DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 4 <-- 4 --> PDF |
1. Razlika ukupno proizvedene drvne mase u 100-godišnjoj ophodnji jednodobne šume (prema njemačkim prihodno-prirasnim tablicama), je između četinjača i bukve po bonitetima staništa oko: I II III IV bonitet 600 m3450 m3 450 ms 350 m3 350 m3 2.50 m3 250 m3 200 m3 za za jelu smreku Prirast bukve u jednodobnim i prebornim šumama je i do 40a/o manji nego prirast jele. Prema podacima edicije »Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945 do 1996« volumni prirast bukve u našoj se zemlji kreće u granicama l,ll°/o i 2,42´°/o ili prosječno l,Wo, a jele i smreke 1,74 i 4,03´V<> ili prosječno 2,7®/o. Na najboljim staništima u našim prebornim šumama vertikalnog sklopa i s kratkim ophodnjicama (do 5 godina) može se proizvoditi prirast jele i do 13—15 m3 po ha i godini. 2. Jelova i smrekova okorana zdrava stabla imaju do 90!3/o tehničkog drveta; bukova deblja stabla samo 20—40l0/o, najviše do 6ö"/o, u nenjegovanim i nedovoljno njegovanim sastojinama mnogo manje. 3. Njegovanje sastojina bukve treba započeti mnogo ranije i mora se obavljati češće nego za jelu i smreku koje gotovo uvijek imaju pravno stablo inače se mnogo bukovih vrijednih stabala izobliči ili posuši. Zato su troškovi njegovanja za bukvu veći. U prvim proredama mnogo je manji prihod u sastojinama bukve, uglavnom ogrevno drvo, dok isti gospodarski zahvati u sastojinama četinjača daju vrijedno tehničko drvo. Manipulacija s bukovinom je mnogo teža nego s čamovinom, zahtijeva i veće stručno znanje i veću savjesnost. 4. Prosječna cijena čamovine je veća; tek od 50 cm pr. pr. vrijednost bukovine naglo raste, zbog povećanja postotka furnirskog drveta. Trajno je velika potražnja za drvetom četinjača. Zbog većeg prirasta, većeg postotka tehničkog drveta, kraće sječne zrelosti za proizvodnju pojedinih vrlo vrijednih sortimenata i velike potražnje brže je i pouzdanije obrtanje kapitala u šumama četinjača. 5. Bukva je u našoj zemlji vrlo plastična i agresivna vrsta drveća. Osvojila je i osvaja mnoge sastojine hrasta i četinjača (također i grab!). Snažnim generativnim i vegetativnim razmnažanjem, velikom krošnjom prosječno dva puta većom nego u četinjača, žilavim granama i gustim sklopom uspješno konkurira četinjačama i vrednijim listačama i potiskuje ih u mnogim sastojinama. Posredno je bukvu proširila i privreda jakom eksploatacijom četinjača i loše provedenim oplodnim sječama u ponekim mješovitim šumama hrasta, te je tako na pojedinim staništima ona postala favorizirana vrsta drveća. To sve su razlozi, da naša privreda u toku posljednjih nekoliko godina nastoji povećati postojeći areal četinjača, naročito u području bukovih šuma, i da se problem bukve i bukovine vrlo intenzivno proučava. U godini 1958., kad su jela i smreka vrlo obilno urodile sjemenom (od Makedonije do Poljske!), na području Hrvatske sakupile su se i zasijale ogromne količine sjemena jele i smreke, oko osam vagona; najviše u Gorskom Kotaru, napose vrlo mnogo na području šumarije Vrbovsko. PRIRODNI AREALI ČETINJAČA Glavno područje .prirodnog rasprostranjenja četinjača na području Hrvatske nalazi se u dinarskom gorju. Najviše imamo jele, možda oko 90% (kad se obavljala stablimična inventarizacija šuma, nažalost, većinom se nisu posebno razvrstavala stabla jele i smreke); ostalo je smreka i posve neznatno je učešće borova. Vrlo malo četinjača imamo od prirode na području između Save i Drave, i to samo jelu. 2 |