DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 54     <-- 54 -->        PDF

nego mnoštvo drugih koristi, koje su dragocjene
za čovjeka.


U svom kapitalnom govoru Me Arđle
je govorio vrlo kompletno o koncepciji
»mnogostrukog korišćenja šuma«, a M.
Sen, generalni direktor FAO, je insistirao,
da se očuvaju šume i tla, što je osnovica
mnogih naših ideja u FAO.


Ja ću se ograničiti ovdje na to, da potsjetim,
da su koristi od šuma uglavnom
dvovrsne. To je, s jedne strane drvo, a s
druge strane različiti fizički i socijalni
učinci, koje često nazivaju »utjecaji šume«
(indirektne koristi). U mnogim slučajevima
ove posljednje koristi nađmašuju po
svojoj važnosti koristi od drva. U stvari,
na jednom velikom dijelu kugle Zemljine
šume i vegetacija, koja je uz njih vezana,
čine zaštitni pokrov, koji do maksimuma
apsorbira kišu, regulira tokove voda, sprečava
poplave i bujice i tako poboljšava
efikasnost vođenih izvora za gotovo sve
ljudske aktivnosti od kojih spominjemo
samo neke, kao što su navodnjavanja, kućna
potrošnja vode, industrija, hidroelektrični
radovi i t. d. Moderni gradovi i industrija
trebaju svakog dana golemu količinu
vode, no čovjek je rijetko kada svjestan
toga kako velik udio imaju šume u
tom kompliciranom procesu, koji osigurava
redovnu opskrbu vodom.


Pored toga šume zaštićuju tlo od erozije
i tvore zaštitu za poljoprivredne kulture
na susjednim površinama. Sume igraju
ulogu barijere protiv klizanja terena
i lavina. One daju hranu za stoku i pružaju
prebivalište za divljač; šume nam
pružaju mjesta za rekreaciju, za odmor i
oporavak a istovremeno uljepšavaju pejsaže.


Poteškoća ipak leži u tome, što gotovo
svatko prihvaća teoretski neophodnu ulogu
šuma u svim tim aspektima, no vlade
pojedinih zemalja, ekonomisti i planeri to
zaboravljaju i pripisuju investicijama u
šumarstvu mnogo manji značaj nego što
bi to zasluživalo, jer šumari nisu dosada
uspjeli da izraze u novcu vrijednost »utjecaja
šume« (indirektnih koristi). Studije,
koje smo izradili u okviru Projekta mediteranskog
razvoja, dale su mnogobrojne
ilustracije katastrofalnih djelovanja, koja
ugrožavaju veliki broj zemalja uslijed nedovoljnih
materijalnih sredstava i nedovoljnih
prioriteta u restauraciji i konzervaciji
šumskog pokrova u zaštitne svrhe.


Dopustite mi, da ponovo istaknem mnogobrojne
uloge šume i da naglasim, da
koncepcija višestrukog korišćenja šuma
(»multiple use«) ne znači, da sva korišćenja
moraju biti izražena na svakom hektaru
šume ili da svakom korišćenju treba


dodijeliti jednaki dio šume. Time želimo
reći, da braneći šumske kapacitete od povećanih
zahtjeva za zemljom ili upotrebom
zemlje, mi treba da odvagnemo svako ekskluzivno
korišćenje prema drugoj mogućoj
kombinaciji korišćenja, imajući pred
očima ideju postizavanja optimalne kombinacije
korišćenja u određenoj gospodarskoj
jedinici. Šuma neće dati najveću produkciju,
ako se tretira svaka korist zasebno,
ali suma koristi bit će vjerojatno
veća od one, koja bi slijedila iz ekskluzivnog
korišćenja samo u jednom cilju.


Mi svi vrlo dobro znamo, da bi se teško
našla zemlja na svijetu, gdje čovjek ne bi
mogao nabrojiti goleme površine, koje bi
morale biti pokrivene šumama, a sada ih
koristi poljoprivreda ili stočarstvo ili su
ogoljene i neproduktivne. Osim toga, razvojem
pučanstva u svijetu i neizbježnim
porastom životnog standarda, specijalno u
nerazvijenim zemljama, površine, koje se
imaju čuvati kao šumski pokrov ili na kojima
produktivne šume treba rekonstruirati,
moraju se povećati. Jedan od najvažnijih
zadataka šumara, ekonomista i državnih
organa jest, da bdiju nad tim, da
u nacionalnim programima ekonomskog i
socijalnog razvoja održanje, odnosno obnova
šuma na kritičnim površinama bude
usvojena kao neophodni aspekt tih programa.
Taj proces mora ići paralelno s
povećanom prehrambenom proizvodnjom
i treba da bude njezina dopuna.


TENDENCE U POTROŠNJI -DRVA


Pogledajmo sada drugi aspekt našeg
pitanja o budućoj ulozi šume i ispitajmo
svjetske tendence potrošnje i proizvodnje
drva. Jedna od prvih činjenica, koja udara
u oči jest, da tehnički razvoj stalno eliminira
drvo iz nekih upotreba za koje je
ono bilo jedini prikladni materijal. U Evropi
je potrošnja ogrjeva po glavi pala od
0,42 m3 u 1913. na 0,24 u 1955. godini; ta se
tendencija nastavila, jer je ona izraz progresa.
Prije posljednjeg rata, za jedan prosječni
veći stan trebalo je u Evropi oko
15 m3 drva. U 1950. godini bilo je dovoljno
10,5, a u 1955. samo 7,5 m3 U SAD između
1940. i 1953. volumen drva, potreban
za jedan stan, pao je od 33 na ispod 25 m3.


Znači li to, da važnost šume postepeno
opada?


Odgovor je kategorički: »Ne«. To nije
samo moje vlastito uvjerenje, kao autora
knjige, koja ima tendencu, da pokaže kako
će drvo i šume biti pozvane da odigraju
veću ulogu. Odgovor se osniva na važnijim
dokazima.


U prvom redu, usprkos činjenici, što
su drugi materijali zamijenili drvo, po