DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 57     <-- 57 -->        PDF

ko nepristupačne kako se obično smatralo,
premda su uglavnom siromašne na vrstama,
koje su komercijalno interesantne. Ali
njihov razvoj mora često čekati kolonizaciju
i poljoprivredno naseljavanje, koje vrlo
slabo napreduje, tako da ima malo privlačnosti
za investiranje kapitala u toku
tog procesa. Drugu sliku, što se može dogoditi,
pružaju istočne četinjave šume Rusije,
koje su također, teško pristupačne ;.
udaljene. Njihov nagli razvoj se moždt,
može usporediti s onim, što se dogodilo u
Sjevernoj Americi pred jedno stoljeće. Nijedan
od tih slučajeva ne daje nam rješenje
u potrebi za transformiranjem tropskih
šuma u istinske i eksploatacijske i
drvno-industrijske centre.


6. Ja lično smatram, da najveća teškoća
rezultira iz činjenice, što su u većem
dijelu svijeta šumari naučeni, da organiziraju
produkciju šuma gotovo isključivo
prema svojim idejama o kapacitetu šuma,
ne misleći mnogo na sadašnje ili buduće
nacionalne potrebe. Cesto sam bio iznenađen,
kad sam konstatirao, da je u vrlo
malo zemalja šumska proizvodnja planski
organizirana, iako je planiranje nužni elemenat
svakog uređivanja šuma i moralo
bi biti široko razvijeno kod šumara. Dok
je osnivanje jedne željezare, kao i svake
druge industrije, izvedeno kao funkcija
potražnje proizvoda, šumari još uvijek nisu
usvojili taj način rada i još uvijek ih
ima mnogo, koji se smatraju samo upraviteljima
(čuvarima) šuma. Nema sumnje,
da ie iedan od osnovnih zadataka šumara
održavanje i popravljanje plodnosti i produktivnosti
tla, ali taj zadatak sa principom
trajnosti ne bi smjeli kruto uzeti (naročito
ne u tropima, gdje je produkcija
često vrlo polagana), da on sprečava prihvaćanje
uređajnih planova, koji su tako
zamišljeni, da bi opskrbili industriju i potrošače
i po količini, i po kvaliteti onim,
što oni trebaju. »Uzgajanje šuma treba da
je sluškinja, a ne skupa metresa uređivanja
šuma« kako je to rekao nedavno jedan
uvaženi evropski šumar.
Tako smo došli do zaključka, da zbog
određenih razloga šumska produkcija —
specijalno u slabo razvijenim regijama —
ne napreduje brzinom, koja nam se čini
poželjna i dapače nužna. Ako se situacija
ne promijeni i ako tempo šumarske ekspanziie
ne bude jače napredovao, mnoge
će zemlje svijeta biti osuđene, da u toku
svog razvoja iskuse tri ozbiljne teškoće.
Prvo, nedovoljna opskrba na papiru,; građevnom
drvu i ostalim šumskim nrozvodlma
dielovat će kao u´ko grlo u post:zavaniu
bolieg životnog standarda i povećanje
nacionalnog dohotka; drugo, umjetno


smanjenje količine papira, drva i drugih
proizvoda, koji će ipak morati biti importirani,
znatno će smanjiti devizna sredstva,
koja bi morala biti iskorišćena za
kupnju dobara prvorazrednih potreba; i
konačno, treće, nestašica na šumskim proizvodima
dovest će do povećavanja prekonverne
eksploatacije i uništenja pristupačnih
šuma.


ZNAKOVI NADE


Na sreću te teškoće nisu nerješive. Neke
cd tih osnovnih zapreka, koje su zaustavilo
progres šumarstva počinju se uklanjati.


1. Generalna tendenca osnivanja plantaža
vrsta drveća brzog rasta možda je
najvažniji progres. Ako se on i dalje nastavi
na dovoljno širokoj osnovi, moći ćemo
ga usporediti s naprednim voćarstvom,
koje ie prešlo od skupljanja divljih voćaka
na kulture. Na taj je način moguće
postignuti po hektaru 3.5 i 10 puta veću
proizvodnju od one u prirodnim šumama.
To su razlozi, koji mnoge ljude navode na
to, da zastupaju ideju radikalne zamjene
mješovitih listopadnih šuma u tropskim
regijama s novim šumama, što je predmet
stalne teme među šumarskim stručnjacima.
2. Progres na polju moderne eksploatacije
od slične je važnosti, naročito u razvijenim
zemljama, gdje je radna snaga
skupa i gdje je nema. Mehanizaciju radova
u šumi mogli bismo usporediti s revoluciiom.
koju su u poljoprivredi izazvali
traktori i ostali strojevi u toku prošle
generacije. U nerazvijenim zemljama te
nove metode mogu potpuno izmiieniti
shvaćanje o pristupačnosti šume te mogu
pomoći, da se smanje golemi, nepodnošljivi
troškovi, koje primitivne metode eksploatacije
danas nameću.
3. Tehnički progres svakog dana pruža
novp praktične demonstracije o tome kako
je drvo sirovina za svestranu preradu.
Drvna industrija upotrebliava svu svoiu
sno^obnost i smjelost, da izvuče najboliu
korist od sveffa onoga što đrvn pruža. Ali
na tom području bi se moglo učiniti mnogo
više ne samo u poboljšavaniu novih upotreba
drva u poboljšaniu tehnike fabrika-
c,;iP nego također u »umjetnosti prodati«
i) č°mu mi šumari — ja sam o tome često
mislio — zaostajemo daleko za drugim in-
d.iKtr´:ama. Kanua drva se nalazi još u
novonma. no na vidiku je unotreba lignina.
š+o žeunc nčeku;emo. ier u tež:ni suhno-
drva lienin učestvuje sa oko 30%. Kannte
t nro´zvodnje pulpe i papira razvija
so veMk´m tempom i nrogresi se osjećaju
u svim dijelovima svijeta.
55