DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 85 JANUAR — FEBRUAR GODINA 1961 RASPROSTRANJENOST I PROŠIRIVANJE ČETINJAČA U AREALU BUKOVIH ŠUMA HRVATSKE J. Safar KADGOD SE U NAŠOJ ZEMLJI, prije a pogotovu danas, kompleksno razmatralo pitanje unapređivanja šumske privrede i opskrbe industrije, tržišta i potrošišta drvnom sirovinom, uvijek se pojavio problem četinjača; naročito otkad su naglo smanjene tzv. drvne zalihe hrastovih šuma i mnogo iskorištene »zalihe« četinjača. Ovaj gospodarski problem je postepeno sve zaoštreniji, napose nakon g. 1950. a pogotovu od g. 1959. kad su se za nj dublje zainteresirali predstavnici najviših organa naše privrede. U vezi s rješavanjem navedenog problema Institut za šumarska i lovna istraživanja Hrvatske već oko deset godina nastoji da, u skladu s postojećim objektivnim uvjetima rada i subjektivnim mogućnostima, pomogne operativi stručnim člancima, naučnim radovima, elaboratima, seminarima, instruktazama i savjetima (također i li nekim drugim republikama, neposredno na njihovom terenu). I ovaj rad odraz je navedenih nastojanja: 1. problem pomanjkanja četinjača, 2. prirodni areali četinjača na dinarskim planinama i panonskom sredogorju, 3. staništa za unošenje četinjača, 4. planiranje očetin javan ja. PROBLEM POMANJKANJA ČETINJAČA U odnosu na Evropu u našoj zemlji imamo malo drvne mase četinjača. Čitava Evropa, u prosjeku, ima oko 56´% mase četinjača, i to: sjeverna i srednja Evropa 78%, sjeverozapadna Evropa 45% i južna i jugoistočna Evropa 27%. A u Jugoslaviji je postotak drvne mase četinjača daleko ispod evropskog prosjeka — samo 29%, i to po republikama: Slovenija 56%, BiH 36% i Crna Gora 40%, a Hrvatska 18%, Makedonija 12% i Srbija 10%. Najviše imamo drvne mase bukovih šuma: oko 51%, ili od drvne mase listača 71%. Iznad jugoslavenskog prosjeka imamo bukve u Makedoniji 69%, Srbiji 62% i BiH 54%, a ispod navedenog prosjeka u Hrvatskoj 46%, Crnoj Gori 45% i Sloveniji 34%. Areal bukve u Hrvatskoj zauzima velik dio dinarskih planina i više ispone međurječja Save, Drave i njihovih pritoka. Usporedimo li gospodarsku vrijednost i privredno značenje bukv e u odnosu na naše najrasprostranjenije četinjače, jelu i smreku, vidimo da su četinjače gospodarski mnogo važnije: 1 |