DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ko nepristupačne kako se obično smatralo, premda su uglavnom siromašne na vrstama, koje su komercijalno interesantne. Ali njihov razvoj mora često čekati kolonizaciju i poljoprivredno naseljavanje, koje vrlo slabo napreduje, tako da ima malo privlačnosti za investiranje kapitala u toku tog procesa. Drugu sliku, što se može dogoditi, pružaju istočne četinjave šume Rusije, koje su također, teško pristupačne ;. udaljene. Njihov nagli razvoj se moždt, može usporediti s onim, što se dogodilo u Sjevernoj Americi pred jedno stoljeće. Nijedan od tih slučajeva ne daje nam rješenje u potrebi za transformiranjem tropskih šuma u istinske i eksploatacijske i drvno-industrijske centre. 6. Ja lično smatram, da najveća teškoća rezultira iz činjenice, što su u većem dijelu svijeta šumari naučeni, da organiziraju produkciju šuma gotovo isključivo prema svojim idejama o kapacitetu šuma, ne misleći mnogo na sadašnje ili buduće nacionalne potrebe. Cesto sam bio iznenađen, kad sam konstatirao, da je u vrlo malo zemalja šumska proizvodnja planski organizirana, iako je planiranje nužni elemenat svakog uređivanja šuma i moralo bi biti široko razvijeno kod šumara. Dok je osnivanje jedne željezare, kao i svake druge industrije, izvedeno kao funkcija potražnje proizvoda, šumari još uvijek nisu usvojili taj način rada i još uvijek ih ima mnogo, koji se smatraju samo upraviteljima (čuvarima) šuma. Nema sumnje, da ie iedan od osnovnih zadataka šumara održavanje i popravljanje plodnosti i produktivnosti tla, ali taj zadatak sa principom trajnosti ne bi smjeli kruto uzeti (naročito ne u tropima, gdje je produkcija često vrlo polagana), da on sprečava prihvaćanje uređajnih planova, koji su tako zamišljeni, da bi opskrbili industriju i potrošače i po količini, i po kvaliteti onim, što oni trebaju. »Uzgajanje šuma treba da je sluškinja, a ne skupa metresa uređivanja šuma« kako je to rekao nedavno jedan uvaženi evropski šumar. Tako smo došli do zaključka, da zbog određenih razloga šumska produkcija — specijalno u slabo razvijenim regijama — ne napreduje brzinom, koja nam se čini poželjna i dapače nužna. Ako se situacija ne promijeni i ako tempo šumarske ekspanziie ne bude jače napredovao, mnoge će zemlje svijeta biti osuđene, da u toku svog razvoja iskuse tri ozbiljne teškoće. Prvo, nedovoljna opskrba na papiru,; građevnom drvu i ostalim šumskim nrozvodlma dielovat će kao u´ko grlo u post:zavaniu bolieg životnog standarda i povećanje nacionalnog dohotka; drugo, umjetno smanjenje količine papira, drva i drugih proizvoda, koji će ipak morati biti importirani, znatno će smanjiti devizna sredstva, koja bi morala biti iskorišćena za kupnju dobara prvorazrednih potreba; i konačno, treće, nestašica na šumskim proizvodima dovest će do povećavanja prekonverne eksploatacije i uništenja pristupačnih šuma. ZNAKOVI NADE Na sreću te teškoće nisu nerješive. Neke cd tih osnovnih zapreka, koje su zaustavilo progres šumarstva počinju se uklanjati. 1. Generalna tendenca osnivanja plantaža vrsta drveća brzog rasta možda je najvažniji progres. Ako se on i dalje nastavi na dovoljno širokoj osnovi, moći ćemo ga usporediti s naprednim voćarstvom, koje ie prešlo od skupljanja divljih voćaka na kulture. Na taj je način moguće postignuti po hektaru 3.5 i 10 puta veću proizvodnju od one u prirodnim šumama. To su razlozi, koji mnoge ljude navode na to, da zastupaju ideju radikalne zamjene mješovitih listopadnih šuma u tropskim regijama s novim šumama, što je predmet stalne teme među šumarskim stručnjacima. 2. Progres na polju moderne eksploatacije od slične je važnosti, naročito u razvijenim zemljama, gdje je radna snaga skupa i gdje je nema. Mehanizaciju radova u šumi mogli bismo usporediti s revoluciiom. koju su u poljoprivredi izazvali traktori i ostali strojevi u toku prošle generacije. U nerazvijenim zemljama te nove metode mogu potpuno izmiieniti shvaćanje o pristupačnosti šume te mogu pomoći, da se smanje golemi, nepodnošljivi troškovi, koje primitivne metode eksploatacije danas nameću. 3. Tehnički progres svakog dana pruža novp praktične demonstracije o tome kako je drvo sirovina za svestranu preradu. Drvna industrija upotrebliava svu svoiu sno^obnost i smjelost, da izvuče najboliu korist od sveffa onoga što đrvn pruža. Ali na tom području bi se moglo učiniti mnogo više ne samo u poboljšavaniu novih upotreba drva u poboljšaniu tehnike fabrika- c,;iP nego također u »umjetnosti prodati« i) č°mu mi šumari — ja sam o tome često mislio — zaostajemo daleko za drugim in- d.iKtr´:ama. Kanua drva se nalazi još u novonma. no na vidiku je unotreba lignina. š+o žeunc nčeku;emo. ier u tež:ni suhno- drva lienin učestvuje sa oko 30%. Kannte t nro´zvodnje pulpe i papira razvija so veMk´m tempom i nrogresi se osjećaju u svim dijelovima svijeta. 55 |