DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Zimska diapauza traje 5—7 mjeseci. U proljeće gusjenice izlaze iz zapredaka
i nastavljaju razvoj brsteći mlado, tek razvijeno lišće. Koncem aprila dolazi
do kukuljenja, a zatim opet do pojave leptira 1. generacije. Prema tome
Pygaera anastomosis L. razvije u jednoj godini 3 i djelomično 4 generacije.


Kalendar razvitka topolinog prelca (Pygaera anastomosis L.)


God. I I I IZ I u u n n I B Uf
1959. ee e ©o e <3> + — + -
+
© 3
+
se ©
OG<3


Potencijal razmnažanja kod ovog je štetnika, zbog višestruke generacije u
godini i velikom broju jaja po ženki, veoma velik. Pod pretpostavkom da je
broj jaja po ženki 500, seksualni indeks normalan, t. j . 0,50 te da polovica populacije
daje 3, a polovica 4 generacije, nastaje od jednog para leptira u mjesecu
maju 500 individua u julu, 125.000 u augustu, zatim u oktobru 19,375.000 gusjenica
(zapredenih) i isto toliko leptira, a u novembru novih 4,,843,750.000 gusjenica,
što čini ukupno sa zapredenim gusjenicama prošle generacije 4,,863,125.000
gusjenica u jesen iste godine. Radi komparacije navodim primjer gubara, koji
(uz 300 jaja po ženki) isti broj potomaka postigne tek za 4—5 godina.


Razumije se da za prenamnoženje nekog štetnika nije odlučan samo potencijal
razmnažanja, nego i svi faktori, koji se suprotstavljaju ovom potencijalu
uzrokujući redukciju populacije dotičnog štetetnika. Ali ti redukcioni faktori,
da bi spriječili gradaciju topolinog prelca, moraju također biti veoma brojni,
odnosno djelotvorni. Oni moraju u svakoj generaciji uzrokovati 99,6fl o-tni mortalitet
da se brojnost populacije održi na istoj visini. Smanjenje tog postotka
samo na 98 (uz isti broj jaja po ženki) znači povećanje prvobitne populacije za
315 puta u istoj godini, t. j . svaki par leptira u maju, uz 980;´n-tni mortalitet za
svaku generaciju, daje u jesen iste godine 630 potomaka. Opet radi komparacije
navodim da isti broj potomaka uz isti mortalitet gubar proizvede tek za
6—7 godina. Sličan efekat ima i povećanje fertiliteta ženki, a osobito se jako
odražava na oscilacije u gustoći populacije istovremeno djelovanje mortaliteta
i fertiliteta. Imajući u vidu gore navedene brojke lako se može shvatiti nastanak
iznenadnih prenamnoženja topolinog prelca. Tipični primjer takvog prenamnoženja
pretstavlja upravo na početku spomenuti slučaj u »Vijušu«. U maju 1959.
god. detaljno je pregledana plantaža, ali je nađeno svega nekoliko kukuljica.
U septembru, t. j . za nekoliko mjeseci, bila je već čitava površina od 163 ha napadnuta
tako da nije bilo stabla bez gusjenica, a mnoga su debla bila formalno
prekrivena zimskim zapretcima.


Ishranom gusjenica u laboratoriju s raznim vrstama topola ustanovljeno je,
da je za topolinog prelca t. zv. »kanadska topola« povoljnija hrana od svih
domaćih vrsta topola. U tome možemo tražiti jedan od najglavnijih uzroka
masovnih pojava ovog štetnika kako kod nas, tako i u inozemstvu. Zadnjih desetak
godina nastali su brojni i veliki nasadi raznih sorata eurameričkih topola,
što znači da je ovom insektu pruženo obilje hrane dobrog kvaliteta, a to pretstavlja
važan uslov za masovno prenamnoženje bilo kojeg insekta. U tome je
značaj koji ima danas Pygaera anastomosis L. i koji će vjerojatno postati još
veći u budućnosti s razvojem sve intenzivnijeg plantažnog uzgoja topola.