DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 53 <-- 53 --> PDF |
IZOBRAZBA KADROVA jedan od uslova za povećanje proizvodnosti u šumarstvu Važnost šumarstva kao privredne grane već je dovoljno naglašena i priznata u svim privrednim i političkim forumima. Nakon višegodišnje stagnacije, šumarstvo danas poprima takovu organizacionu formu, koja mu omogućava i osigurava bolji i brži prosperitet. I dosada se u šumarstvu radilo i unapređivalo, no s obzirom na mogućnosti i potrebe, došlo se do zaključka, da nas takav način i tempo više ne može zadovoljiti. Brzi tehnički razvoj kod nas i u svijetu sili nas da i naše šumarstvo ide ukorak s vremenom. Radi toga se danas sve češće govori o s a.v remenom i dinamičnom šumarstvu. Takvo šumarstvo se ne zadovoljava da događaji u struci teku »po starom«. Problemi i njihovi uzroci su višestruki i uglavnom poznati, kao: 1. Disproporcija između potrebe industrije i mogućnosti naših šuma. 2. Nepovoljna struktura šuma po starosti i vrsti drveta. 3. Konstantno poskupljenje troškova proizvodnje drveta, itd. Osim navedenog, uočava se na svjetskom tržištu već danas, a u doglednoj budućnosti uočit će se još više, konkurencija drveta i njegovih proizvoda. Eksploatacija prašuma u prekomorskim zemljama, sve jeftinija doprema ovoga drveta na svjetsko, posebno na evropsko tržište, imat će bezuvjetno odraz i na cijenu proizvoda naših šuma. Šumarstvu neophodno potrebna uvećana novčana sredstva ne će se u buduće moći namicati povećanjem cijena šumskih proizvoda ili oslobađanjem davanja društvenih obaveza. Ova potreba morat će se podmirivati iz dosad slabo ili nikako korištenih načina povećanja prihoda, a to je: povećanje proizvodnosti u šumarstvu. Putovi i oblici povećanja proizvodnosti već su dobrim dijelom poznati i priznati u savremenom šumarstvu. Kao najvažniji navode se: 1. Stručnija njega, zaštita i iskorištavanje postojećeg šumskog fonda. 2. Uzgajanje brzorastućih i boljih vrsta. 3. Mehanizacija i agrotehničke mjere zasnovane na ekonomskoj podlozi. 4. Povećanje .proizvodnosti ljudskog rada. Svaki od navedenih oblika imade više načina za postizavanje navedenog cilja. Neki od načina su dobrim dijelom prodiskutirani i priznati u struci kao neophodni. Ovdje se želi naglasiti važnost posljednjeg oblika: povećanje proizvodnosti ljudskog rada, a u vezi s tim potreba i način školovanja i uzdizanje kadrova u šumarstvu, specijalno šumskih radnika. Ovoj potrebi smo dosada poklanjali vrlo malo pažnje. Danas je izobrazba šumsikh radnika postala jedan od najaktuelnijih problema ne samo sa stručnog nego i sa društveno-političkog gledišta. Briga za školovanje i uzdizanje šumskih radnika postala je sastavni dio brige za čovjeka. Potrebe i zahtjevi u struci svakodnevno su sve veći, pa se i od kadrova zahtijeva da proširuju svoje znanje. Čovjek je u šumarstvu postap proizvađač kroz reguliranje bioloških zakona i pospješivanje bioloških procesa. Takav proizvađač treba vladati solidnim stručnim znanjem, koje nije zasnovano samo na dosadanjim iskustvima i praksi, već se temelji na najnovijim dostignućima nauka: biologije, pedologije, nauke o radu itd. Obaveza visokoškolovanih kadrova u proizvodnji jest da idu ukorak s vremenom, te da rezultate savremenih nauka prate, pojednostavljuju i na tako pojednostavnjeni i razumljiv način prenose u praksu — na svoje prve saradnike: tehničko osoblje i radnike. Daljnja obaveza ovih kadrova bila bi da prate i provjeravaju, kako se preneseni rezultati odražavaju u praksi, te da ih u tehnološkom procesu stvaranja drvne mase produbljuju i usavršavaju. Uz sve navedeno jedan od vrlo važnih zadataka ovih .kadrova trebala bi biti briga za stručnu izobrazbu srednje-školovanih kadrova u šumarstvu. Srednje-školovani kadrovi trebali bi biti nosioci terenske operative u šumskoj proizvodnji i izvršioci izobrazbe šumskih radnika. Dosadanji način školovanja ovih kadrova ne može zadovoljiti potrebe današnje intenzivne šumske proizvodnje. Radi toga bi valjalo nešto mijenjati u nastavnom programu srednje - šumarskih škola. Današnji apsolventi srenje-šumarskih škola izgleda da lakše svladavaju program Šumarskog fakulteta nego li program i potrebe prakse radi koje se zapravo i školuju. Cime se inače može tumačiti dosadanji bijeg iz prakse na fakultet? Prema naslijeđenoj tradiciji najveća pažnja se dosada poklanjala izobrazbi lugarskih kadrova. S obzirom na nužnost i opseg izobrazbe šumskih radnika, potreba na ovim kadrovima postaj at će s vremenom sve manja. 395 |