DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1961 str. 11 <-- 11 --> PDF |
četinjače po grubim prosjecima omjera smjese. Staništa, u kojima može biti više od 40—50% četinjača, u arealu su četinjača i ostala, s manjim postotkom četinjača, u arealu čistih i mješovitih sađtojina bukve. Zatim se prelazi na finiji rad za pojedine predjele, odjele, odsjeke i njihove dijelove. Plan širokog okvira sastavlja planer-uzgajač, a zatim detaljniji raspored omjera smjese obavlja upravitelj šumarije. Tako´ npr. na hladnijim i vlažnijim staništima sa sili katnim tlom u zajednici Blećhno-Fagetum može biti jele i smreke do> 10—40´% a u zajednici Fagetum montanum (na vapnencima) 5—30%. Sjemensk e baz e treba da izlučuje institut, uglavnom u okvirima sjemenarskih rajona, na temelju prijedloga određenih organa operative. Dok to nije učinjeno´, treba sjemenske baze odrediti grubo ali što više u skladu s načelima ekologije, fitoeenolcgije i genetike. Na Dinaridima birati zasad najbliže dobro oblikovane i zdrave sastojine jele i smreke na staništima sličnima pošumljavačkim objektima. Sjeme bijelog bora sabirati u M. Kapeli. Sjeme crnog bora za Liku i Gorski Kotar uzimati na M. Kapeli i Lič. Plješivici; za više položaje Dalmacije u predjelima Krivajica—Crni Tavani i za niže u Surdupu, sve na Dinari; za zapadne padine Velebita prvenstveno u V. i M. Paklenici (nacionalni park), a na Borovom Vrhu, Visibabi i dr. za područje sjevernog Velebita. U panonskom sredogorju sjeverno< od Save i Kupe sjemenske baze za jelu su Zagrebačka gora, Macelj gora, Trakošćan, Ravna Gora i Papuk, za južni dio bosanska Kozara; jedino^ kad jela ovdje ne urodi, jelovo sjeme se može nabaviti u Gorskom Kotaru, Lici i južnim dijelovima Slovenije. Sjeme stranih vrsta drveća (smreka, borovi, ariš) sabirati prvenstveno u zrelijim dobrim kulturama na području hrvatskog međurječja, jer su tu pojedine manje rezistentne i neprilagodljive jedinke propale; a zatim sjeme nabavljati drugdje. Način introdukcije. Sjetvu i sadnju obavljati samo´ u većim grupama, međusobno odvojenim, da se tako postigne bolja kakvoća stabala i bar donekle ograniči širenje event, epidemije. Jelu unositi sjemenom, ostale vrste sadnjom; u zakorovljena tla saditi jače biljke. U rahla plodna tla domaći borovi mogu se saditi u zasjek, kao> žir pod motiku: uzimaju se jače jednogodišnje sadnice. Za smreku jamica treba biti u obliku obrnutog plitkog slova M. U rjeđim bukovim šikarama introdukcija se vrši podsjetvom, na lošijim staništima samo podsadnjom; u gušćima panjačama prethodno se otvori sklop ljetnom sječom na grupe ili skupine širine 2—3 m i zatim sade jače biljke. Na području prebornih tipova šuma u planinskoj i brdskoj oblasti treba u gospodarenju i napose u vezi s unapređenjem razvitka četinjača obavljati deset uzgojnih zadataka, koje smo zbcg boljeg pregleda svrstali u četiri grupe: a) stvaranje novog naraštaja (priprema za očetinjavanje, očetinjavanje. zaštita i oslobađanje četinjača), b) njegovanje (obrana podmlatka od korova i dr., čišćenje mladika i pro~ redno odabiranje zajedno s njegom izabranog drveća), c) prebor (prebomo čišćenje i preborno odabiranje), d) oblikovanje sastojina. Unošenje četinjača obavljati samo u većim grupama, i to iz ovih razloga: bolja im je konkurentska snaga u borbi s korovom i listačama, brže je visinsko prirašćivanje, veća vitkost debla i čišćenje od grana, kraće je vrijeme prelaza iz podmlatka u mladik, manja je zastarčencst i okružljivost stabala, bolja je prirodna selekcija i lakše se provodi umjetna selekcija. |