DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 17 <-- 17 --> PDF |
zahvate trebamo vršiti intenzivnije i po vremenu i po- drvnoj masi, da bismo jasenu omogućili što veći debljinski prirast. Znači, da bismo u ophodnji od 60 do 80 godina mogli kod jasenovih stabala postići dimenzije oko 50 cm u prsnoj visini. Sada se postavlja interesantno pitanje, da li bi trebalo gospodariti i sa lužnjakom u tim sastojinama u istoj ophodnji. Smatramo, da bi to bila ekonomska šteta, i da bi hrast u takvim sastojinama trebao imati dvostruku ophodnju, nego što bi je imao poljski jasen. Na to nas upućuju i podaci o broju stabala u našim starim hrasticima, kulminacija volumnog prirasta, vrijednost njegova drva i vitalnost. Nizinski brijest propada od holandske bolesti, i na njega ne možemo računati, a poljski jasen kvalitetno opada u kasnijoj dobi, jer u većoj mjeri dolazi do stvaranja smeđeg srca. Zbog toga moramo u takvim sastojinama prići elastičnijem gospodarenju, kako u pogledu prirodne obnove sastojina, tako i u daljim uzgojnim zahvatima, a ne da se kao dosada jednako tretiraju poljski jasen i lužnjak. U nizama, gdje je tlo kroz duži period godine prekomjerno mokro, i gdje su oscilacije nivoa gravitacione podzemne vode u kratkim vremenskim intervalima znatne, te su sastojine daleko manje vrijedne. Stabla su manjih visina, granata i češće kriva. Lužnjak se u srednoj dobi često´ počinje sušiti od vrha, a unutrag nekoliko desetaka godina počeo je propadati i poljski jasen. U tim sastojinama vidi se mnogo suhovrhih jasena, a naročito- u sastojinama iznad 60 do 80 godina starosti. Moramo napomenuti, da je lužnjak tu vitalniji od poljskog jasena. Sastojine su rijetkog sklopa, bez podstojne etaže, tako- da prizemno rašće gotovo posvuda pokriva tlo-. Predmijeva se. da je uzrok lo-šem stanju takvih sastojina velika oscilacija podzemne vode, naročito- u kratkim vremenskim intervalima. U takvim je sastojinama otežano- prirodno pomlađivanje zbog zakorovljenja tla i slabog obrasta. Slabi obrast prouzrokuje zamočvarivanje tla zbog smanjenog broja stabala, koje služi kao prirodna crpka za vodu iz tla. Za vrijeme ljeta u tim se sastojinama tla isušuju i raspucavaju. Na takvim terenima bile bi mjere za poboljšanje životnih uvjeta sastojina površinska odvodnja i omogućivanje — već od mladosti — razvoja jakih krošanja stabala lužnjaka, a napose poljskog jasena. Opservacijama je konstatirano, da se uglavnom suše vrhovi onih stabala — to vrijedi naročito- za poljski jasen — koja imaju uske i male krošnje. Ta zapažanja ukazuju nam, da moramo takve sastojine intenzivno njegovti već od mladosti, tj. uzgojni zahvati mo-raju biti jaki, da se što prije formiraju jake krošnje. Sastojine poljskog jasena. Prema An i ću to je ceno-za Fraxinetum angustifo-liae, a Glava č ju je opisao pod imenom Leucoieto-— Fraxinetum angustifoliae. Od prethodno spomenutih cenoza ovdje se kao različite vrste pojavljuju u sloju niskog rašća Leucoium aestivum, Teucrium scordium, Cardamine pratensis ssp. dentata i Carex vesicaria. Kao- elementi bare dolaze još Clyceria fluitans, Lemna minor, Elatine sp. i dr. Te se sastojine nalaze na relativno- najnižim terenima Posavine, gdje duže vrijeme stagnira poplavna ili oborinska voda. Poljski jasen uspijeva gotovo bez konkurencije ostalih vrsta drveća, koje rastu u Posavini, jer podnosi najbolje vodu koja stagnira, Tla su redovito mineralno-o-rganogeno-močvarna. Tipične sastojine poljskog jasena po vrijednosti su na zadnjem mjestu u Posavini. Ekonomsku vrijednost umanjila je i jelenska divljač, koja o-grizanjem kore redovito naljepših stabala oštećuje kambij. Zbog toga dolazi do- defo-rmacije stabalaca, a vjerojatno i do 15 |