DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 67     <-- 67 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


KÄRPÄTI Z.: Sorbus-vrste Mađarske i
susjednih područja (Die Sorbus-Arten Ungarns
und der angrenzenden Gebiete). Fed-
des Repetorium, 92, 2/3, pp. 71—344, 1960.


Kao plod dugogodišnjih istraživanja i
prikupljanja o vrstama ´roda S o r to u s Mađarske
i sus.iednih zemalja, izašla je monografija,
u kojoj je iznesena svestrana taksonomija
i rasprostranjenost svojti roda
Sorbus. Vrste roda Sorbus raširene su u
umjerenim područjima sjeverne hemisfere
naše Zemlje. Rod Sorbus navodi prvi Linee
»Species plantarum« — 1753. na str.


477. On već razlikuje dvije vrste: a u c uparia
i domestic a. Kasniji monografi
vrsta roda Sorbus razlikuju grupe
vrsta t. zv. sekcija, a unutar ovih vrste
(species). Tako Hedlun d (1901) razlikuje
5 sekcija.
Karpati razlikuje 5 sekcija roda Sorbus:
Cormus, Aucuparia, Aria, Torminaria i
Chamaemespilus. Karpati je pretežno kod
opisivanja sistematskih nižih svojti uzeo
u obzir morfološke razlike lista, zatim
cvijeta ii ploda (oblika i svojstava).


Svaka vrsta, pa i niže sistematske svojte
obrađene su na slijedeći način:


1. Podaci iz literature i herbara
1. morfološki opis,
3. popis lokaliteta prema geografskim
područjima. Uz popis lokaliteta navedeni
su i autori, odnosno skupljači.
Od naših geografskih područja obrađena
su slijedeća: Illyricum, u koji se ubraja
Slavonicum i Croaticum. Slavanicum se
dijeli u Euslavonicum i Praecarniolicum.
Croaticum se dijeli u Litournicum, Velebiticum
i Carsticum. Ravničarski krajevi
naše zemlje spadaju u Pannonicum i to u
Transdanubicum (Sopianicum) i Eupannonicum
(Deliblaticum) (Vojvodina i Srijem).
Banat se ubraja u fitogeografsko područje
Dunubicum.


Autorova monografija predstavlja ustvari
sadanje stanje poznavanja sistematike i
raširenosti vrsta roda Sorbus na istraživanom
području. Uz brojna svoja višegodišnja
ispitivanja, pregledao je sve herbare
i botaničke muzeje radi prikupljanja
podataka. Djelo sadrži 46 crteža (geografske
karte i crteži oblika listova) i 450 literarnih
podataka. Za Kärpätia možemo
reći, da objektivno navodi sve naše floriste
i dendrologe, kod kojih je našao podatke


o vrstama roda Sorbus. Dr J. Kovačević
PRILOZI DISKUSIJI O MJESTU I ULOZI F´TOCENOLOGIJE
U ŠUMARSTVU


Braun-Blanquet, J.: OSNOVNI
PROBLEMI I ZADACI SOCIOLOGIJE
BILJA (Grundlagen und Aufgaben der
Pflanzensoziologie). Reprint »Vistas in Botany
«. Pergamon Press, London 1999.


Upravo u vrijeme kada se gotovo u
cijeloj Eropi razmahala diskusija o tome
da li i koliko ima vrijednosti sociologija
bilja kao savremena naučna osnova
ekologije i geografije bilja, kada je ta
diskusija prešla i na područje raspravljanja
o vrijednosti (i primjenljivosti)
ove ili one škole za praktične potrebe
poljoprivrede i šumarstva, došao je u
pravi ćas ovaj kratki esej duhovnog oca


najsvestranije primjenjivane naučne
koncepcije i naučnoistraživačke metodike
sociologije bilja poznate pod nazivom
»ciriško-monpeljerska škola«.


U uvodnom dijelu autor ističe da sociologija
bilja nije ništa drugo nego
sastavni dio kompleksne biocenologije,
iako možda jedan od njenih najznačajnijih
dijelova, što se je sociologija
biljnih zajednica razvila brže nego njena
paralelna komponenta — sociologija životinjskih
zajednica, potpuno je razumljivo
iz same radne metodike jedne i
druge discipline. Međutim, novija istra