DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 49 <-- 49 --> PDF |
život ne odvija normalno radi jake fluktuacije temperature i vlage u ulištu na gnijezdu. Pčela je danas nezamjenjiv, najbrži, najbolji i najjeftiniji oprašivač bilja i sabirač slatkih tvari. U mnogim, teže pristupačnim, prašumama živi redovito čisti soj naše kranjske pčele medarice (Apis mellifica car- n i c a), što je važno za selekciju i oplemenjivanje konkretne rase, jer prašumske pčele slabo dolaze u dodir s drugim rasama ili drugim linijama naše rase, koje su lošije. Izlučivanje bujnih slatkih sokova Suma proizvodi 2 vrsti slatkih tvari: nektar s bilja cvjetača i međun mednu rosu, sok s lišća, iglica, najmlađih izbojaka i najmađe kore. Medun — nepravilno u praksi nazvan medljika — mnogo je značajniji proizvod, jer šwne, u prosjeku, proizvode mnogo više meduna nego nektara. Medun se javlja, osim na šumskom drveću, grmlju i prizemnom rašću, i na različitim biljakama izvan šume. Razne vrsti biljnih i štitastih ušiju, osobito Lachnidae, pojavljuju se kao štetnici u šumama. Među lisnim ušima osobito se ističu kao proizvođači meduna: Phy Hapsiš fagi, Lachnus r oboris, L. exuccator, Cinara Pitt i, C. grossus, C. pichtae, P t erocoma šalici s, a od štitastih ušiju Kermes quercus, Eulecanium coryli, E. robiniarum, Physokermes abietis i neke druge. Biologija ušenaca u šumama još se istražuje. Zato je sadanje naše znanje o fauni tih parasita vrlo skromno. Ipak, opaženo je, da na hladnoću manje reagiraju, a više na kišu i tuču, ali, da se veći ili manji napad brzo pojavi, traje neko kraće ili duže vrijeme i još brže nestaje. Kod te plime i oseke mogu kukci iznenadno podleći kakvoj bolesti ili parasitima. Optimalna je temperatura kod 25" C i kod 60—60"/o vlage. Bolje se razvijaju u toploj i suhoj godini. Neispravno je mišljenje, da prekid temperature povoljno djeluje na izlučivanje. Kad se jeseni opazi u šumi »medenje« i na stablima ose, znak je. da će preko zime ostati dosta jaja na stablima, a u proljeću se može ustanoviti, da li će se ušenci pojaviti u većim ili manjim masama. Empirici tvrde, da se dobra paša očekuje kad zimi ima dosta vlage, obilno snijega, kad u ožujku i travnju ima kiše, kad su u lipnju topli dani a vlažne i hladne noći i kad je jaka rosa. Kod temperature niže od 1—2° C jelovi izbojci ozebu i uši uginu. Međutim, teško je predvidjeti pojavu meduna, što bi bilo od velikog privrednog interesa, sve dok se posve ne istraži biologija ušiju. Njihova pojava ovisi o vremenskim prilikama u pojedinoj godini, o genetskoj strukturi pojedinih generacija i o kvalitetu hrane. Najveće je izlučivanje oko ponoći, pa između 8 i 11 sati. Preko dana izluči ušenac oko 5 mg soka. Sok je bistar, vrlo vodenast (60´—70°/o vode), čist, a s vremenom postane smeđ i taman. Taj sok ližu pčele, a mravi ga uzimaju odmah na izvoru, iz zatka ušenca u času ispuštanja kapljice. Kad je obilje sladora u biljci, izgledaju spomenuti dijelovi biljke kao da su okupani u slatkomu soku, katkad u tolikoj mjeri, da sok kaplje sa stabla i na tlo. Kad pred podne prigrije sunce, tad se medun zgusne i ukruti, a pčele ga tad ne mogu lizati, dok ne poraste vlaga u zraku. Uzimajući medun, pčele ga nastavljaju prerađivati, kao i nektarski sok i odlažu na gnijezdu u saće. Medun od četinjače je tamniji, od listača svjetliji. Šumski je med za čovjeka najvredniji, osobito onaj iz planinskih šuma, u kojima ima livada s mnogobrojnim medonosnim i ljekovitim biljem. U Austriji smatraju alpski med najboljim, jer u njemu ima više baktericidnih, bakteristatičkih i mikrobicidnih tvari nego u nizinskim šumama. Dok naši neupućeni potrošači daju prednost samo poljskomu svjetlijemu među, u ostalim srednjeevropskim zemljama Zapada troši se u prvomu redu šumski med, jer je njegovo dijetetsko i profilaktičko terapeutsko djelovanje na čovjeka povoljnije. U Sloveniji i Bosni proizvodi se mnogo više šumskoga nego poljskoga meda. Tako je i u Njemačkoj i Švicarskoj, kojima je šuma glavni dobavljač meda. Neke su vrste Lachniđa specijalno adaptirane na proizvodnju melecitoze, vrste sladora, koja katkad stvrdne na samomu drvetu. Pčele je skupljaju samo u likvidnom stanju. Takav med obično granulira u saću, što je štetno za zimovanje pčela. Pošto je utvrđena zavisnost između biljke, ušenaca i mravi, osvrnut ću se ukratko na funkciju mravi u napadnutim šumama, o čemu se počelo pisati u najnovije vrijeme. U čemu je korist mravi u šumama prikazao nam je prof, dr ing. M. A n d r o i ć. Evo i jedne i druge koristi od mravi za pčelarsku privredu. Pokusima je utvrđeno, da postoji neki biološki odnos između gustoće mravinjaka i pojave ušenaca, i da je populacija mravi u šumama jedan od pouzdanih znakova za 47 |