DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
(1,2 km); razmak primjernih ploha (b u si. 3.) duž stranica kvadrata raste od juga (170 m) prema sjeveru (550 m). Dakle na sjeveru Švedske imamo najveće kvadrate sa relativno^ najmanje primjernih ploha (b) duž stranica kvadrata. Raspored primjernih ploha sa različitim svrhama vidi se iz si. 3. Razmak traktova iznosi za srednju Švedsku (godišnja izmjera) 11 km (v. si. 2.). *6oc" a+b \* f * (i>"7-/0/ * *%-P * H\ a+b 0 0 "-m,eme ploha za 2) O broj stjbolai zbroj temt/Jrtteadebljinskt prirast fiSa/ohaj ® <55 L2 b fisine stabala. duzine vršnihGS t boj oka ,fal (4 pMAe-J if i3roj * * *Qy*´0- /®/ * 0a+b ´ parijeva (ćApUht a *6 0y ->—*-, "7 pfni u Trak Zu ) SI. 3. — Primjer trakta iz srednje Švedske Premda je i ovdje površina na kojoj se vrše godišnja mjerenja procentualno vrlo mala postignuta je točnost u određivanju drvne mase s iznosom srednje pogreške od + 2,3% drvne mase po 1 ha. Podaci mjerenja nakon 10 godina bit će opterećeni srednjom pogreškom od ± 0,5%. Srednja pogreška podataka o godišnjoj sječi izbrajanjem panjeva iznosi + 4 do ± 5%. II Umjesto terestričkog mjerenja i isključivog kretanja po terenu moguće je zamisliti provedbu linearne taksacije pomoću aerosnimaka. No pri tome treba voditi računa da neke taksacijske elemente (gospodarski važnije vrste drveća, broj stabala, visine stabala) možemo odrediti većom pouzdanosti, a neke (posredno određen đi,3, drvnu masu, bonitet stojbine) manjom, a da neke (starost, prirast) uopće pouzdano ne možemo odrediti. Mi ćemo se zasada ovdje ograničiti samo na površinsku inventarizaciju obzirom na tipove šuma i šumskih zemljišta, koje je moguće dešifrirati na aerosnimcima. Spomenut ćemo najprije dva realizirana načina primjene aerosnimaka za površinsku inventarizaciju. Jedan imamo zabilježen kod Spurra [3] u SAD, drugi |