DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
debla predstavlja krivulja na si. 5. Korelacija je pozitivna i razmjerno visoka i iznosi: r = 837 ± 0.0205 4. Broj godova srži na raznim visinama debla ponaša se slično kao promjer srži. On raste od panja pa sve do visine od oko 7 m iznad tla (vidi si. 6 i tablicu br. 3). Dalje prema vrhu opada. 5. Učešće broja godova srži u ukupnom broju godova također raste od panja pa do visine od oko 8 metara iznad tla i tu je najveće (vidi si. 6). Korelacija izražena krivuljom na si. 6 je pozitivna i korelacioni koeficijent je: r = 0.678 + 0.0323 6. Broj godova bijeli opada od panja pa do visine od 9 m iznad tla, kada padne u prosjeku na 12 godova. Dalje prema vrhu broj godova bijeli ponovno raste (vidi tablicu 3 i si 6). Korelacija izražena krivuljom na si. 6 je pozitivna i izražena korelacionim koeficijentom iznosi: r = 0.785 ± 0.0270 7. Površina srži na presjeku debla raste od panja pa sve do visine od oko 5 m iznad tla ili približno do 1/5 visine debla (vidi si. 7 i tablicu 4). Dalje prema vrhu debla opada te u prosjeku prestaje na visini od oko> 24 m iznad tla. 8. Učešće srži u površini presjeka debla raste od panja sve do visine od oko 9m iznad tla gdje postiže maksimum sa 70´% ukupne površine presjeka. Dalje prema vrhu debla ona opada. Učešće srži u površini presjeka prikazuje krivulja (vidi si. 8). Korelacija je pozitivna i iznosi: r = 0.721 ± 0.032 9. Površina bijeli gotovo konstantno opada od panja prema vrhu debla i to u početku naglo (do visine od oko 5 m iznad tla) a zatim polagano, kao što se to vidi na slici. 10. Iz činjenica iznesenih pod točkama 1—9 može se stvoriti općenito zaključak, da je s obzirom na pravilnost promjena veličine srži i bijeli kao> i njihovog učešća u deblu, pojava smeđe srži prirodna karakteristika naše crne johe. 11. Izgleda da je površina bijeli na izvjesnom presjeku debla u korelaciji sa veličinom lisnate krošnje debla i da se i kod ove vrste drva njenim reguliranjem može utjecati i na učešće srži u deblu (vidi tablicu br. 5). Za definitivnu potvrdu ove pretpostavke trebalo bi u budućnosti izvršiti detaljna istraživanja. LITERATURA: 1. Raunecke r H., Untersuchungen über die Holzbeschaffenheit von Schwarzerlen des oberbayerischen Moränengebietes, Holz als Roh- und Werkstoff, 1940, str. 177—188. 2. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 3. Beni ć R., Procjena učešća obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena, S. L. 1954, str. 365—379. 4. Beni ć R., Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog i običnog jasena; G. S. P., br. 12, str. 13—104, Zagreb 1959. 5. Ugrenovi ć A., Eksploatacija šuma, Zagreb 1957. 8. Krzysc k F., Nauka o drewnie, Warszawa 1957. |