DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U pogledu izbora vrsta, Institut je obratio svoju pažnju na nekoliko četinjača koje su već na temelju ranijih zapažanja došli u prvi plan za tražene ciljeve. To su u prvom redu Pinus strobus, Pinus rigida, Pinus silestris, Larix leptolepis, Larix decidua i Pseudotsuga douglasii (od listača Robinia p. a i Platanus). Naravno, da je ovdje primjena genetskih istraživanja došla do punog izražaja kako bi se što više poboljšale kvalitete pojedinih vrsta. Što se tiče uzgoja. Institut vrši istraživanja u pravcu određivanja takvih forma koje se mogu nazvati zajedničkim imenom »ubrzani uzgoj vrsta za industriju«. Ove forme uzgoja zasnivaju se isključivo na agrometodama (đubrenje, obrada tla. konsociacije, navodnjavanje, klaštrenje itd.). Na terenu, Institut zasniva eksperimentalne punktove kako kod privatnih vlasnika tako i na imanjima raznih društava i ustanova. Sjetva izabranih vrsta obavlja se u rasadnicima Instituta gdje se predviđa godišnja proizvodnja od 5—6 milijuna dvogodišnjih sadnica za raspodjelu. Eksperimentalni punktovi proizvode materijal za presadnju u zasebno osnovanim rasadnicima u blizini mjesta podizanja plantaža. Na ovaj način ubrzava se istraživanje izmjenom zapažanja, pružanjem podataka, sugestija itd. u raznim ekološkim uslovima. Jeđlovski ing. Dušan o ISKORIŠCAVANJU SUMA U SOVJETSKOM SAVEZU U stručnom časopisu drvarske industrije (Lesnaja promvšlenost br. 4—1000) iznosi K. Abramovič svoje mišljenje o perspektivama gornjeg problema. Ovaj napis može se povezati sa onim u Sum. listu 7/»—1958. str. 316. Sume Sovjetskog Saveza dijele se u nekoliko grupa i kategorija koje su različito organizirane, s njima se različito gospodari i različito planira. U I. grupu spada 45 miliona ha šuma (a to je 6^6% čitave površine državnih šuma). Ta grupa, u koju se ubrajaju također i zabrambene šume i zaštitni pojasi duž rijeka i putova izdvojena je iz industrijske eksploatacije. Sve druge šume koje su određene za eksploataciju (a osnovni im je zadatak podmirenje narodno-gospodarskih potreba) dijele se u tri kategorije: u prvu kategoriju svrstane su šume II. grupe (zapremaju 54 miliona ha), u drugu kategoriju računaju se otvorene šume III. grupe (sa 258 miliona ha), a još neotvorene šume te grupe ubrajaju se u treću kategoriju (na površini od 324 miliona ha). Prema podacima od 1. I. 1956. zreli h i prezrelih sastojina ima u SSSR-u 435,4 miliona ha. U BI. grupi tih je šuma samo 17.5 miliona ha (tj. 3´2% su zrele šume u II. grupi), a u otvorenim šumama III. grupe one čine 67"Vo površine, dok u još neotvorenim šumama ove posljednje grupe zrelih i prezrelih je šuma čak 70% površine. To je i razumljivo, jer šume II. grupe spadaju u zonu najintenzivnijeg i najstarijeg iskorišćavanja šuma u SSSR-u. Te šume zapremaju tek 17% površine svih otvorenih šuma, a daju godišnje oko 30% glavnog sječivog prihoda. Smanjivanje fonda zrelih i prezrelih šuma u vezi sa relativno visokim godišnjim sječama obično se smatra znakom iscrpenosti šuma II. grupe; a je li to istina? O iscrpenosti šuma može se govoriti samo onda kada posve manjkaju zrele sastojine i kada se vodi sistematska sječa sastojina koje tek dozrijevaju. Znak je iscrpenosti i onda kada je obrast toliko smanjen u raznim dobnim razredima da to konačno dovodi do smanjenja drvne zalihe zrelih sastoiina po hektaru. I konačno iscroenost je smanjenje površine šuma. Pogledajmo s tog stanovišta kako stoji s drvnim fondom u nekim oblastima i republikama Centra evr. dijela Sov. Saveza, gdje ie eksoloatacija bila vazda najintenzivnija. (U tu grupu spadaju oblasti: Moskovska, Smolenska, Velikoruska. Kalinjinska. Jaroslavska. Ivanovska. Gorbovska. Vladimirska. Riazanska. Tulska. Kaluška, Brjanska, Orlovska, Kurska. Belgorodska, Voronieška, Lipecka. Tambovska, Penzenska i Marijska ASSR (vidi tablicul. Taj teritorij zauzima 736 tis. kv. km ili 74% ukupna površine rajona Centra. Prema statističkim podacima o šumskom fondu od 1 oktobra 1927 i od 1 januara 1956 navodimo u tablici neke opće pokazatelie koji su karakateristični za šumoprivredu pomenutih oblasti. (Sravnjivanje se odnosi´ na posve istu teritoriju koja je bila i 1927). Iskorišćavame se šuma u tim rajonima smatralo od vajkada abnormalno visokim. PosJiednieg deceniia u svim navedenim obl-act.i´ma eksploptaciia je redovno nadmašivala etat. Tako ie nekih godina etat nremašen na or. u Brjanskoj oblasti — 29%, u Marijskoj — 32%, Ivanovskoj — 50"Vo, Gorkovskoj — 84%, a u Vlađimirskoj — 89%. U čitavom tom području normalni se etat prekoračivao za 1/3. Računamo li to pokazateljem iscrpenosti sječina. onda bismo moral; pretpostaviti da su šume tog područja postigle konačni stepen pretjeranog iskorišćavanja. A što |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
je ustvari? U tablici navedeni pokazatelji objektivno karakteriziraju rezultate šumoprivrede kroz gotovo 30 g. Kakvi su rezultati? Kazuju li oni o iscrpenosti šuma? Čitava šumska površina tog područja povećala se za 30 g. za 2 mil. ha ili za 12,5´Vo. Površina državnih šuma uvećala se za 3,3 mil. ha ili za 27"%>. Površina četinara u državnim šumama porasla je za 8°/o, a lišćara za 47<)/o. Udio četinara pao je sa 50 na 43!l)/o. Ukupna površina zrelih i prezrelih sastojina četinara smanjila se za 5fl?Vo, a lišćara za 4´Vo. To stanje šuma, naravno, ne može nas zadovoljiti, ali isto tako ne možemo zaključiti da su suviše iskorišćene. Relativno smanjenje površine četinara proizašlo je iz toga, što se u šumoprivredi tih godina provodila u pravilu prirodna obnova sječina. Za 30 godina zasijano je i zasađeno oko 850 tis. ha, a posječeno najmanje 4,5 mil. ha. Međutim, tokom tog vremena nije se povisila proizvodnost sastojina. Srednja drvna masa po ha ostala je kao i prije oko 220 kub. m. Spomenuti nedostaci nisu izvazvani forsi nomskog ni sa šumskouzgojnog stajališta. Nagomilavanjem zrelih i prezrelih sastojina (u dostupnim šumama) ne može se riješiti zadatak skraćivanja dugotrajnog ciklusa šumoprivredne proizvodnje. Veličina tih prelaznih viškova zrelih sastojina koji su potrebni za osiguranje ravnomjernih doznaka zrelih drvnih masa tokom neodređeno dugog vremena ovisi o rasporedu dobnih razreda kojima pripadaju još nedozrele sastojine. Naročito, čim je veći udio dozrijevajućih sastojina, tim mogu biti relativno manje rezerve zrelih sastojina. Zadatak povećanja proizvodnje, veli pisac, u socijalističkoj šumoprivredi nije u povećanju proizvodnje zrelih i prezrelih sastojina nego u povećanju proizvodnje drvnih sirovina potrebnih narodnom gospodarstvu, a taj se zadatak može i mora rješavati bez gomilanja zrelih i prezrelih sastojina. Analiza vođenja gospodarenja šumama II. grupe u nizu rajona dopušta zaključak, da izračunati etat u pravilu ne odrazuje stvarne mogućnosti doznaka zrelih šuma Dio teritorija Centra (736.000 kv. km) i njegova šumovitost Šumom pokrivena površina lokalnog značenja (kolhozij u tis. ha Čitava površina pokrivena šumom (u tis. ha) Šumom pokrivena površina drž. šumskog fonda u tis. ha O a 0) ti « § od toga su t/3 četinari lišćari O O & L , ukupno od toga , od toga | ukupno ^ ni > T3 e 0 > ta «5~ 1. X. 1927 g. 16.587 22,5 12.114 1. I. 1956 g. 18.680 25,4 15.431Od toga se iskorišćuje 9.076 ranim sječama nego izostatkom obnove šuma i drugih gospodarskih mjera. Obim i tempo iskorištavanja tih šuma tokom 30 godina smatrani su da vode do iscrpenosti, ali do toga nije došlo. Zrele sastojine nisu isječene, nego im je udio snižen za 18—20%, a to ne znači iscrpenost šuma. Sniženje udjela zrelih sastojina služi nam pokazateljem intenzifikacije šumoprivrede, a ne pokazateljem pretjeranog iskorišćavanja. Povećanje površine zrelih šuma u zoni intenzivnog gospodarenja može se postići samo na račun smanjenja doznake zrelih šuma narodnom gospodarstvu, a to nije dopušteno ni s ekoza sječu. Zato i nije ovdje tačan izraz 6.114 2.449 6.000 1.660 4.473 6.591 1.204 8.840 1.598 3.249 3.639 870 5.137 943 »preiskorišćavanje sječina«, jer ne dovodi do iscrpljenja šuma, pa se često pokazuje da doznaka sječina nije suviše visoka, nego je drvosječni predlog prenizak. Glavni je nedostatak u tome, što formule po kojima se računa etat ne uzimaju dovoljno u obzir tok dozrijevanja sastojina u vrijeme revizije. U Saveznom naučnoistraživačkom institutu šumarstva i mehanizacije šumskog gospodarstva (BNIILM) izrađen je novi način određivanja obima iskorišćavanja glavnog prihoda šuma. Taj način daje mogućnost određivanja godišnjeg obima doznaka sječina zrelih šuma za svaku šumariju gospodarstva, polazeći od toga, kako |