DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Najmanje mogućnosti bilo je za izobrazbu
i uzdizanje šumskih radnika uslijed
čega snio na tom planu u najvećem
zaostatku. Današnji organizacioni oblik i
status šumsko-proizvodnih organizacija
omogućuje zaposlenje izvjesnog broja
stalnih šumskih radnika i formiranje z animanja
šumskog radnika sa odgovarajućim
zvanjima. Nažalost na tom
polju postoje u struci još vrlo različita
mišljenja. Začuđuje pojava da se na tom
području ne koriste iskustva iz drugih
privrednih grana i nekih naprednijih zemalja.
Profil šumskog radnika nastoji se
formirati programom teoretske izobrazbe u
školama, umjesto da je težište na praktičnoj
izobrazbi na terenu u poznavanju različitih
poslova u šumarstvu, njihovom
stručnom izvođenju uz primjenu ispravne
tehnike rada sa odgovarajućim i stručno
održavanim oruđima.


Stručnom i praktičnom izobrazbom
šumskih radnika bit će omogućeno postići
naprijed postavljeni cilj jer:


1. primjenom ispravne tehnike rada
smanjuje se utrošak energije radnika,
olakšava rad i smanjuje mogućnost ozlijede
pri radu.
2. upotrebom odgovarajućih oruđa za
rad i njegovim stručnim održavanjem povećava
se učinak u kvalitativnom i kvantitativnom
obimu,
3. povećanjem učinka u jedinici vremena,
povećava se zarada radnika.
Drugim riječima, navedene mjere imadu
za posljedicu smanjenje troškova proizvodnje
i povećanje dohotka šumsko-privrednih
organizacija.


Pristupajući ovoj akciji susret ćemo se
u početku sa problemom nastavnog kadra
za izobrazbu radnika, opremom centra za
praktičnu nastavu, te izobrazbom nastavnika.
Isto tako trebalo bi povesti paralelnu
ali odvojenu akciju za školovanje mlađih,
novozaposlenih radnika od doškolovanja
i prekvalifikacije starijih šumskih
radnika, koji su svoju djelomičnu stručnu
izobrazbu stekli dosadanjim radom u šumarstvu.
Za sprovođenje takve akcije neophodno
je potrebna svestrana, široka i
konstruktivna diskusija.


Ing. Ivan Oštrić


BOROV SAVIJAČ


Na mladim kulturama crnoga i bijeloga
bora u Lici pojavio se u ovoj godini
borov savijač (Evetria buoliana). Neke su
kulture tako napadnute, da nema nijednog
ovogodišnjeg izbojka na boru, koji ne


bi bio napadnut sa jednom ili više Učinaka
toga štetnika. Tanji izbojci su se sasušili,
oni deblji povili, a neki su ostali
kao kijačica — nisu potjerali izbojke nego
samo odebljali na mjestu ovogodišnjeg
pupa. Prošlogodišnji savijeni izbojci opet
su krenuli za svjetlom i dobili razne oblike:
neki oblik spirale, neki bajoneta na
pušci, neki pak putničkog štapa. Kada se
prolazi napadnutom borovom kulturom
dobiva se dojam kao da su stabalca stradala
od orkana. Stabalca su potpuno unakažena.


Pratili smo razvoj ovoga štetnika. Poduzimane
su mjere za sprečavanje širenja
zareznika: u VI. mjesecu sabirani su i
spaljivani zaraženi izbojci. Nabavljena su
i dva aparata za zaprašivanje »Fontane«
i »Šving-fojer«. Zaprašivanje je vršeno
početkom srpnja, vrijeme rojenja leptira.
Predviđa se i jedno zaprašivanje početkom
kolovoza, kada se izvale gusjenice.
Kakav će biti uspjeh ove akcije, vidjet će
se slijedeće godine.


Ponovili se napad i u slijedećoj godini,
mjesto vitkih borovih kultura na vrištinama,
imat ćemo grmolika, kržljava stabalca.
Kada smo bor predviđali za uzgoj
intenzivnih plantaža i kultura, nismo računali
sa mogućnosti napada ovakovog
štetnika. Radi toga trebat će tražiti efikasnija
sredstva za sprečavanje zareznika
te kod sadnje izbjegavati podizanje čistih
sastojina bez obzira o kojoj se vrsti radi.
U Lici uz bor pristaju dobro breza i trepeljika.
u rastu ga kod obično načina uzgoja
pretječu.


Juraj Kosović


ŠUMARSKI INSTITUT CRNE GORE


Nakon Oslobođenja, u toku god. 1945—
1948, sve su naše republike osnovale šumarske
institute, osim republike Crne Gore.
Sve republike imaju i svoje šumarske
fakultete, osim Crne Gore. Potreba, da se
šumska privreda ubrzano unapređuje,
utjecala je na stvaranje odluke da se i u
republici Croj Gori osnuje istraživačka
ustanova pod skromnim nazivom: Stanica
za unapređenje šumarstva Titograd.


Stanica je osnovana u februaru ove godine
i u vrlo kratkom roku uspjela da
stvori materijalnu bazu, pribavi potrebna
finansijska sredstva i izabere najpotrebniji
kadar stručnjaka. Služeći se iskustvima
starijih šumarskih instituta Stanica je dobro
organizirala početak istraživačkih radova,
i izabrala objekte na kojima će vršiti
istraživanja: