekstremno lošim utjecajima abiotskih i biotskih faktora. A upravo ove okolnosti ili se nedovoljno uvažuju ih su premalo istražene. Razlog tomu, i ne samo tomu, je uglavnom taj, što su se mnoga istraživanja u šumarstvu naše zemlje često obavljala na liniji iz malog u veliko, umjesto obratno: iz velikog u malo, iz grubog u finije i iz jednostavnijeg u kompliciranije. .., i što smo previše svaštarili ili, bolje rečeno, morali svaštariti, odnosno što se pojedini kompleksni 5 |