DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
nih i nerazvijenih zemalja povećao se za skoro 30°/o, dok se svjetska proizvodnja šuma istovremeno nije povećala više od 15%>. Jedino za drvo. namijenjeno industriji, situacija je nešto bolja. Tu je konstatirano povećanje produkcije od 30´%, ali jedan dio tog povećanja proizlazi odatle, što je smanjen otpadak kod prerade i što je jedan d:o ogrjeva iskorišćen za celulozno drvo. Međutim i tu postoji jedna granica, koja je već u mnogim zemljama postignuta. Osjeća se slična situacija kao i u poljoprivedi, a sastoji se u tome. da su najveći prirasti postignuti u već razvijenim zemljama i u SSSE, dok su u nerazvijenim zemljama prirasti ostali na istom nivou, tako da bi čovjek skoro mogao reći. da je u tim zemljama proizvodnja ostala na istom nivou. Taj je manjak utoliko markantniji, što je razvoj industriie pulpe i papira sjajan. U dvadeset posljednjih godina svjetski je kapacitet prešao od 25 na 60 miliona tona papira. Taj je prirast bio izrazito brži od istodobnog prirasta svjetske industrijske proizvodnje, te je učinio od pulpe i papira industriju, koja se po svojoj vrijednosti (15 miliiarđi dolara), po svojim dimenzijama i svohm kapacitetima svrstava u red tradicionalno moćnih industrija, kao što su industrija čelika, tekstila i ulja. Ipak, usprkos nekih nedavnih uspjeha u Latinskoj Amer´ci i Dalekom Istoku. 9 Ameriku Porast potrošnje napija za prosvjetne svrhe i za ambalažu u siromašnim zemljama bio je zaustavljen zbog nedovoljnog lokalno? opskrbljivanja i nemogućnosti nerazvijenih zemalja da izdvoje veća devizna sredstva za uvoz papira. Mnogobrojni razlozi objašnjavaju taj razvoj, koji nije ružičast, jer bi čovjek normalno očekivao, da bi velike rezerve nepos ečenih šuma mogle lako omogućiti povećanje šumske orodukcije. Mnogi od tih razloga su dobro poznati. Zato bih želio da se osvrnem samo m neke aspekte, koji su se pokg-aM naročito značajni u toku naših sistematskih isokHvania sličnih razvoja u nekih 80 do 100 zemalja u svijetu. 1. Ne može se P"eći preko č:n*enice, da vlade zakonodavna i un-ravn-- tijela još uvijek dovolino ne ckene važnost šuma; iz toga rezultira, da su investiere u šumarstvu nedovoline. da ^e šnmar~ka služba slabo saturirana : politički slaba, a da privatni kapital niie dovoljno angažiran ni ondje, gdje h´< ?""">arstvo bno unosio. 2. Naše nas je iskustvo u FAO nažalost naučilo, da planeri i ekonomisti pridaju razvoju šumarstva slabi prioritet. Oni smatraju da stabla rastu stotinu godina i predstavljaju dugoročno investirani*5 slabog ukamaćenja. Oni ne vide, da brzorastuće plantaže mogu smanjiti ophodnju na 10 i 20 godina i to specijalno u proizvodnji pulpe i ogrjeva; oni zaboravljaju da razvoj šumarstva obično počinje s prirodnim šumama, koje za razliku od pol´oprivređnih usjeva, nisu morale biti zasađene, nego. je dovoljno da postanu pristupačne, da budu uređene i onda iskorištene. 3. Presija stanovništva, koja je često kombinirana s razlozima političkog oportunizma, drugi je veliki razlog zbog kojeg se pridaje slabiji prioritet uređenju postojećih šuma ili osnivanju novih. Nemogućnost, đa se cifarski izrazi zaštitna funkcija šuma, mnogo otežava to nepovoljno stanje. Čovjek ne može očekivati od polovice svjetskog pučanstva, koje nije dovoljno ishranjeno, da dovede u odnos proizvodnju hrane i šumarstva, ako to njihovi predstavnici i mnogi specijalisti ne razumiju ili nisu sposobni da tu vezu pokažu. Jedan od glavnih ciljeva Projekta o razvoju Mediterana, koga je izradio FAO. bio je. da se demonstrira kako je pogrešno graditi nacionalnu ekonomsku politiku ; rrograrne razvoja jedino na kratkoročnim razmatranjima, i na potrebi osiguranja brzih profita. Programi, koji su bili detaljno izgrađeni za deset mediteranskih zemalja i za tu regiju, kao cjelinu, čine jedan promišljeni pokušaj, da se kombiniraju dugoročne investicije s kratkoročnim akcijama i da se pokaže, da takva politika može dati odgovor, koga očekuje toliko nerazvijenih zemalja u njihovim pokušajima za ostvarenjem njihova razvoja pomoću vlastitih sredstava. 4. Druga teškoća, koju susrećemo često u nekim dijelovima svijeta, sastoji se u tome. što vlade pojedinih zemalja pokazuju tendencu, da idu iz jednog ekstrema u drugi — od pomanjkanja bilo kakve kontrole do potpune zabrane sječe i industrijske g razvoja. Ne treba isticati, da su takve mjere loše. Smatram jednim od najvažnij;h zadataka, da se postigne razumijevanje o potrebi, da se na nekim površinama kombinira čuvanje šuma i ograničen;e sječa, a da se na drugim površinama obavljaju komercijalne sječe s razvojem šumarstva na njima. 5. Činjenica jest, da se dobar dio tropskih šuma u nerazvijenim zemljama, gdje bi trebalo podignuti proizvodnju, smatrao nepristupačnim. Iskustvo je FAO u svom programu tehničke pomoći (na pr. u Amazoni) pokazalo, da te šume n:su ta |