DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA KÄRPÄTI Z.: Sorbus-vrste Mađarske i susjednih područja (Die Sorbus-Arten Ungarns und der angrenzenden Gebiete). Fed- des Repetorium, 92, 2/3, pp. 71—344, 1960. Kao plod dugogodišnjih istraživanja i prikupljanja o vrstama ´roda S o r to u s Mađarske i sus.iednih zemalja, izašla je monografija, u kojoj je iznesena svestrana taksonomija i rasprostranjenost svojti roda Sorbus. Vrste roda Sorbus raširene su u umjerenim područjima sjeverne hemisfere naše Zemlje. Rod Sorbus navodi prvi Linee »Species plantarum« — 1753. na str. 477. On već razlikuje dvije vrste: a u c uparia i domestic a. Kasniji monografi vrsta roda Sorbus razlikuju grupe vrsta t. zv. sekcija, a unutar ovih vrste (species). Tako Hedlun d (1901) razlikuje 5 sekcija. Karpati razlikuje 5 sekcija roda Sorbus: Cormus, Aucuparia, Aria, Torminaria i Chamaemespilus. Karpati je pretežno kod opisivanja sistematskih nižih svojti uzeo u obzir morfološke razlike lista, zatim cvijeta ii ploda (oblika i svojstava). Svaka vrsta, pa i niže sistematske svojte obrađene su na slijedeći način: 1. Podaci iz literature i herbara 1. morfološki opis, 3. popis lokaliteta prema geografskim područjima. Uz popis lokaliteta navedeni su i autori, odnosno skupljači. Od naših geografskih područja obrađena su slijedeća: Illyricum, u koji se ubraja Slavonicum i Croaticum. Slavanicum se dijeli u Euslavonicum i Praecarniolicum. Croaticum se dijeli u Litournicum, Velebiticum i Carsticum. Ravničarski krajevi naše zemlje spadaju u Pannonicum i to u Transdanubicum (Sopianicum) i Eupannonicum (Deliblaticum) (Vojvodina i Srijem). Banat se ubraja u fitogeografsko područje Dunubicum. Autorova monografija predstavlja ustvari sadanje stanje poznavanja sistematike i raširenosti vrsta roda Sorbus na istraživanom području. Uz brojna svoja višegodišnja ispitivanja, pregledao je sve herbare i botaničke muzeje radi prikupljanja podataka. Djelo sadrži 46 crteža (geografske karte i crteži oblika listova) i 450 literarnih podataka. Za Kärpätia možemo reći, da objektivno navodi sve naše floriste i dendrologe, kod kojih je našao podatke o vrstama roda Sorbus. Dr J. Kovačević PRILOZI DISKUSIJI O MJESTU I ULOZI F´TOCENOLOGIJE U ŠUMARSTVU Braun-Blanquet, J.: OSNOVNI PROBLEMI I ZADACI SOCIOLOGIJE BILJA (Grundlagen und Aufgaben der Pflanzensoziologie). Reprint »Vistas in Botany «. Pergamon Press, London 1999. Upravo u vrijeme kada se gotovo u cijeloj Eropi razmahala diskusija o tome da li i koliko ima vrijednosti sociologija bilja kao savremena naučna osnova ekologije i geografije bilja, kada je ta diskusija prešla i na područje raspravljanja o vrijednosti (i primjenljivosti) ove ili one škole za praktične potrebe poljoprivrede i šumarstva, došao je u pravi ćas ovaj kratki esej duhovnog oca najsvestranije primjenjivane naučne koncepcije i naučnoistraživačke metodike sociologije bilja poznate pod nazivom »ciriško-monpeljerska škola«. U uvodnom dijelu autor ističe da sociologija bilja nije ništa drugo nego sastavni dio kompleksne biocenologije, iako možda jedan od njenih najznačajnijih dijelova, što se je sociologija biljnih zajednica razvila brže nego njena paralelna komponenta — sociologija životinjskih zajednica, potpuno je razumljivo iz same radne metodike jedne i druge discipline. Međutim, novija istra |