DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 54 <-- 54 --> PDF |
nego mnoštvo drugih koristi, koje su dragocjene za čovjeka. U svom kapitalnom govoru Me Arđle je govorio vrlo kompletno o koncepciji »mnogostrukog korišćenja šuma«, a M. Sen, generalni direktor FAO, je insistirao, da se očuvaju šume i tla, što je osnovica mnogih naših ideja u FAO. Ja ću se ograničiti ovdje na to, da potsjetim, da su koristi od šuma uglavnom dvovrsne. To je, s jedne strane drvo, a s druge strane različiti fizički i socijalni učinci, koje često nazivaju »utjecaji šume« (indirektne koristi). U mnogim slučajevima ove posljednje koristi nađmašuju po svojoj važnosti koristi od drva. U stvari, na jednom velikom dijelu kugle Zemljine šume i vegetacija, koja je uz njih vezana, čine zaštitni pokrov, koji do maksimuma apsorbira kišu, regulira tokove voda, sprečava poplave i bujice i tako poboljšava efikasnost vođenih izvora za gotovo sve ljudske aktivnosti od kojih spominjemo samo neke, kao što su navodnjavanja, kućna potrošnja vode, industrija, hidroelektrični radovi i t. d. Moderni gradovi i industrija trebaju svakog dana golemu količinu vode, no čovjek je rijetko kada svjestan toga kako velik udio imaju šume u tom kompliciranom procesu, koji osigurava redovnu opskrbu vodom. Pored toga šume zaštićuju tlo od erozije i tvore zaštitu za poljoprivredne kulture na susjednim površinama. Sume igraju ulogu barijere protiv klizanja terena i lavina. One daju hranu za stoku i pružaju prebivalište za divljač; šume nam pružaju mjesta za rekreaciju, za odmor i oporavak a istovremeno uljepšavaju pejsaže. Poteškoća ipak leži u tome, što gotovo svatko prihvaća teoretski neophodnu ulogu šuma u svim tim aspektima, no vlade pojedinih zemalja, ekonomisti i planeri to zaboravljaju i pripisuju investicijama u šumarstvu mnogo manji značaj nego što bi to zasluživalo, jer šumari nisu dosada uspjeli da izraze u novcu vrijednost »utjecaja šume« (indirektnih koristi). Studije, koje smo izradili u okviru Projekta mediteranskog razvoja, dale su mnogobrojne ilustracije katastrofalnih djelovanja, koja ugrožavaju veliki broj zemalja uslijed nedovoljnih materijalnih sredstava i nedovoljnih prioriteta u restauraciji i konzervaciji šumskog pokrova u zaštitne svrhe. Dopustite mi, da ponovo istaknem mnogobrojne uloge šume i da naglasim, da koncepcija višestrukog korišćenja šuma (»multiple use«) ne znači, da sva korišćenja moraju biti izražena na svakom hektaru šume ili da svakom korišćenju treba dodijeliti jednaki dio šume. Time želimo reći, da braneći šumske kapacitete od povećanih zahtjeva za zemljom ili upotrebom zemlje, mi treba da odvagnemo svako ekskluzivno korišćenje prema drugoj mogućoj kombinaciji korišćenja, imajući pred očima ideju postizavanja optimalne kombinacije korišćenja u određenoj gospodarskoj jedinici. Šuma neće dati najveću produkciju, ako se tretira svaka korist zasebno, ali suma koristi bit će vjerojatno veća od one, koja bi slijedila iz ekskluzivnog korišćenja samo u jednom cilju. Mi svi vrlo dobro znamo, da bi se teško našla zemlja na svijetu, gdje čovjek ne bi mogao nabrojiti goleme površine, koje bi morale biti pokrivene šumama, a sada ih koristi poljoprivreda ili stočarstvo ili su ogoljene i neproduktivne. Osim toga, razvojem pučanstva u svijetu i neizbježnim porastom životnog standarda, specijalno u nerazvijenim zemljama, površine, koje se imaju čuvati kao šumski pokrov ili na kojima produktivne šume treba rekonstruirati, moraju se povećati. Jedan od najvažnijih zadataka šumara, ekonomista i državnih organa jest, da bdiju nad tim, da u nacionalnim programima ekonomskog i socijalnog razvoja održanje, odnosno obnova šuma na kritičnim površinama bude usvojena kao neophodni aspekt tih programa. Taj proces mora ići paralelno s povećanom prehrambenom proizvodnjom i treba da bude njezina dopuna. TENDENCE U POTROŠNJI -DRVA Pogledajmo sada drugi aspekt našeg pitanja o budućoj ulozi šume i ispitajmo svjetske tendence potrošnje i proizvodnje drva. Jedna od prvih činjenica, koja udara u oči jest, da tehnički razvoj stalno eliminira drvo iz nekih upotreba za koje je ono bilo jedini prikladni materijal. U Evropi je potrošnja ogrjeva po glavi pala od 0,42 m3 u 1913. na 0,24 u 1955. godini; ta se tendencija nastavila, jer je ona izraz progresa. Prije posljednjeg rata, za jedan prosječni veći stan trebalo je u Evropi oko 15 m3 drva. U 1950. godini bilo je dovoljno 10,5, a u 1955. samo 7,5 m3 U SAD između 1940. i 1953. volumen drva, potreban za jedan stan, pao je od 33 na ispod 25 m3. Znači li to, da važnost šume postepeno opada? Odgovor je kategorički: »Ne«. To nije samo moje vlastito uvjerenje, kao autora knjige, koja ima tendencu, da pokaže kako će drvo i šume biti pozvane da odigraju veću ulogu. Odgovor se osniva na važnijim dokazima. U prvom redu, usprkos činjenici, što su drugi materijali zamijenili drvo, po |