DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 53     <-- 53 -->        PDF

kao što bi bilo pogrešno svakom korištenju
dodjeliti jednaki dio šume. Šumar treba
da šumsko zemljište istovremeno svestrano
iskoristi za proizvodnju drva, za
rekreaciju, za zaštitu vođa, za lovstvo, za
stočarstvo i ostale svrhe. Njegova je dužnost,
da izgladi konflikte, koji se pojavljuju
između različitih ciljeva gospodarenja,
da ih tretira kompleksno i da tako
postigne najveću korist, koju šuma svojim
direktnim i indirektnim beneficijama pruža
čovjeku. U tom duhu odvijao se V.
Svjetski Šumarski kongres; na svakom se
izvještaju, na svakoj publikaciji, na svakoj
znački delegata kao i na poštanskoj
marki (koju je USA povodom toga izdala)
nalazio simbol mnogostrukih koristi, koje
šuma čovjeku pruža (drvo, rekreacija,
voda, lov i paša).


SI. 1


Na trećem generalnom zasjedanju tretiran
je problem »Progres u svjetskom šumarstvu
« (»Progress in World Forestry«).
Glavni referat podnio je Egon Glesinger,
direktor Šumarskog Odjela FAO u Rimu.
Uz taj referat bilo je sedam referata iz
različitih zemalja svijeta. Zbog važnosti i
interesantnosti uloge šuma u svjetskoj
privredi donosimo ovdje u cijelosti prijevod
referata Egona Glesingera.


ULOGA ŠUME U SVJETSKOM
EKONOMSKOM RAZVOJU


U 1960. godini bit će u šumama cijelog
svijeta proizvedeno oko 1.700 miliona kubnih
metara oblovine. Taj volumen, koji
teži oko 1.350 miliona tona, interesantno
je usporediti sa svjetskom proizvodnjom
cerealija od 800 miliona tona ili sa svjetskom
proizvodnjom čelika od 290 miliona
tona.


Vrijednost neprerađenih šumskih proizvoda
kreće se oko 35 milijardi dolara,
što spada u red veličina nacionalnih dohodaka
Francuske, Njemačke, Ujedinjenog
Kraljevstva ili grubo uzevši to je jedna
četvrtina procijenjene vrijednosti svjetske
prehrambene proizvodnje. Osnovna
šumska industrija zaposlit će oko 5 miliona
ljudi, a prerađivačka industrija po prilici
isto toliko. Pet do šest miliona ljudi
bit će angažirano oko sječe i izvoza, a oko
jedan i pol milijun ljudi angažirat će se
u gospodarenju sa šumama. Na taj će način
17 do 18 miliona ljudi naći zaposlenje
u šumarstvu i drvnoj industriji, ne računajući
koristi, koje će milioni seljaka, odnosno
zadruge izvući iz svojih malenih
šuma.


Nema sumnje, prema tome, da šumarstvo
predstavlja značajan elemenat u
svjetskoj privredi. No važno bi bilo znati,
da li će ono u budućnosti igrati veću ili
manju ulogu. Kako treba planirati gledajući
20 ili 40 godina unaprijed? Hoće li
šume i dalje igrati bitnu ulogu u privrednom
razvoju svijeta?


OPASNOSTI OD RAZVOJA
ČOVJEČANSTVA


U toku cijele historije šumska površina
zemlje nije se prestala smanjivati. To
smanjivanje bilo je u posljednjih sto godina
brže nego ikada prije. Pojedinci su
smatrali još pred nekoliko decenija, da je
taj fenomen nužno povezan uz socijalni i
ekonomski progres.


Šuma je opskrbljivala prve ljude hranom,
ogrjevom i davala im sklonište. Uslijed
razvoja poljoprivrede kao i uslijed demografske
ekspanzije goleme su površine
šuma bile iskrčene. Prvi stadiji industrijalizacije
prouzrokovali su novu presi ju
na šume — ponovni prekomjerni zahtjevi
za građevnim i ogrjevnim drvom, tako da
su se granice šuma još više pomaknule
kako je čovjek napredovao i kako se množio.


I danas se u svijetu šume uništavaju


— svjesno ili nesvjesno. Ali istovremeno
sve se više prihvaća ideja, da smanjenje
šumske površine može imati dalekosežne
posljedice, jer šuma ne daje samo drvo
51