DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 66     <-- 66 -->        PDF

U posebnoj tački dnevnog reda (4) dr I.
Samset (Norveška) i ing. M. Cepman (Velika
Britanija) podneli su izvestaj o toku
rada na sastavljanju tehničko-ekonomskih
tablica. Za sastavljanje ovih tablica poslat
je upitnik svim zemljama učesnicama i na
osnovu odgovora sastavljene su ove tablice.


Studijska grupa je resila da se rad u
prvo vreme ograniči samo na izradu tehničkih
tablica. Prvi nacrt tehničkih tablica
prihvaćen je posle duže diskusije, s tim
da se dostavi svim učesnicima, radi davanja
mišljenja. Neki učesnici primili su se
da za naredno zasedanje pripreme referate


o pciedinim pitanjima u vezi sa izradom
tehničkih tablica.
U diskusiji o tekućim pitanjima i programu
rada naglašeno je da se rad Studijske
grupe treba da odvija kroz dve podgrupe:


1. Podgrupa sa zadatkom da prati razvitak
mašina za radove u šumskoj privredi i
2. podgrupa za metode i organizaciju rada
u šumskoj privredi.
Pošto je osnovni zadatak Studijske grupe
razmena iskustava između članica i
praćenje rezultata te razmene, preporučeni
su sledeći načini za postizavanje tog
cilja:


1. Izučavanje od strane eksperata i aktuelnih
problema;
2. Saopštavanje o rezultatima proučavanja
na sastancima i organizovanje opšte
diskusije o izveštajima eksperata;
3. Savetovanie o pojedinim problemima;
4. Orsaivzovanje međunarodnih kurseva
za stručno usavršavanje;
5. Preporuke članovima Studijske grupe
u vezi sa primenom mašina i organizacijom
rada.
Na osnovu izveštaja pojedinih zemalja
Studijska grupa izabrala je pitanja od posebnog
značaja za proučavanje:


a) primena brigada u svim fazama rada
u šumi (seča, izrada i transport) i njen
uticaj na opštu proizvodnost rada;


b) mehanizovano koranje;
c) transport i korišćenje tankog drvnog
materijala i granja dobijeno pri proredama;


d) načini privlačenja transporta i raskrajanja
pri iskorišćavanju celih stabala;
e) otvaranje šumskih masiva, uključu


jući tehničko-ekonomska pitanja koja se


odnose na iskorišćavanje puteva i žicanih
dizahca (pokretnih žičara — kranova) u
planinskim terenima;


f) racionalizacija iskorištavanja mašina
za dreniranje i šumsko-kulturne radove;
g) racionalizacija krčenja panjeva;


h) potreba planiranja šumskih radova,
a u vezi sa usavršavanjem i kompleksnim
iskorišćavanjem mašina za radove u šumi;


i) usavršavanje pribora za privlačenje
drveta konjima;
j) iskorišćavanje helikoptera za radove
u šumi.


Za vreme zasedanja delegacija Norveške.
Poljske i Finske, prikazale su sledeće filmove
:


Finska; a) Racionalizacija proizvodnje
celuloznog drveta;


b) Cepanje ogrevnog drveta;
Norveška: c) Izvoz drveta snežnim putevima;
Poljska: d) Krčenje stabala (obaranje stabala
zajedno s korenom).


Rad ove Studijske grupe, i pored svih
ovih nedostataka, može se oceniti kao koristan
i za nas interesantan, pogotovu za
naredni period. Naredni Petogodišnji plan,
kao i perspektivni program razvitka šumske
privrede, predviđaju mehanizaciju
šumskih radova u širokim razmerama kao
uslov za realizaciju velikih i važnih zadataka
šumske privrede.


Dosadašnja saradnja sa Studijskom grupom
bila je povremena i neorganizovana.
Prvi stručni kontakt ostvaren je 1958. godine
i to na inicijativu Saveza inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
— SITŠIDJ. U 1959. godini Savez
poljoprivredno - šumarskih komora Jugoslavije
omogućio je jednom stručnjaku da
učestvuje u radu Studijske grupe u Oslu,
ali za 1960. godinu nije bilo predviđeno
nikakvo učešće naših stručnjaka. Opet na
inicijativu SITŠIDJ omogućeno je da se
učestvuje u radu ove grupe i 1960. godine.
Ovako organizovana saradnja ne daje rezultate
koji se normalno mogu očekivati,
pa ie zato potrebno da se briga o saradnji
sa Studijskom grupom Mešovitog komiteta
ECE i FAO prenese na Savez poljoprivredno-
šumarskih komora Jugoslavije, jer


je to organizacija koja je pozvana da se
bavi unapređenjem u šumskoj privredi.


Dr Ljubomir Petrović