DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Površina čitave regije mora biti poznata a priori. Postoji mogućnost da je ta poznata iz katastarskih operata (suma površina katastarskih općina) ili bolje iz koordinata graničnih trigonometara te regije. Točnost u određivanju površina šuma čitave Švedske u prvoj nacionalnoj izmjeri (linearnom taksacijom) iznosila je + 2% [4]. SI. 1. Druga nacionalna izmjera šumskog bogatstva Švedske obavljena je u godinama od 1938 do 1952. Za razliku od prve ta je izmjera imala karakter »linearno plošne« izmjere. Paralelne linije projektirane su sada u nešto manjim međusobnim razmacima. Duž paralelnih linija — ovaj puta — bile su u određenim intervalima postavljene kružne primjerne plohe (površine oko 140 m2). Na tim plohama izvršena su opažanja na svim stablima (vrst drveća i di,s). Primjerna stabla birana su po unaprijed utvrđenom sistemu. Određivanja površina pojedinih stratuma izvršeno je na isti način (mjerenja dužina duž taksacionih linija) kao u prvoj nacionalnoj izmjeri. Pojedine klase površina opažane su i na primjernim plohama, a ne samo duž taksacionih linija. Metoda lineamo-pružna (1. izmjera) dala je neznatno bolje rezultate od linearno plošne izmjere. Treća izmjera Švedske započela je godine 2953. Njen predviđeni završetak pada u god. 1962. Sada nije — u pogledu izmjere — Švedska razdijeljena u provincije. Taksacione linije sada prolaze kroz čitavu Švedsku od granice do granice. Cijela je Švedska sada razdijeljena u 5 regija (I do V od sjevera prema jugu). |