DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 53     <-- 53 -->        PDF

IZOBRAZBA KADROVA
jedan od uslova za povećanje proizvodnosti
u šumarstvu


Važnost šumarstva kao privredne grane
već je dovoljno naglašena i priznata u
svim privrednim i političkim forumima.
Nakon višegodišnje stagnacije, šumarstvo
danas poprima takovu organizacionu formu,
koja mu omogućava i osigurava bolji
i brži prosperitet. I dosada se u šumarstvu
radilo i unapređivalo, no s obzirom na mogućnosti
i potrebe, došlo se do zaključka,
da nas takav način i tempo više ne može
zadovoljiti. Brzi tehnički razvoj kod nas
i u svijetu sili nas da i naše šumarstvo ide
ukorak s vremenom. Radi toga se danas
sve češće govori o s a.v remenom i dinamičnom
šumarstvu. Takvo šumarstvo
se ne zadovoljava da događaji u
struci teku »po starom«. Problemi i njihovi
uzroci su višestruki i uglavnom poznati,
kao:


1. Disproporcija između potrebe industrije
i mogućnosti naših šuma.
2. Nepovoljna struktura šuma po starosti
i vrsti drveta.
3. Konstantno poskupljenje troškova
proizvodnje drveta, itd.
Osim navedenog, uočava se na svjetskom
tržištu već danas, a u doglednoj budućnosti
uočit će se još više, konkurencija
drveta i njegovih proizvoda. Eksploatacija
prašuma u prekomorskim zemljama,
sve jeftinija doprema ovoga drveta na
svjetsko, posebno na evropsko tržište,
imat će bezuvjetno odraz i na cijenu proizvoda
naših šuma. Šumarstvu neophodno
potrebna uvećana novčana sredstva ne će
se u buduće moći namicati povećanjem cijena
šumskih proizvoda ili oslobađanjem
davanja društvenih obaveza. Ova potreba
morat će se podmirivati iz dosad slabo ili
nikako korištenih načina povećanja prihoda,
a to je: povećanje proizvodnosti
u šumarstvu.


Putovi i oblici povećanja proizvodnosti
već su dobrim dijelom poznati i priznati
u savremenom šumarstvu. Kao najvažniji
navode se:


1. Stručnija njega, zaštita i iskorištavanje
postojećeg šumskog fonda.
2. Uzgajanje brzorastućih i boljih vrsta.
3. Mehanizacija i agrotehničke mjere
zasnovane na ekonomskoj podlozi.
4. Povećanje .proizvodnosti ljudskog rada.
Svaki od navedenih oblika imade više
načina za postizavanje navedenog cilja.


Neki od načina su dobrim dijelom prodiskutirani
i priznati u struci kao neophodni.
Ovdje se želi naglasiti važnost posljednjeg
oblika: povećanje proizvodnosti ljudskog
rada, a u vezi s tim potreba i način
školovanja i uzdizanje kadrova u šumarstvu,
specijalno šumskih radnika.


Ovoj potrebi smo dosada poklanjali
vrlo malo pažnje. Danas je izobrazba šumsikh
radnika postala jedan od najaktuelnijih
problema ne samo sa stručnog nego
i sa društveno-političkog gledišta. Briga
za školovanje i uzdizanje šumskih radnika
postala je sastavni dio brige za čovjeka.


Potrebe i zahtjevi u struci svakodnevno
su sve veći, pa se i od kadrova zahtijeva
da proširuju svoje znanje. Čovjek
je u šumarstvu postap proizvađač kroz
reguliranje bioloških zakona i pospješivanje
bioloških procesa. Takav proizvađač
treba vladati solidnim stručnim znanjem,
koje nije zasnovano samo na dosadanjim
iskustvima i praksi, već se temelji na najnovijim
dostignućima nauka: biologije,
pedologije, nauke o radu itd.


Obaveza visokoškolovanih kadrova u
proizvodnji jest da idu ukorak s vremenom,
te da rezultate savremenih nauka
prate, pojednostavljuju i na tako pojednostavnjeni
i razumljiv način prenose u
praksu — na svoje prve saradnike: tehničko
osoblje i radnike. Daljnja obaveza
ovih kadrova bila bi da prate i provjeravaju,
kako se preneseni rezultati odražavaju
u praksi, te da ih u tehnološkom procesu
stvaranja drvne mase produbljuju i
usavršavaju. Uz sve navedeno jedan od
vrlo važnih zadataka ovih .kadrova trebala
bi biti briga za stručnu izobrazbu
srednje-školovanih kadrova u šumarstvu.


Srednje-školovani kadrovi trebali bi
biti nosioci terenske operative u šumskoj
proizvodnji i izvršioci izobrazbe šumskih
radnika. Dosadanji način školovanja ovih
kadrova ne može zadovoljiti potrebe današnje
intenzivne šumske proizvodnje.
Radi toga bi valjalo nešto mijenjati u nastavnom
programu srednje - šumarskih
škola. Današnji apsolventi srenje-šumarskih
škola izgleda da lakše svladavaju
program Šumarskog fakulteta nego li program
i potrebe prakse radi koje se zapravo
i školuju. Cime se inače može tumačiti
dosadanji bijeg iz prakse na fakultet?


Prema naslijeđenoj tradiciji najveća
pažnja se dosada poklanjala izobrazbi lugarskih
kadrova. S obzirom na nužnost i
opseg izobrazbe šumskih radnika, potreba
na ovim kadrovima postaj at će s vremenom
sve manja.


395