DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 65 <-- 65 --> PDF |
vreda u vlastitom životnom interesu mora boriti na međunarodnom planu za detaljne studije ovog problema s gledišta bioloških, tehničkih, komercijalnih a dapače i političkih zahvata. Godišnja proizvodnja drva listača tanjih dimenzija iznosi oko 80 milijuna kubnih metara. Već ta ogromna količina sama po sebi ukazuje na potrebu ulaganja većih sredstava u istraživačke svrhe. U ovom smislu su izrađeni i zaključci međunarodne konferencije o bukvi, održane u Sliaču (CSR) 1957. godine. Isto tako i Evropski Komitet za drvo (ECE-Comite du bois, TIM/149, octobre 1958) daje prioritet ovim problemima (industrijsko korišćenje tanjih sortimenata listača, tehničko korišćenje drvnih otpadaka i pronalaženje novih načina upotrebe drva listača). Autorovi su izvodi, ma da imaju u vidu evropske razmjere, vrlo važni i za našu zemlju. Na temelju dosad objavljenih podataka o drvnim zalihama naša zemlja pokazuje učešće listača sa 7´1% te u tom pogledu stoji ispred Belgije (54l0/o), Cehoslovačke (34;V»), Danske (58°/i>), Francuske (W°/o), Grčke (41´Vo), Italije 63Vo), Rumunjske (5´9Vo), Velike Britanije (6(P/o) i Zapadne Njemačke (34°/o) računajući ovamo samo zemlje, u kojima učešće listača po masi stoji iznad 2KVo. Gledajući s evropskog aspekta najjače se učešće bukovine primjećuje u balkanskim i karpatskim zemljama. Razlog leži u nekadanjoj eksploataciji, koja je bila koncentrirana na hrast i jelu pa u tadanjoj sirovinskoj bazi stvorila uvjete za povećanje bukve u tamošnjim sastoiinama. Pritom su najjeftinije investicije za otvaranje šuma (drvena točila, vodene riže, žičare, šumske željeznice i dr.) omogućavale koncentriranu eksploataciju jelovine. Ali ta prometila ne mogu zadovoljavati potrebe redovnog korišćenja manje vrijednog bukovog drva. Za bukovinu je otvaranje šuma na najvišoj razini glavna ekonomska pretpostavka a naročito u našoj zemlji s naglim klimatskim promjenama napose iz zime u ljeto, uslijed čega postoji veća opasnost truljenja nego u sjevernim, zemljama. Dr. Stj- Frančišković Peter Burschel — Ernst Kohrig: Unkrautbekampfung in der Forstvvirtschaft (Die wichtigen Unkrauter unđ neue Wege zu ihrer Bekampfung). Izdanje: Paul Parey — Hamburg und Berlin 1960. Strana 85. — Suzbijanje korova u šumarstvu (Najvažniji korovi i novi putovi njihova suzbijanja). Pisci, koji već gotovo deset godina rade na proučavanju mogućnosti primjene suvremenih metoda suzbijanja korova u šumarstvu, dali su u ovoj knjizi praktičaru nadasve koristan i uporabijiv priručnik. Knjiga predstavlja za svakog uzgajivača i stručnjaka, koji se bavi zaštitom šuma izvrstan udžbenik o korovima i suvremenim načinima njihova suzbijanja. Istovremeno, u njoj se mogu naći precizna tehnička uputstva za uspješno provođenje suzbijanja većine, za šumarsku praksu značajnih, korovskih vrsta. Uporedo sa razvojem mogućnosti ekonomičnijeg i efikasnijeg načina suzbijanja korova u šumama, plantažama i šumskim rasadnicima, povećan je i interes šumara za ovo područje šumarske djelatnosti. Pojavom ove knjige pruža se svakom šumaru mogućnost da nađe precizan odgovor na sva značajnija pitanja iz ove oblasti, koja se naročito posljednjih godina tako naglo razvija. Budući da i u našoj operativi postoji značajan interes za nove metode suzbijanja korova kemijskim sredstvima, predstavlja pojava ove knjige dragocjen i značajan doprinos inače sasvim oskudnoj stručnoj literaturi o problemima korova u šumarstvu i njihova suzbijanja. U prvom dijelu knjige govori se općenito o korovima, koji su od značaja u šumarstvu. Posebno se obrađuju korovi, koji dolaze u šumama, a posebno korovi šumskih rasadnika. Za svaku pojedinu vrstu data je opširna biologija sa opisom načina širenja i razmnožavanja, botaničkim odlikama i opisom, koji olakšava raspoznavanje; konačno, za svaku pojedinu vrstu date su i upute za njeno najefikasnije suzbijanje. Obrađeni su gotovo svi drvenasti i zeljasti, jedno i višegodišnji korovi, koji mogu da se prenamnoženi jave kao štetni u šumama, plantažama ili zapuštenim sječinama. Svakako, od posebnog su interesa korovi u rasadnicima, koje sada možemo uz veliko smanjenje troškova uspješno suzbijati kemijskim sredstvima. Od šumskih korova obrađene su, između ostalih, slijedeće značajnije vrste: Calamagrostis epigeios, Agrostis vulgaris i A. alba, Deschampsia caespitoza i D. flexuosa, Molinia caerulea, Melica uniflora, Festuca silvatica, Carex brizoides i Brachvpodium silvaticum — od zeljastih, te . Rubus sp. Crataegus oxyacantha i C. monogyna, Prunus spinosa, Vaccinium Myrtillus i Calluna vulgaris — od poludrvenastih i drvenastih vrsta. 407 |