DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
je ustvari? U tablici navedeni pokazatelji objektivno karakteriziraju rezultate šumoprivrede kroz gotovo 30 g. Kakvi su rezultati? Kazuju li oni o iscrpenosti šuma? Čitava šumska površina tog područja povećala se za 30 g. za 2 mil. ha ili za 12,5´Vo. Površina državnih šuma uvećala se za 3,3 mil. ha ili za 27"%>. Površina četinara u državnim šumama porasla je za 8°/o, a lišćara za 47<)/o. Udio četinara pao je sa 50 na 43!l)/o. Ukupna površina zrelih i prezrelih sastojina četinara smanjila se za 5fl?Vo, a lišćara za 4´Vo. To stanje šuma, naravno, ne može nas zadovoljiti, ali isto tako ne možemo zaključiti da su suviše iskorišćene. Relativno smanjenje površine četinara proizašlo je iz toga, što se u šumoprivredi tih godina provodila u pravilu prirodna obnova sječina. Za 30 godina zasijano je i zasađeno oko 850 tis. ha, a posječeno najmanje 4,5 mil. ha. Međutim, tokom tog vremena nije se povisila proizvodnost sastojina. Srednja drvna masa po ha ostala je kao i prije oko 220 kub. m. Spomenuti nedostaci nisu izvazvani forsi nomskog ni sa šumskouzgojnog stajališta. Nagomilavanjem zrelih i prezrelih sastojina (u dostupnim šumama) ne može se riješiti zadatak skraćivanja dugotrajnog ciklusa šumoprivredne proizvodnje. Veličina tih prelaznih viškova zrelih sastojina koji su potrebni za osiguranje ravnomjernih doznaka zrelih drvnih masa tokom neodređeno dugog vremena ovisi o rasporedu dobnih razreda kojima pripadaju još nedozrele sastojine. Naročito, čim je veći udio dozrijevajućih sastojina, tim mogu biti relativno manje rezerve zrelih sastojina. Zadatak povećanja proizvodnje, veli pisac, u socijalističkoj šumoprivredi nije u povećanju proizvodnje zrelih i prezrelih sastojina nego u povećanju proizvodnje drvnih sirovina potrebnih narodnom gospodarstvu, a taj se zadatak može i mora rješavati bez gomilanja zrelih i prezrelih sastojina. Analiza vođenja gospodarenja šumama II. grupe u nizu rajona dopušta zaključak, da izračunati etat u pravilu ne odrazuje stvarne mogućnosti doznaka zrelih šuma Dio teritorija Centra (736.000 kv. km) i njegova šumovitost Šumom pokrivena površina lokalnog značenja (kolhozij u tis. ha Čitava površina pokrivena šumom (u tis. ha) Šumom pokrivena površina drž. šumskog fonda u tis. ha O a 0) ti « § od toga su t/3 četinari lišćari O O & L , ukupno od toga , od toga | ukupno ^ ni > T3 e 0 > ta «5~ 1. X. 1927 g. 16.587 22,5 12.114 1. I. 1956 g. 18.680 25,4 15.431Od toga se iskorišćuje 9.076 ranim sječama nego izostatkom obnove šuma i drugih gospodarskih mjera. Obim i tempo iskorištavanja tih šuma tokom 30 godina smatrani su da vode do iscrpenosti, ali do toga nije došlo. Zrele sastojine nisu isječene, nego im je udio snižen za 18—20%, a to ne znači iscrpenost šuma. Sniženje udjela zrelih sastojina služi nam pokazateljem intenzifikacije šumoprivrede, a ne pokazateljem pretjeranog iskorišćavanja. Povećanje površine zrelih šuma u zoni intenzivnog gospodarenja može se postići samo na račun smanjenja doznake zrelih šuma narodnom gospodarstvu, a to nije dopušteno ni s ekoza sječu. Zato i nije ovdje tačan izraz 6.114 2.449 6.000 1.660 4.473 6.591 1.204 8.840 1.598 3.249 3.639 870 5.137 943 »preiskorišćavanje sječina«, jer ne dovodi do iscrpljenja šuma, pa se često pokazuje da doznaka sječina nije suviše visoka, nego je drvosječni predlog prenizak. Glavni je nedostatak u tome, što formule po kojima se računa etat ne uzimaju dovoljno u obzir tok dozrijevanja sastojina u vrijeme revizije. U Saveznom naučnoistraživačkom institutu šumarstva i mehanizacije šumskog gospodarstva (BNIILM) izrađen je novi način određivanja obima iskorišćavanja glavnog prihoda šuma. Taj način daje mogućnost određivanja godišnjeg obima doznaka sječina zrelih šuma za svaku šumariju gospodarstva, polazeći od toga, kako |