DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U pogledu izbora vrsta, Institut je obratio svoju pažnju na nekoliko četinjača koje su već na temelju ranijih zapažanja došli u prvi plan za tražene ciljeve. To su u prvom redu Pinus strobus, Pinus rigida, Pinus silestris, Larix leptolepis, Larix decidua i Pseudotsuga douglasii (od listača Robinia p. a i Platanus). Naravno, da je ovdje primjena genetskih istraživanja došla do punog izražaja kako bi se što više poboljšale kvalitete pojedinih vrsta. Što se tiče uzgoja. Institut vrši istraživanja u pravcu određivanja takvih forma koje se mogu nazvati zajedničkim imenom »ubrzani uzgoj vrsta za industriju«. Ove forme uzgoja zasnivaju se isključivo na agrometodama (đubrenje, obrada tla. konsociacije, navodnjavanje, klaštrenje itd.). Na terenu, Institut zasniva eksperimentalne punktove kako kod privatnih vlasnika tako i na imanjima raznih društava i ustanova. Sjetva izabranih vrsta obavlja se u rasadnicima Instituta gdje se predviđa godišnja proizvodnja od 5—6 milijuna dvogodišnjih sadnica za raspodjelu. Eksperimentalni punktovi proizvode materijal za presadnju u zasebno osnovanim rasadnicima u blizini mjesta podizanja plantaža. Na ovaj način ubrzava se istraživanje izmjenom zapažanja, pružanjem podataka, sugestija itd. u raznim ekološkim uslovima. Jeđlovski ing. Dušan o ISKORIŠCAVANJU SUMA U SOVJETSKOM SAVEZU U stručnom časopisu drvarske industrije (Lesnaja promvšlenost br. 4—1000) iznosi K. Abramovič svoje mišljenje o perspektivama gornjeg problema. Ovaj napis može se povezati sa onim u Sum. listu 7/»—1958. str. 316. Sume Sovjetskog Saveza dijele se u nekoliko grupa i kategorija koje su različito organizirane, s njima se različito gospodari i različito planira. U I. grupu spada 45 miliona ha šuma (a to je 6^6% čitave površine državnih šuma). Ta grupa, u koju se ubrajaju također i zabrambene šume i zaštitni pojasi duž rijeka i putova izdvojena je iz industrijske eksploatacije. Sve druge šume koje su određene za eksploataciju (a osnovni im je zadatak podmirenje narodno-gospodarskih potreba) dijele se u tri kategorije: u prvu kategoriju svrstane su šume II. grupe (zapremaju 54 miliona ha), u drugu kategoriju računaju se otvorene šume III. grupe (sa 258 miliona ha), a još neotvorene šume te grupe ubrajaju se u treću kategoriju (na površini od 324 miliona ha). Prema podacima od 1. I. 1956. zreli h i prezrelih sastojina ima u SSSR-u 435,4 miliona ha. U BI. grupi tih je šuma samo 17.5 miliona ha (tj. 3´2% su zrele šume u II. grupi), a u otvorenim šumama III. grupe one čine 67"Vo površine, dok u još neotvorenim šumama ove posljednje grupe zrelih i prezrelih je šuma čak 70% površine. To je i razumljivo, jer šume II. grupe spadaju u zonu najintenzivnijeg i najstarijeg iskorišćavanja šuma u SSSR-u. Te šume zapremaju tek 17% površine svih otvorenih šuma, a daju godišnje oko 30% glavnog sječivog prihoda. Smanjivanje fonda zrelih i prezrelih šuma u vezi sa relativno visokim godišnjim sječama obično se smatra znakom iscrpenosti šuma II. grupe; a je li to istina? O iscrpenosti šuma može se govoriti samo onda kada posve manjkaju zrele sastojine i kada se vodi sistematska sječa sastojina koje tek dozrijevaju. Znak je iscrpenosti i onda kada je obrast toliko smanjen u raznim dobnim razredima da to konačno dovodi do smanjenja drvne zalihe zrelih sastoiina po hektaru. I konačno iscroenost je smanjenje površine šuma. Pogledajmo s tog stanovišta kako stoji s drvnim fondom u nekim oblastima i republikama Centra evr. dijela Sov. Saveza, gdje ie eksoloatacija bila vazda najintenzivnija. (U tu grupu spadaju oblasti: Moskovska, Smolenska, Velikoruska. Kalinjinska. Jaroslavska. Ivanovska. Gorbovska. Vladimirska. Riazanska. Tulska. Kaluška, Brjanska, Orlovska, Kurska. Belgorodska, Voronieška, Lipecka. Tambovska, Penzenska i Marijska ASSR (vidi tablicul. Taj teritorij zauzima 736 tis. kv. km ili 74% ukupna površine rajona Centra. Prema statističkim podacima o šumskom fondu od 1 oktobra 1927 i od 1 januara 1956 navodimo u tablici neke opće pokazatelie koji su karakateristični za šumoprivredu pomenutih oblasti. (Sravnjivanje se odnosi´ na posve istu teritoriju koja je bila i 1927). Iskorišćavame se šuma u tim rajonima smatralo od vajkada abnormalno visokim. PosJiednieg deceniia u svim navedenim obl-act.i´ma eksploptaciia je redovno nadmašivala etat. Tako ie nekih godina etat nremašen na or. u Brjanskoj oblasti — 29%, u Marijskoj — 32%, Ivanovskoj — 50"Vo, Gorkovskoj — 84%, a u Vlađimirskoj — 89%. U čitavom tom području normalni se etat prekoračivao za 1/3. Računamo li to pokazateljem iscrpenosti sječina. onda bismo moral; pretpostaviti da su šume tog područja postigle konačni stepen pretjeranog iskorišćavanja. A što |