DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 66 <-- 66 --> PDF |
U posebnoj tački dnevnog reda (4) dr I. Samset (Norveška) i ing. M. Cepman (Velika Britanija) podneli su izvestaj o toku rada na sastavljanju tehničko-ekonomskih tablica. Za sastavljanje ovih tablica poslat je upitnik svim zemljama učesnicama i na osnovu odgovora sastavljene su ove tablice. Studijska grupa je resila da se rad u prvo vreme ograniči samo na izradu tehničkih tablica. Prvi nacrt tehničkih tablica prihvaćen je posle duže diskusije, s tim da se dostavi svim učesnicima, radi davanja mišljenja. Neki učesnici primili su se da za naredno zasedanje pripreme referate o pciedinim pitanjima u vezi sa izradom tehničkih tablica. U diskusiji o tekućim pitanjima i programu rada naglašeno je da se rad Studijske grupe treba da odvija kroz dve podgrupe: 1. Podgrupa sa zadatkom da prati razvitak mašina za radove u šumskoj privredi i 2. podgrupa za metode i organizaciju rada u šumskoj privredi. Pošto je osnovni zadatak Studijske grupe razmena iskustava između članica i praćenje rezultata te razmene, preporučeni su sledeći načini za postizavanje tog cilja: 1. Izučavanje od strane eksperata i aktuelnih problema; 2. Saopštavanje o rezultatima proučavanja na sastancima i organizovanje opšte diskusije o izveštajima eksperata; 3. Savetovanie o pojedinim problemima; 4. Orsaivzovanje međunarodnih kurseva za stručno usavršavanje; 5. Preporuke članovima Studijske grupe u vezi sa primenom mašina i organizacijom rada. Na osnovu izveštaja pojedinih zemalja Studijska grupa izabrala je pitanja od posebnog značaja za proučavanje: a) primena brigada u svim fazama rada u šumi (seča, izrada i transport) i njen uticaj na opštu proizvodnost rada; b) mehanizovano koranje; c) transport i korišćenje tankog drvnog materijala i granja dobijeno pri proredama; d) načini privlačenja transporta i raskrajanja pri iskorišćavanju celih stabala; e) otvaranje šumskih masiva, uključu jući tehničko-ekonomska pitanja koja se odnose na iskorišćavanje puteva i žicanih dizahca (pokretnih žičara — kranova) u planinskim terenima; f) racionalizacija iskorištavanja mašina za dreniranje i šumsko-kulturne radove; g) racionalizacija krčenja panjeva; h) potreba planiranja šumskih radova, a u vezi sa usavršavanjem i kompleksnim iskorišćavanjem mašina za radove u šumi; i) usavršavanje pribora za privlačenje drveta konjima; j) iskorišćavanje helikoptera za radove u šumi. Za vreme zasedanja delegacija Norveške. Poljske i Finske, prikazale su sledeće filmove : Finska; a) Racionalizacija proizvodnje celuloznog drveta; b) Cepanje ogrevnog drveta; Norveška: c) Izvoz drveta snežnim putevima; Poljska: d) Krčenje stabala (obaranje stabala zajedno s korenom). Rad ove Studijske grupe, i pored svih ovih nedostataka, može se oceniti kao koristan i za nas interesantan, pogotovu za naredni period. Naredni Petogodišnji plan, kao i perspektivni program razvitka šumske privrede, predviđaju mehanizaciju šumskih radova u širokim razmerama kao uslov za realizaciju velikih i važnih zadataka šumske privrede. Dosadašnja saradnja sa Studijskom grupom bila je povremena i neorganizovana. Prvi stručni kontakt ostvaren je 1958. godine i to na inicijativu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije — SITŠIDJ. U 1959. godini Savez poljoprivredno - šumarskih komora Jugoslavije omogućio je jednom stručnjaku da učestvuje u radu Studijske grupe u Oslu, ali za 1960. godinu nije bilo predviđeno nikakvo učešće naših stručnjaka. Opet na inicijativu SITŠIDJ omogućeno je da se učestvuje u radu ove grupe i 1960. godine. Ovako organizovana saradnja ne daje rezultate koji se normalno mogu očekivati, pa ie zato potrebno da se briga o saradnji sa Studijskom grupom Mešovitog komiteta ECE i FAO prenese na Savez poljoprivredno- šumarskih komora Jugoslavije, jer je to organizacija koja je pozvana da se bavi unapređenjem u šumskoj privredi. Dr Ljubomir Petrović |