DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 50 <-- 50 --> PDF |
»medenje« šume. U kojoj mjeri mravi obilaze drveće može se kontrolirati brojenjem mravi na stazi dugoj 1 metar. Na lagani pritisak zatka mrav izluči sok meduna. Opazi li se tokom vegetacijskog perioda, da mravi obilaze šumsko drveće, to ukazuje na prisutnost ušenaca. Pretpostavlja se, ali to još nije utvrđeno, da promjenljivi sadržaj bjelančevina u granama upravlja populacijom ušenaca. Na vrbi i na hrastu javlja se obilje ušenaca 2 puta, i to na svibanjskim i na ivanjskim izbojcima. Jaki napad ušenaca redovita je pretpostavka za masovnu proizvodnju meduna. Ali ta se pretpostavka ostvaruje samo kad se u blizini stabala nalaze jake kolonije šumskih mravi. Pokusima je utvrđeno, da je pojava L a c h n i d a mnogo veća u blizini mravinjaka, u uporedbi sa šumskim područjima, gdje nema mravi, a kraj istih ostalih bioloških i ekoloških uvjeta. Uzrok tomu leži u zaštitnoj funkciji, koju mravi pružaju ušencima. U ranomu proljeću i u kasnomu ljetu mravi trebaju znatnu količinu meduna. H. Miler je izračunao, da 3 jaka mravinja gnijezda šumskih mravi golih leđa (F o r- mica polyctena) trebaju po ha 4.500 litara meduna za vrijeme vegetacionog perioda ili kojih 900 kg suhe slatke tvari tako, da pčelama malo ili ništa ne preostane. Po podacima Wallensteina zadnjih su godina u šumama s mravinjacima iznosili prihodi u medu za 150´°/o više nego u šumama bez mravinjaka. Drugo je pitanje za praksu najvažnije, kad se isplati s pčelama seliti u šumu. Po svršenom cvjetanju voća u travnju i svibnju, a livada od sredine do konca lipnja, pada sabiranje slatkih sokova na pčelarskim pogonima izvan šuma tako naglo, da se pčelarima redovito isplati seliti u šume, u kojima ima mravinjaka. Tad se može očekivati prosječno 10 kg meda po ulištu više nego na području izvan dohvata šuma. U šumarstvu igraju važnu ulogu ne samo mravi, nego i pčele, koje skidaju slat» ku prevlaku s lišća i iglica, kad se preko podneva u vrućini i suši ukruti. otežava disanje. U šumama, gdje kod obilnoga izlučivanja »pada medna rosa« na tlo, a ne bude kroz duže vrijeme kiše, tad se na površini tla sprečava izmjena tvari. Prema tomu pčele su dobar suradnik šumara. U slučaju obilnoga izlučivanja meduna njemački šumarski organi nastoie privući pčelare u šume. olakšati im dopremu i smieštaj pčelp. Kod nas se, obratno, do nedavno od pčelara tražilo pašarinu i od štetu ZP sakupljeno zemljište za smještaj pčelinjaka. Istraživači meduna s obzirom na pčelarsku privredu manje su se bavili pitanjem štetnosti ušiju za šumsko gospodarstvo. Šumarski stručnjaci tvrde, da lisnate uši ne izazivaju većih šteta u šumama, dok se pojavljuju u manjoj mjeri, ali kod masovne pojave izazivaju djelomično sušenje kod starijih biljaka, a u kulturama i biljevištima mogu biti i vrlo štetne. Njihovo oštećivanje je utvrđeno u starijim sastojinama kod prirasta, a kod bukve Lachnus exsiccator može izazvati veće štete. Međutim, ne treba zaboraviti, da ima biljaka, koje izlučuju medun, a da ih pčele ne obilaze (u zagrebačkim drvoredima javora). Po Zander u nije poznat medun na bukvi. Proizvodnja slatkih sokova Po Ščer.bini — Bliznjuk hektar šume ive, bijele vrbe, rakite, daje do 150 kg cvjetnoga meda, lipe u istočnom ruskom Primorju 1.000 kg, gledičije 350 kg, kadulje 650 kg. Po prof. Ho hl ovu travnasto bilje daje prosječno 32 kg po ha, grmlje i šiblje 110 kg, drveće 240 kg. Po prof. B. Geinitzu jako jelovo stablo granato i visoko 25-30 m, izlučilo je preko noći 10—15! lit. meduna. Na 1 ha visoke četinjaste šume sa 1.000 visokih stabala, izluceno je u danu 100—150 lit. Na jednom lipovom stablu sa 24.000 listova izluceno je 24 kg meduna, ili po listu 1 g (Bürge n). Koliki je »medni kapacitet« u šumama hrvatskim ne može se odgovoriti, jer istraživanja na tomu nisu ni otpočela, ali približno se može pretpostaviti da na sadanjoj šumskoj površini od kojih 2,400.000 ha može oko 150.000 pčelaca sabirati slatke sokove, ako računamo, da se grupe od 30 pčelaca porazmjeste na 50 ha površine obrasle šumom. Ako bi svako ulište proizvelo prosječno najmanje 15 kg meda, to iznosi preko 2 miliiuna kg, u sadanjoj vrijednosti od cea 675 milijuna dinara. Dodamo li tomu proizvodnju sadanjih 120.000 pčelaca s prosjekom od 15 ka po pčelcu, iznosila bi ukupna vrijednost proizvodnje kojih 1,.215,000.000 din. Međutim, posredna korist od pčela u oprašivanju mnogobrojnog bilja, osobito voća i raznog krmnog i industrijskog bilja mnogostruko je veća. Zaštita i obogaćivanje šuma medonosnim biljem Akcija se može podijeliti u 2 dijela: na naučno istraživački i na praktični rad. U zadatke istraživačkoga rada spada: istra |