DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


GODIŠTE 85 JANUAR — FEBRUAR GODINA 1961


RASPROSTRANJENOST I PROŠIRIVANJE ČETINJAČA U AREALU
BUKOVIH ŠUMA HRVATSKE


J. Safar
KADGOD SE U NAŠOJ ZEMLJI, prije a pogotovu danas, kompleksno razmatralo
pitanje unapređivanja šumske privrede i opskrbe industrije, tržišta i
potrošišta drvnom sirovinom, uvijek se pojavio problem četinjača; naročito
otkad su naglo smanjene tzv. drvne zalihe hrastovih šuma i mnogo iskorištene
»zalihe« četinjača. Ovaj gospodarski problem je postepeno sve zaoštreniji, napose
nakon g. 1950. a pogotovu od g. 1959. kad su se za nj dublje zainteresirali
predstavnici najviših organa naše privrede.


U vezi s rješavanjem navedenog problema Institut za šumarska i lovna
istraživanja Hrvatske već oko deset godina nastoji da, u skladu s postojećim
objektivnim uvjetima rada i subjektivnim mogućnostima, pomogne operativi
stručnim člancima, naučnim radovima, elaboratima, seminarima, instruktazama
i savjetima (također i li nekim drugim republikama, neposredno na njihovom
terenu). I ovaj rad odraz je navedenih nastojanja:


1. problem pomanjkanja četinjača, 2. prirodni areali četinjača na dinarskim
planinama i panonskom sredogorju, 3. staništa za unošenje četinjača, 4. planiranje
očetin javan ja.
PROBLEM POMANJKANJA ČETINJAČA


U odnosu na Evropu u našoj zemlji imamo malo drvne mase četinjača. Čitava
Evropa, u prosjeku, ima oko 56´% mase četinjača, i to: sjeverna i srednja
Evropa 78%, sjeverozapadna Evropa 45% i južna i jugoistočna Evropa 27%.


A u Jugoslaviji je postotak drvne mase četinjača daleko ispod evropskog
prosjeka — samo 29%, i to po republikama: Slovenija 56%, BiH 36% i Crna
Gora 40%, a Hrvatska 18%, Makedonija 12% i Srbija 10%.


Najviše imamo drvne mase bukovih šuma: oko 51%, ili od drvne mase
listača 71%. Iznad jugoslavenskog prosjeka imamo bukve u Makedoniji 69%,
Srbiji 62% i BiH 54%, a ispod navedenog prosjeka u Hrvatskoj 46%, Crnoj
Gori 45% i Sloveniji 34%. Areal bukve u Hrvatskoj zauzima velik dio dinarskih
planina i više ispone međurječja Save, Drave i njihovih pritoka.


Usporedimo li gospodarsku vrijednost i privredno značenje bukv
e u odnosu na naše najrasprostranjenije četinjače, jelu i smreku, vidimo da
su četinjače gospodarski mnogo važnije:


1